Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Birački spisak visoko kvalitetna baza podataka po međunarodnim standardima

Objavljeno: 28.09.2012. 20:20 Autor: Biro

• Nadležne institucije dokazale proizvoljnost tvrdnji o 6000 navodno mrtvih birača i drugim nepravilnostima u biračkom spisku
• Navodnih 14.000 „dvostruko upisanih“ birača su zapravo osobe sa istim imenom i prezimenom koje žive u istim naseljenim mjestima 
• Birački spisak će nakon zaključenja 3. oktobra imati višestruko manje potencijalnih neažurnosti nego 2002. godine kada je pohvaljen kao kvalitetan od strane ODIHR-a


Predstavnici Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Zavoda za statistiku Crne Gore predstavili su danas zvaničnicima OEBS-a, ODIHR-a, Delegacije EU u Crnoj Gori i ambasada zemalja članica EU i SAD-a način vođenja biračkih spiskova opština i objedinjenog Centralnog biračkog spiska.

Na početku sastanka, ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović i ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović naglasili su da je Centralni birački spisak ažurna i kvalitetna baza podataka o biračima, koja će nakon zaključivanja imati višestruko manje potencijalnih neažurnosti nego 2002. godine, kada je njen kvalitet pohvaljen od strane ODIHR-a.

Predstavnici nadležnih institucija upoznali su predstavnike međunarodne zajednice sa činjenicama koje ukazuju da je Centralni birački spisak transparentna i ažurna baza podataka u čiji kvalitet se, na jednostavan način, putem interneta, preuzimanjem podataka na CD-u, SMS-om ili direktnim uvidom, mogu uvjeriti političke partije, svi podnosioci izbornih lista i sami birači.

Naglašeno je da političke partije imaju online uvid u Centralni birački spisak već više od šest godina i da do sada Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, koje upravlja bazom Centralnog biračkog spiska, nije dobilo niti jedan prigovor na njegovu ispravnost od bilo koje političke partije.

O transparentnosti i dostupnosti podataka iz Centralnog biračkog spiska najbolje govori činjenica da je web adresu www.biraci.me posjetilo više od 70.000 građana, kao i preko 5.400 poslatih SMS poruka, putem kojih su građani ostvarivali uvid u svoj status u Centralnom biračkom spisku. Takođe, političke partije su izvršile više od 14.000 upita u bazu CBS-a na adresi www.cbs.me.

Analizirajući pojedine medijske napise o navodnim neregularnostima u Centralnom biračkom spisku, predstavnici nadležnih institutucija su naglasili sljedeće:

1. Suprotno tvrdnjama pojedinih nevladinih organizacija da postoji 14,267 dvostruko upisanih birača u CBS-u, provjerom podataka sa sajta na kojem su ti podaci objavljeni, nesporno je utvrđeno da se kod 14.023 lica radi o različitim osobama, koje imaju isto ime, prezime i adresu, a različite ostale lične podatke. Ukazano je da je zapravo riječ o građanima koji većinom žive u ruralnim područjima i imaju isto ime i prezime i adresu stanovanja, koja je zapravo naziv mjesta u kome žive (npr. u selu Kalače ima 7 osoba koja imaju isto ime i prezime i adresu stanovanja).

2. Povodom tvrdnji da navodno postoji 290 duplo upisanih birača u dvije opštine u Crnoj Gori, prezentovana je dokumentacija koja dokazuje da je riječ o apsolutno netačnom podatku, koji ne korespondira sa podacima u biračkom spisku. Ukazano je da postoji mogućnost da jedan broj lica, koja promjenom prebivališta mijenjaju i opštinu u kojoj glasaju, računarski sistem privremeno registruje kao „dvostruko upisane“ u slučaju kada opština ranijeg prebivališta izvrši brisanje iz biračkog spiska tek nakon što opština novog prebivališta izvrši njihov upis u birački spisak.

Naglašeno je, međutim, da u svakom trenutku opština ima informaciju da u njenom biračkom spisku postoji birač koji je upisan u još jednoj opštini i u skladu sa tim svakodnevno se u opštinama ažuriraju birački spiskovi u saradnji sa nadležnim organima. Na današnji dan postoji svega 6 privremeno dvostruko upisanih birača u dvije opštine na nivou Crne Gore.

3. Komentarišući navode da postoji 1.282 lica bez matičnog broja u CBS-u, predstavnici nadležnih institucija su naglasili da to nije u suprotnosti sa Zakonom o biračkim spiskovima i ne predstavlja nikakvu smetnju zakonitom ostvarenju biračkog prava ovih lica, budući da se identitet ovih lica nesporno utvrđuje u biračkom spisku preko broja lične karte i šifre opštine u kojoj glasaju. Riječ je, dominantno, o starijim građanima, koji nijesu izvadili nova lična dokumenta i čiji identitet se na dan izbora utvrđuje preko broja lične karte na njihovim identifikacionim dokumentima, čime je zloupotreba biračkog prava po ovom osnovu spriječena.

4. Povodom tvrdnji da postoji navodno 6.000 umrlih birača u Centralnom biračkom spisku argumentovano je da su podaci iz Popisa stanovništva i podaci Centralnog biračkog spiska neuporedivi, jer su prikupljeni različitim metodologijama za različite svrhe. Do proizvoljne cifre od 6.000 navodno „umrlih birača“, koja je plasirana u medjima, došlo se pogrešnim upoređivanjem broja osoba starijih od 60 godina u Popisu i u biračkom spisku. Po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku broj osoba starijih od 60 godina po podacima sa Popisa zapravo veći za 1.207 lica nego u Centralnom biračkom spisku, a ne manji za 6.000, kako se tvrdilo u medijima. Naglašeno je da su podaci o 6.000 navodno „mrtvih birača“ sa kojima barataju pojedine nevladine organizacije apsolutno proizvoljni i dobijeni upoređivanjem neuporedivih podataka koji se dobijaju na različite načine i za različite potrebe.

Takođe, ukazano je da političke partije mogu sve tvrdnje o navodnim neregularnostima u biračkom spisku provjeriti elektronskim putem, uvidom u bazu CBS-a, kojoj pristupaju na web adresi www.cbs.me.

Naglašeno je na kraju da, na dan izbora, postoje brojni mehanizmi provjere i nadzora koji maksimalno smanjuju mogućnost bilo kakve zloupotrebe na biračkom mjestu.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?