- Vlada Crne Gore
Njujork: Govor predsjednika Vlade Mila Đukanovića ...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Njujork: Govor predsjednika Vlade Mila Đukanovića na generalnoj debati 71. zasijedanja Generalne skupštine UN-a
Objavljeno: 22.09.2016. • 05:16 Autor: Služba za odnose s javnošću
Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović
(Govor na Generalnoj debati 71. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija,
Njujork, 21. Septembar 2016.)
Gospodine predsjedavajući,
Generalni sekretare,
Ekselencije,
Dame i gospodo,
Čast mi je da vam se obratim u ime Crne Gore i još jednom potvrdim nedvosmislenu posvećenost moje zemlje Ujedinjenim nacijama.
Dozvolite mi na početku da čestitam gospodinu Piteru Tomsonu iz Fidžija na izboru za predsjedavajućeg 71. zasijedanja Generalne skupštine. Pozdravljamo vaš izbor teme predsjedavanja, imajući u vidu opšti i univerzalni značaj implementacije ciljeva održivog razvoja.
Želim takođe da zahvalim predsjedavajućem prethodnog, 70. zasijedanja Generalne skupštine, gospodinu Mogensu Liketoftu na liderstvu i uloženim naporima u stvaranju pretpostavki za što efikasnije sprovođenje krucijalnih sporazuma o održivom razvoju i klimatskim promjenama.
Ovo je posljednja generalna debata za generalnog sekretara UN i gospodina Ban Ki-muna i želim da izrazim posebno poštovanje za njegov suštinski doprinos koji je dao u cilju izgradnje sigurnijeg i prosperitetnijeg svijeta. Utoliko prije što su dekadu iza nas su obilježili brojni novi izazovi i krize i što nije bilo lako voditi Organizaciju u takvim uslovima.
Dame i gospodo,
Uprkos ostvarenom boljitku na brojnim poljima, aktuelno stanje u svijetu daje povod za duboku zabrinutost. Na mnogim mjestima u svijetu su mir, stabilnost i održivi ekonomski razvoj i dalje nedostižni. Brutalni i dugoročni konflikti odnose na stotine hiljada žrtava i uništavaju živote miliona ljudi, najviše žena i djece. Ekstremno siromaštvo, slabe institucije i ozbiljna kršenja ljudskih prava su i dalje surova realnost ogroman broj ljudi širom planete. Fundamentalne norme međunarodnog prava se krše i od strane država i od nedržavnih aktera. Nasilni ekstremizam i terorizam utiču na kreiranje stanja konstantne nestabilnosti. Milioni ljudi primorani su da napuštaju svoje domove, a kapaciteti i spremnost zemalja da ih prime sve neizvjesniji i humanitarna sredstva koja se prikupljaju više su nego nedovoljna da bi ti ljudi zadovoljili elementarne potrebe.
U situaciji kada sve kompleksniji izazovi ne poznaju granice i sa kojima se nijedna država sama ne može izboriti, moramo se više okrenuti UN. Svjetska organizacija je nezamjenjiva platforma za iznalaženje zajedničkih odgovora. Ohrabruje činjenica da je prethodnu i tekuću godinu obilježilo usvajanje istorijskih multilateralnih sporazuma, koji utemeljavaju put ka globalnoj transformaciji i održivom progresu. Kao odraz opšte spremnosti da se promjeni status kvo, Agenda održivog razvoja do 2030. godine, Klimatski sporazum i Sendai okvir za prirodne nepogode ponaosob nose ogroman značaj i karakteriše ih tijesna uzajamna povezanost. Vrijeme da zajedno preuzmemo odgovornost i posvetimo se njihovoj temeljnoj implementaciji, na integrisan način, kako bi građani imali jednaku šansu da ostvare svoj potencijal i dostajanstven život, bez nasilja, diskriminacije i ekstremnog siromaštva.
Crna Gora je, i pored malog udjela u globalnim emisionim i populacionim statistikama, suštinski posvećena da da svoj doprines sprovođenju pomenutih sporazuma kroz odgovorno i održivo upravljanje svojim razvojnim potencijalima.
