Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Strazbur: Predsjednik Vlade Milo Đukanović učestvovao na sastanku Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta

Objavljeno: 15.09.2016. 17:31 Autor: Služba za odnose s javnošću
Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću
               
   
  

Stenogram odgovora predsjednika Vlade Mila Đukanovića na pitanja poslanika Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta , možete preuzeti ovdje.
  

MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE:
(Obraćanje na sastanku Odbora za spoljne poslove Evropskog Parlamenta (AFET),
Strazbur, 15.09.2016. godine)


Poštovani gospodine Brok,
Cijenjeni poslanici, članovi Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta,
Dame i gospodo,

Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo da vas pozdravim u ime Vlade Crne Gore. Mogućnost da vam se danas obratim potvrda je posvećenosti Evropskog parlamenta procesu proširenja i prilika da objektivno razmotrimo dosadašnje rezultate Crne Gore u procesu pristupnih pregovora. Isto tako i izazove koji nas očekuju u narednim fazama tog procesa. Ovaj susret sa istaknutim članovima Evropskog parlamenta, u godini kada obilježavamo prvu deceniju nezavisnosti, predstavlja i priznanje ispravnosti strateškog kursa naše državne politike. Takođe, vjerujem da je termin današanjeg dijaloga adekvatan imajući u vidu pripremu Izvještaja o Crnoj Gori za 2016, koji će biti objavljen nakon naših parlamentarnih izbora u oktobru. Očekujemo da će rezultati ovogodišnjih redovnih izbora afirmisati politiku dijaloga i razumijevanja, koju je Vlada promovisala postignutim Sporazumom sa većim dijelom opozicije o slobodnim i fer izborima. Isto tako, i da će značiti doprinos daljem učvršćivanju političke stabilnosti u zemlji, i označiti početak nove faze političkog života koju će karakterisati konzistentna parlamentarna većina i vlada usredsređena na dalje reforme i ekonomski i demokratski razvoj.

U svijetlu sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji će biti održan do kraja godine, i pripreme Rezolucije o Crnoj Gori, vjerujemo da će oni svjedočiti i o pozitivnim rezultatima dogovora o Vladi izbornog povjerenja, kao i o značajnim naporima na postizanju transparentnosti i legitimnosti izbornog procesa. Vi ste vjerovatno upoznati da sam u tom cilju pozvao opoziciju da uđe u Vladu, i ponudio im da vode ključne resore za koje su smatrali da su mjesta na kojima su moguće zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe: ministarstva finansija, unutrašnjih poslova, poljoprivrede i ruralnog razvoja, i rada i socijalnog staranja. Od maja na čelu tih ministarstava su predstavnici opozicije, a dodatno su prihvatili i predlog da preuzmu i jedno potpredsjedničko mjesto u Vladi. Takođe, da na svim nivoima državne uprave i lokalne samouprave, kao i u državnim preduzećima, imaju svoje predstavnike. Dakle, ideja je bila da kroz dijalog u institucijama sistema tražimo put za probleme koji opterećuju našu političku scenu. Prevashodno za prevazilaženje nepovjerenja koje predstavnici opozicije ispoljavaju prema rezultatima izbora, kao i oštre konfrontacije između vlasti i opozicije, što u istoj formi i intenzitetu traje od vremena referenduma o obnovi nezavisnosti.

Želim da vas uvjerim da će preporuke Evropskog parlamenta biti objektivne i značajne smjernice našoj zemlji i u narednim fazama integracionog procesa. Veoma smo vam zahvalni na posvećenosti, interesovanju i podršci vaše institucije, kao i na prepoznavanju kvaliteta našeg angažmana i dosljednosti na evropskom putu. 

I u ovom vremenu novih i složenih izazova s kojima se Evropska unija danas suočava, pokazujući odlučnost i sposobnost da ih prevaziđe, potvrđuje se da ideal ujedinjenja u različitosti, kao trajni kvalitet evropske ideje ne gubi na značaju i aktuelnosti. Ovaj cilj ujedinjenja sa razvijenom Evropom je i za nas u Crnoj Gori jedan od snažnih pokretača u realizaciji reformi i usvajanju evropskih standarda. Crna Gora predano teži evropskim vrijednostima i dosljedno afirmiše članstvo u Evropskoj uniji kao ključni vanjskopolitički prioritet. To se najbolje vidi i kroz permanentno visok procenat podrške naše javnosti tom cilju. 

