Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Intervju potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina dnevnom listu Pobjeda

Objavljeno: 16.01.2017. • 22:17 Autor: Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin
PODGORICA – Kultura dijaloga srozana je ispod granica pristojnosti, što ugrožava demokratske vrijednosti društva, jer javno izgovorena ili napisana riječ gubi svoj semantički značaj, ocijenio je, pored ostalog, u intervjuu za Pobjedu potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin.

Komentarišući olako usvajanje zakona u Skupštini, koji potom „padaju“ pred Ustavnim sudom, Pažin je zaključio da je „nepodnošljiva lakoća donošenja propisa u Parlamentu, bez bilo kakve komunikacije sa Vladom, izraz političkog voluntarizma, ponekad i nerealnog doživljaja sopstvenog pravničkog znanja, ali i pretpostavljanja prozaičnih stranačkih interesa onome što je javni interes“.

POBJEDA: Nedavno ste saopštili da bi bilo potrebno precizirati krivično djelo ometanje pravde. Ukazali ste na pisanje medija o nekim slučajevima. U kom smislu je potrebno mijenjati ovo krivično djelo i kako bi ga konkretno trebalo precizirati?

PAŽIN: Zakonikom o krivičnom postupku propisano je da su svi protagonisti društvene scene dužni da se pridržavaju pravila koja se odnose na pretpostavku nevinosti, kao i da svojim usmenim i pismenim izjavama o krivičnom postupku koji je u toku ne vrijeđaju pravila samog krivičnog postupka, prava okrivljenog ili oštećenog, posebno načelo sudske nezavisnosti. Iako je obaveza imperativno data za sve, nije propisana sankcija za kršenje ove norme, što je čini u pravnom smislu nepotpunom. Kako inkriminacija iz člana 396a Krivičnog zakonika, kojim se uređuje krivično djelo ometanje pravde, samo djelimično zadovoljava potrebu prevencije kršenja navedenih pravila krivičnog postupka, potrebno je, u cilju jačanja pravne sigurnosti, precizirati biće ovog krivičnog djela, koje poznaju i krivičnopravni sistemi uzornih zapadnih demokratija.

POBJEDA: Ocijenili ste i da su autoritet i nezavisnost sudija i tužilaca na udaru medija. Na kom je nivou kultura dijaloga na javnoj sceni Crne Gore?

PAŽIN: Zaštita autoriteta pravosuđa, prema najvažnijim međunarodnopravnim standardima, jedan je od legitimnih ciljeva u demokratkom društvu za ograničenje slobode izražavanja. Posebno izdvajam član 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i prateću praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Vrijeđanje argumentum a hominem nosilaca pravosudnih funkcija, posebno sudija i tužilaca, van slobodnog javnog diskursa, predstavlja jednu vrstu nasilja i neprimjeren pritisak na rad pravosudnih organa, kroz zloupotrebu slobode izražavanja. Takva zloupotreba slobode izražavanja ne predstavlja samo nedopušten zahvat u prava ličnosti sudije ili tužioca, nego i diskredituje samu slobodu izražavanja, relativizujući njen značaj u demokratskom društvu. Brojni primjeri takvog ponašanja ukazuju na društvenu potrebu da se napravi razlika između slobode i razuzdanosti. Nema sumnje da je kultura dijaloga srozana ispod granica pristojnosti, što ugrožava demokratske vrijednosti društva jer javno izgovorena ili napisana riječ gubi svoj semantički značaj. Kompetitivnost ideja, propulzivnost političkih stavova i sloboda iskazivanja različitih mišljenja su obesmišljeni. Drugo lice slobode mora biti odgovornost za javno izgovorenu ili napisanu riječ. Ovo važi za sve protagoniste društvene scene, bilo da se radi o onim iz vlasti ili opozicije, civilnog sektora, medija ili van svih ovih struktura. Kada su pak mediji u pitanju, potrebno je dodatno povesti računa o značajnoj razlici između istraživačkog novinarstva, kao krune novinarske profesije i paraistrage. Treba podsticati ulogu medija kroz istraživačko novinarstvo kojim se lociraju slabosti, anomalije ili devijacije unutar društvenog sistema, jer se time izravno snaže demokratski kapaciteti društva, ali kad pravosudni organi pokrenu postupak moraju se poštovati autoritet i nepristrasnost pravosuđa. To znači da nije primjereno objavljivati izjave lica koja tek treba da budu saslušana u svojstvu svjedoka, pružajući na taj način priliku drugim učesnicima u postupku da upodobljavaju svoje iskaze pred pravosudnim organima ovakvim izjavama, dezavuišući time samu svrhu ovih procesnih radnji. Nije prihvatljivo objavljivati podatke o aktivnostima policije kojim se upozoravaju osumnjičeni ili okrivljeni i pruža im se mogućnost bjekstva, kao što nije prihvatljivo ni objavljivanje podataka iz istrage koji su pod oznakom tajnosti i slično. 

POBJEDA: Imate iskustva i sa međunardnom sudskom praksom, bili ste zastupnik Crne Gore pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu. Koliko je naša sudska praksa usklađena sa evropskom?