Svoju posvećenost politici održivog razvoja Crna Gora još jednom je potvrdila kao jedna od 22 zemlje članice UN koje su predstavile dobrovoljni nacionalni izvjestaj o implementaciji i praćenju primjene 2030 Razvojne agende i ciljeva održivog razvoja na zasijedanju Političkog foruma na visokom nivou, u julu 2016. godine. Crna Gora je među prvim državama koje su u potpunosti prevele ciljeve i zadatke održivog razvoja u Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030, kojom sr utvrđuju principi, strateški ciljevi i mjere za dostizanje dugoročnog održivog razvoja društva, uzimajući u obzir postojeće stanje i preuzete međunarodne obaveze, prioritetno iz Agende održivog razvoja do 2030. godine.
Strategija se pozicionira kao krovna, horizontalna i dugoročna razvojna strategija Crne Gore, koja se ne odnosi samo na ekonomiju i životnu sredinu, već i na nezamjenljive ljudske resurse i dragocjeni društveni kapital koji treba da omogući prosperitetan razvoj svih građana naše zemlje.
Crna Gora snažno dijeli uvjerenje da Pariški dogovor predstavlja temelj daljih napora za očuvanje dugoročne stabilnosti klimatskog sistema kao mehanizam koji svim zemljama, bez obzira na njihov stepen razvoja, omogućava progresivno uvećanje ambicija u postizanju konačnog cilja. U skladu sa odredbama Pariškog sporazuma, Crna Gora će potvrditi svoj ambiciozni namjeravani nacionalni doprinos (INDC) smanjenju emisija gasova staklene bašte u iznosu od 30% u odnosu na baznu 1990. godinu, sa težnjom da proceduru potvrđivanja završi u što kraćem roku, kako bi doprinijela brzom stupanju na snagu i njenoj implementaciji.
Ovakva posvećenost postizanju cilja Konvencije i Pariškog sporazuma predstavljaće izazov za cjelokupan sistem. Za sprovođenje će biti potrebno uključivanje svih aktera na nacionalnom i lokalnim nivoima upravljanjama, u svim segmentima društva. Uz podršku na nacionalnom nivou, Crnoj Gori će, kao i mnogim zemljama, biti neophodna i dodatna podrška međunarodne zajednice i mehanizama u okviru Konvencije, prije svega Zelenog klimatskog fonda.
Gospodine predsjedavajući,
Nažalost, isuviše često međunarodna zajednica nije u stanju da spriječi ili zaustavi krvoproliće i zločine i patnju miliona ljudi širom svijeta. Konflikt u Siriji, koji u kontinuitetu zaokuplja svjetsku i UN agendu, najtragičnije to ilustruje. Crna Gora izražava duboku zabirnutost zbog pogoršane bezbjednosne i humanitarne situacije u ovoj zemlji, koja ima reperkusije na širi region ali i na globalnom planu. U potpunosti podržavamo urgentni prekid nasilja i ističemo značaj poštovanja međunarodnog prava i rezolucije UN, svih strana u konfliktu.
Neprihvatljivo je da se međunarodna zajednica praktično miri sa naviknuta na stravičnim posljedicama ratova po civile. To ne samo da je moralno neprihvatljivo, nego je u kontradikciji sa međunarodnim pravom. U odsustvu političkih solucija, mora se naći formula da se poštuju principi međunarodnog prava, što bi makar ublažilo ljudsku patnju. Zločini ne smiju prolaziti nekažnjeno, počinioci moraju snositi odgovornost za kršenja međunarodnih normi i principa. Uloga Savjeta bezbjednosti, Međunarodnog krivičnog suda i hibridnih tribunala je presudna u ovome.
Krize i sukobi u Siriji, Iraku, Jemenu, Libiji, Južnom Sudanu i drugim zemljama, kao i dugoročni konflikti poput palestinsko-izraelskog ukazuju na važnost i neophodnost iznalaženja dugoročnih mirovnih solucija političkim, diplomatskim sredstvima koja moraju imati primat.