Duboko sam uvjeren da je politika proširenja ključni faktor političke stabilnosti, bezbjednosti, ekonomskog i demokratskog razvoja Zapadnog Balkana. Prioriteti daljeg napretka Crne Gore i njenih susjeda, koji se ogledaju u unapređenju vladavine prava i dinamiziranju ekonomskog rasta kroz jačanje infrastrukture, stvaranje povoljnog ambijenta za strane investicije, razvoj i konkurentnost biznisa i otvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, glavna su motivacija i podsticaj za sve nas da intenzivno radimo na ispunjavanju pristupnih obaveza, kako bismo u što skorijem roku obavili zahtjevni posao sveobuhvatnog društveno-ekonomskog preobražaja i ispunili uslove za pristupanje Evropskoj uniji. Za Crnu Goru značajnu inspiraciju u tom pravcu predstavlja skoro članstvo u NATO, koje će, vjerujemo, imati i snažne pozitivne refleksije na cio region. 

Cijenimo da dosadašnji rezultati na pristupnom putu garantuju uspjeh i narednih faza u pregovaračkom procesu. Otvaranjem 24 pregovaračka poglavlja, intenzivnom promjenom i implementacijom novog zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i podsticanjem daljeg infrastrukturnog razvoja, dodatno podržanog Berlinskim procesom, radimo u interesu trajnih i održivih društveno-ekonomskih promjena. To će garantovati kvalitetan pristupni okvir i dati legitimitet daljim fazama procesa, kako bismo potpuno pripremljeni dočekali punopravno članstvo u EU. 

Spremni smo da do kraja godine otvorimo i nova pregovaračka poglavlja, imajući u vidu procenat ispunjenosti početnih mjerila, kao i predate pregovaračke pozicije za 29 poglavlja. Intenziviranje rada na zajedničkim pozicijama od primarne je važnosti za naša dalja očekivanja u pregovaračkom procesu. U tom smislu izražavamo uvjerenje da ćemo uz pomoć slovačkog predsjedništva EU, Evropske komisije, ali i uz podršku vaših zemalja, do kraja godine uspjeti da otvorimo još nekoliko poglavlja pravne tekovine. Očekujemo, takođe, podršku evropskih partnera za početak zatvaranja prvih poglavlja u pregovorima - kao simbolični zalog perspektive pregovaračkog procesa i njegovog konačnog ishoda. Od izuzetne je važnosti u aktuelnom političkom ambijentu vrednovanje dosadašnjih napora u pregovorima i afirmisanje dosljednog i strateškog djelovanja prema partnerskim smjernicama evropskih sagovornika. Dobro je da se i na taj način pošalje podsticajna poruka svim zemljama regiona da se predan odnos u sprovođenju reformi i usvajanju evropskog sistema vrijednosti prepoznaje i uvažava u Evropskoj uniji. Da su vrata EU otvorena, i da je napredak na tom putu moguć.

Posebnu pažnju posvećujemo pregovorima u oblasti vladavine prava, kao temelju moderne demokratske države i buduće članice EU. Stoga fokus stavljamo na pregovore u 23. i 24. poglavlju u skladu s novim pristupom, kao i ispunjenju 83 privremena mjerila. Ostvareni napredak je konstatovan i u aprilskom izvještaju Evropske komisije, koji cijeni da je Crna Gora na pravom putu ispunjenja mjerila, s jasnim preporukama za dalje djelovanje, na koje smo potpuno usredsređeni. Kontinuiran napredak pokazuju i polugodišnji izvještaji Vlade o realizaciji Akcionih planova za 23. i 24. poglavlje sa oko 80 posto realizovanih mjera.

Poseban napredak je ostvaren u zakonodavnom dijelu, donošenjem više od 60 reformskih zakona od septembra 2013. do jula 2016, nakon čega su formirane i ključne institucije, kao što su Agencija za sprečavanje korupcije i Specijalno državno tužilaštvo, čiji rad već daje bilans ostvarenih rezultata, koji ćemo, svakako, i dalje unapređivati. O efikasnosti i predanosti govori i činjenica da je povećan broj istraga, optužnica i presuda u oblasti organizovanog kriminala i korupcije, i iskorišćen institut sporazumnog priznanja krivice, čime je oduzeta imovina u vrijednosti od 23 miliona eura. Vlada je odlučna da preduzme sve kako bi se do kraja ove godine približila ispunjenju svih 83 privremena mjerila u 23. i 24. poglavlju. Za nas je unapređenje vladavine prava od imperativnog značaja, i prevashodno važan faktor sigurnosti građana i povjerenja investitora, i na tome će i dalje biti koncentrisana glavnina naše energije.