PAŽIN: Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je do sada najsofisticiraniji međunarodno-pravni mehanizam za zaštitu ljudskih sloboda i prava na dugom putu civilizacijskog uspinjanja ljudskog društva. Međutim, sama Evropska konvencija ne može se čitati ad literam bez dobrog poznavanja prakse Evropskog suda za ljudska prava. Da bi se primijenila na pravno valjan način praksa ovog suda, neophodno je da sudija bude ličnost široke opšte kulture, uz dodatna znanja iz oblasti, ne samo pozitivnog prava, već i pravne teorije, političkih nauka, ekonomije i drugih disciplina. Suština vladavine prava je upravo u pravilnoj interpretaciji propisa, koje treba tumačiti u skladu sa društvenim vrijednostima koje se kriju iza pravne norme. Nijedna pravna norma nije sama sebi cilj već je njen smisao da zaštiti društvene vrijednosti koje su povod za donošenje pravne norme. Uvjerio sam se da su crnogorski sudovi značajno napredovali prethodnih nekoliko godina u neposrednoj primjeni prakse Evropskog suda, koja je u hijerarhiji pravnih normi nadzakonske pravne snage i primjenjuje se neposredno. 

POBJEDA: Kako komentarišete to što se u parlamentu, donosi veliki broj zakona, a da se nekoliko mjeseci kasnije poslanici obraćaju Ustavnom sudu i traže ocjenu ustavnosti donešenog akta? U prošloj godini su, recimo, brojne izmjene Zakona o finansiranju političkih stranaka proglašene neustavnim. Je li problem u pravnom neznanju ili političkom interesu koji kreira zakone?

PAŽIN: Nepodnošljiva lakoća donošenja propisa u Parlamentu, bez bilo kakve komunikacije sa Vladom koja, slovom crnogorskog Ustava, vodi unutrašnju i vanjsku politiku države, pri tom bez minimuma odgovornosti kada su u pitanju pravni sistem, pravila nomotehnike, pa i obavezujući međunarodno-pravni standardi, izraz je političkog voluntarizma, ponekad i nerealnog doživljaja sopstvenog pravničkog znanja, ali i pretpostavljanja prozaičnih stranačkih interesa onome što je javni interes. Pravna sigurnost je najvažniji atribut vladavine prava, zbog čega takvu praksu treba smjestiti u lošiji dio istorije parlamentarizma, što bi bio izraz demokratskog sazrijevanja crnogorskog društva.

POBJEDA: Nedavno su Vijesti objavile poruke Kotoranina Jovice Vukotića, osobe sa Interpolove potjernice, navodnog vođe takozvanog škaljarskog klana, osobe koja slovi za narko dilera u međunarodnim razmjerama, koji je optužio policijske funkcionere i službenike da su na platnim spiskovima mafije. Smatrate li da je promocija takvih osoba, upitnog kredibiliteta, prihvatljiva i dozvoljena?

PAŽIN: Ne treba osporavati kredibilitet medija samo zbog činjenice da kao izvor koristi lice sa Interpolove potjernice, posebno ukoliko se iznose činjenice koje ukazuju na sumnju o postojanju korupcije u jednoj važnoj javnoj službi, jednako kao što ne treba prihvatati iznešene tvrdnje kao gotove istine. Ipak, svaka takva tvrdnja treba da pobudi odgovarajuću pažnju nadležnih organa koji su dužni ekspeditivno da provjere svaku sumnju i o tome blagovremeno obavijeste javnost. S druge strane, nije primjereno, niti društveno prihvatljivo biti na Interpolovoj potjernici, što znači biti nedostupan državnim organima, iskazujući time i nepovjerenje prema tim organima, a istovremeno se javno predstavljati kao pravednik u borbi protiv korupcije, jer takvo držanje diskredituje u određenoj mjeri lice koje se tako postavlja u javnom dijalogu. 

POBJEDA: Slučaj „Kalić“ uzburkao je crnogorsku javnost nakon pravosnažne oslobađajuće presude. Ocijenili ste da bi povodom ovog predmeta trebalo uraditi studiju slučaja. Kako ocjenjujete postupanje tužilaštva i sudstva u ovom predmetu?

PAŽIN: Slučaj „Kalić“, iz kojeg god ugla ga sagledali, je upozoravajući za pravosuđe, a samim tim i za crnogorsko društvo, jer je flagrantno ukazao na slabosti pravosuđa. Ne želim da prejudiciram bilo čiju odgovornost, ali jednako tako ne želim da ovaj slučaj prođe bez dužne pažnje nadležnih u tužilaštvu i sudstvu, pri čemu očekujem da tužilaštvo temeljito preispita postupanje tužilaca, a sudska vlast postupanje sudova, a ne obrnuto, kako to zna biti slučaj. Studija ovog slučaja mora dati javnosti odgovore o profesionalnim kapacitetima pravosuđa, koji se u ovom slučaju pokazao upitnim.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin

Vezani članci:

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić govorio na zatvaranju ESG Samita u Tivtu 25.04.2024.
Šćekić: Crna Gora posvećena saradnji sa Srbijom 25.04.2024.
Mistični Balkan dovodi turiste iz SAD u Crnu Goru i na ZB 25.04.2024.
Saopštenje o kadrovskim pitanjima sa 27. sjednice Vlade Crne Gore 25.04.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?