Krhko i pogoršano stanje međunarodnog mira i bezbjednosti jasno upućuju da se od globalne prakse „reakcije“ i „upravljanja“ nasiljem i krizama mora preći na „prevenciju".
Medijacija je vrlo efikasno i isplativo sredstvo za prevenciju i mirno rješavanje sporova, koje nije dovoljno valorizovano, kao što to nalaže Član 33 Povelje UN. Crna Gora je u potpunosti svjesna značaja medijacije, i na tom tragu će, pod okriljem inicijative Medijacija u Mediteranu, organizovati konferenciju naredne godine, sa ciljem da doprinese daljoj afirmaciji medijacije turbulentnom području Mediterana. Crna Gora se nalazi u regionu koji je kroz istoriju prošao kroz brojne konflikte, uključujući i nedavnu prošlost. Naš entuzijazam i posvećenost medijaciji potiče i iz činjenice da smo u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije bili jedina republika koja je očuvala mir, otvorila granice za nevoljnike svih vjera i nacija i učvrstila multietnički sklad.
Svjedoci smo da se svijet i čovječanstvo suočavaju sa humanitarnom i izbjegličkom-migrantskom krizom koja nije viđena još od kraja II svjetskog rata. Cijenimo izuzetno važnim što je ova tema bila na agendi posebnog Samita pod okriljem UN. Snažno se zalažemo da se implementira rezolucija koja je tom prilikom usvojena.
Ne smijemo ni jednog trenutka zaboraviti da je svijet danas suočen s konstatnim prijetnjom od terorizma i nasilnog ekstremizma. Teroristički napadi širom svijeta i ubijanje civila opominju da je postignut ograničen progres u suočavanju sa ovim kompleksnim fenomenom, što zahtjeva odlučnije napore, jedinstvo, koordinaciju i istovremeno i aktivniju ulogu od strane svake države članice UN. Akcije u borbi protiv terorizma moraju biti usmjerene i na preventivne mjere - na socijalnu, ekonomsku i politicku inkluziju ranjivih i marginalizovanih grupa i brigu o mladima, i to primarno kroz zapošljavanje i obrazovanje.
Gospodine predsjedavajući,
U godini kada obilježavamo deset godina od uspostavljanja Savjeta za ljudska prava i 50 godina od usvajanja dva ključna pakta o ljudskim pravima i slobodama, Ujedinjene nacije se suočavaju sa najvećim izazovima u pogledu zaštite ljudskih prava i humanitarnim krizima. Zato je neophodno potvrditi snažnu posvećenost svih članica multilateralnom sistemu zaštite i unapređenja ljudskih prava. Puna i neodložna primjena najviših standarda u zaštiti ljudskih prava i dosljedno prenošenje međunarodnih normi u konkretne aktivnosti u praksi, u svakoj zemlji članici i bez razlike, su preduslov mira, stabilnosti i razvoja. Za nas to nas i posebnu simboliku, jer je ovo godina u kojoj Crna Gora slavi prvu deceniju nezavisnosti, a isto tako i članstva u Ujedinjenim nacijama.
Integrisanje ljudskih prava u razvojne politike, posebno one javne politike koje dotiču prava najranjivijih grupa na nacionalnom nivou, su neophodan korak za efikasnu i djelotvornu zaštitu. U tom kontekstu, dosljedna primjena principa održivog i inkluzivnog rasta u sprovođenju strategija ekonomskog razvoja je nužan preduslov za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.
Gospodine predsjedavajući,
Da bi Ujedinjene nacije zadržale i osnažile svoju centralnu poziciju u sistemu globalnog upravljanja, od ključne je važnosti da se reformišu i prilagode geo-političkim realnostima 21. vijeka i modernim demokratskim tekovinama. Prioritet ostaje sveobuhvatna reforma Savjeta bezbjednosti, kako bi se pospješila njegova efikasnost i transparentnost. Koncept „Djelujući kao jedan“, koji i Crna Gora primjenjuje, je dao pozitivne rezultate u radu i saradnji izmedju Svjetske organizacije i zemalja domaćina, i treba nastaviti sa njegovom nadogradnjom, naročito u kontekstu implementacije 2030 Razvojne agende.