U budućim naporima na planu integracija, kao i do sada, akcenat ostaje na kvalitetu reformi, a ne na brzini procesa. U relativno kompleksnom političkom ambijentu kakav je trenutno u Crnoj Gori, i još više u regionu, dugoročna stabilnost i legitimitet političkih i ekonomskih dešavanja na Zapadnom Balkanu važni su i za evropsku bezbjednost i perspektivu. Posebno kad se imaju u vidu brojni izazovi u Evropi. Suočavanje s terorističkim prijetnjama, migracije, ali i nedavni referendum o članstvu Velike Britanije u EU, podstiču desničarske snage i inspirišu podjele i neizvjesnost na evropskom prostoru. Zato je bezbjednost našeg regiona u aktuelnom evropskom kontekstu od prioritetnog značaja, i zahtijeva naglašenu pažnju i viziju evropskih partnera. Crna Gora ozbiljno razumije i preuzima svoju odgovornost u tom smislu. Ali isto tako želimo da ukažemo na neophodnost kontinuiteta evropske podrške Zapadnom Balkanu i konkretnih smjernica u narednim fazama pristupnog procesa. Evropeizacija Zapadnog Balkana ima daleko veći politički značaj za EU nego što se to u ovoj fazi opterećenosti drugim problemima u Briselu pretpostavlja. Stabilizacija regiona i usvajanje evropskih standarda i pravila od strane naših zemalja, temelj su ne samo za razvoj demokratije kod nas, već i za bezbjednost i stabilnost Evrope. Zato treba dalje afirmisati i izgrađivati Berlinski proces koji je otvorio novu nadu Zapadnom Balkanu, i koji smo doživjeli kao obogaćeni pristup Evropske unije politici proširenja na naš region. Sudbinski je važno da se podstakne razvoj zajedničkih infrastrukturnih projekata i unutrašnje povezivanje regiona, i tako obezbijede kvalitetni linkovi za izlazak na evropske koridore. To će značiti snažan podsticaj ekonomskom i ukupnom razvoju naših društava i stvoriti realne temelje za jačanje institucija i vladavinu prava. 

U sferi ekonomije cilj naše politike ostaje intenzivniji i održiv ekonomski rast uz otvaranje novih radnih mjesta. Podsjetio bih da je prosječna stopa rasta u Crnoj Gori u deset godina od obnove nezavisnosti iznosila 3,2%. Vlada je Programom ekonomskih reformi 2016.–2018. ekonomsku politiku usmjerila na povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije, kroz sprovođenje strukturnih reformi i razvoj neophodne infrastrukture, s ciljem daljeg privlačenja domaćih i stranih direktnih investicija i uz naglašenu pažnju prema ključnim razvojnim potencijalima, definisanim politikama, ali i preporukama Evropske komisije. Krupni investicioni projekti u putnoj infrastrukturi, turizmu i energetici, koji su veliki i u evropskim razmjerama, siguran su garant dugoročne ekonomske stabilnosti i razvoja. Konsolidacija javnih prihoda, racionalna javna potrošnja i konkurentnost fiskalne politike ostaju važni prioriteti buduće Vladine politike. Vjerujem da sigurno koračamo u pravcu pouzdanijeg finansijskog i prosperitetnijeg ekonomskog ambijenta.

Dame i gospodo,

Crna Gora će svojim odgovornim odnosom nastaviti da promoviše evropske interese na Zapadnom Balkanu, zalažući se za bezbjedan evropski kontekst u kojem će interesi naše zemlje biti valorizovani i njena istrajnost i posvećenost na evropskom putu rezultirati konzistentnim društvenim okvirom i povjerenjem građana u evropski projekat i društveni napredak koji on donosi. Evropski parlament, kroz djelovanje izvjestioca gospodina Čarlsa Tanoka, kao i aktivnosti Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i predsjedavajuće Aneliz Dods, ostaje značajan sagovornik Crne Gore koji svojim rezolucijama i preporukama nastavlja da bude svjetionik za naše dalje napore na evropskom putu. Transparentan politički proces i ekonomski progres Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana mogući su samo uz podršku Evropskog parlamenta i ostalih evropskih institucija u našem kontinuiranom dijalogu ka punopravnom članstvu u EU. Napori, aktivnosti i rezultati Crne Gore mogu biti putokaz za kvalitetno i dugoročno obezbjeđenje regionalnog mira, napretka i stabilnosti kao garanta evropske budućnosti i saradnje.

Zahvaljujem na pažnji.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?