Crna Gora pozdravlja promjene koje su kroz pregovore o revitalizaciji Generalne skupstine uvedene u proces izbora Generalnig sekretara UN, koje će doprinijeti jačanju transparentnosti, kompeticije i meritornosti. To je omogućilo da i Crna Gora kao jedna od najmlađih članica ponudi svog kandidata, što takođe potvrđuje našu spremnost da na svaki način aktivno doprinosimo univerzalnim ciljevima Povelje. Želimo da izrazimo nadu i očekivanje da ce novi generalni sekretar biti iz neke od zemalja Istočno-evropske grupe, uvažavajuci potrebu da se poštuje princip regionalne rotacije i činjenica da jedino naša geografska grupa dosad nije imala generalnog sekretara.
Dame i gospodo,
Od obnove nezavisnosti, mi u kontinuitetu jačamo državu po evropskim i euroatlantskim standardima. Sa zadovoljstvom mogu da konstatovatujem da je Crna Gora danas primjer stabilnosti, multietničnosti i poštovanju različitosti na Zapadnom Balkanu, pouzdan susjed, uvažen međunarodni partner, lider u evropskoj i evroatlantskoj integraciji u regionu. U integracionim procesima smo naučili da su institucije temelj i garancija trajanja države, i pouzdan oslonac vladavine prava, kao najvažnijeg preduslova demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva. Integracije u NATO i Evropsku uniju smo definisali kao nacionalni strateški prioritet. Pristupni protokol za članstvo Crne Gore u NATO je u procesu ratifikacije. Očekujemo da će biti okončan u kratkom roku i da će Crna Gora uskoro postati punopravna članica Alijanse. Važnost ovog za Crnu Goru istorijskog i civilizacijskog koraka neće umanjiti entuzijazam za dalje unapređenje našeg bezbjednosnog, ali i ukupnog pravnog i političkog sistema, koje članstvo u NATO-u pretpostavlja i zahtijeva. Isto tako i našu spremnost da doprinosimo miru i stabilnosti u regionu i šire.
Taj proces je komplementaran i sa evropskim integracijama. U pristupanju Evropskoj uniji, otvorili smo 24 od ukupno 33 poglavlja, o kojima se pregovara. Sigurno koračamo na putu prema članstvu, potvrđujući potencijale i kapacitete crnogorskog društva za implementaciju evropskih standarda. Crna Gora će odgovorno nastaviti da bude pouzdan partner međunarodnoj zajednici i Ujedinjenim nacijama.
Gospodine predsjedavajući,
Crna Gora je članica Komisije za izgradnju mira. Takođe je članica Izvršnog odbora UNDP, UNFPA i UNOPS. Izabrani smo za članicu Izvršnog odbora UN žene od sledeće godine. Nakon služenja u Savjetu za ljudska prava od 2014-2016, podnijeli smo kandidaturu za ponovno članstvo u Savjetu za period 2022-2024. Istakli smo kandidaturu za Savjet bezbjednosti za period 2026-2027. Proširili smo učesće u mirovnim misijama UN slanjem vojnih posmatrača u Misiju za referendum u Zapadnoj Sahari. Sve ovo su pokazatelji da je Crna Gora čvrsto posvećena i opredjeljena ka punoj promociji UN, tj.multilateralizma i zajedničkog djelovanja u funkciji obazbjeđivanja mirnog, stabilnog, prosperitetnog i pravičnog svijeta.
Odlučni smo da aktivno i konstruktivno doprinosimo i dalje nastavimo da podržavamo napore UN u ovom pravcu.
Zahvaljujem na pažnji.
Fotografije možete preuzeti sa servera Vlade Crne Gore
Link: http://195.66.166.68/upload/USER1
Korisničko ime: user1
Lozinka: 28frWYK4Ls9E
Služba za odnose s javnošću
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?