Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Predsjednik Marković „Glasu Amerike“: SAD ostaju prisutne u regionu, CG u NATO-u 5. juna

Objavljeno: 09.05.2017. • 07:41 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković izjavio je u Vašingtonu intervjuu „Glasu Amerike“ da je glavna tema njegovog jučerašnjeg razgovora sa američkim državnim sekretarom Reksom Tilersonom bila unapređenje već dobrih bilateralnih odnosa Crne Gore i Sjednjenih Američkih Država posebno u kontekstu činjenice da će Crna Gora uskoro postati članica NATO-a i obaveza naše zemlje koje iz članstva proizilaze.

„Jedno od važnih pitanja bilo je situacija u regionu koja se tiče stabilnosti i mira i evroatlantske i evropske perspektive. Podijelili smo zabrinutost sadašnjom situacijom u regionu, brojnim otvorenim pitanjima u nekoliko država koja prijete da zaustave integraciju zemalja Zapadnog Balkana i prema Evropskoj uniji i prema NATO-u. Ono što je takođe bila veoma važna tema jeste uloga i pozicija Rusije u regionu Zapadnog Balkana i njen interes da svoj strateški interes obezbijedi na ovom prostoru na štetu država koje žele ili koje idu u pravcu evropske i evroatlantske integracije“ – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Dodao je da je na sastanku bilo riječi i o važnim temama poput jačanja demokratije, unapređenja političkog sistema, funkcionalnosti institucija i jačanja vladavine prava kako bi i u Crnoj Gori i u regionu bile stvorene pretpostavke za povećanje životnog standarda građana.

Nova američka administracija podržava Crnu Goru

Na pitanje „Glasa Amerike“ kako ocjenjuje odnos nove američke administracije prema Crnoj Gori premijer Marković je podsjetio da su postojale različite poruke u vezi sa izborom predsjednika SAD Donalda Trampa i to od poruka o neperspektivnosti NATO-a do nezainteresovanosti nove administracije ne samo za Zapadni Balkan nego i za Evropu.

„Danas smo svjedoci sasvim drugačijeg stratepkog pristupa Sjedinjenih Američkih Država i kad je u pitanju Zapadni Balkan i, ono što me posebno raduje, kada je u pitanju Crna Gora. To se potrdilo i konkretnim akcijama i konkretnim potezima. Crna Gora je veoma brzo nakon izbora predsjednika Trampa i nove administracije obezbijedila ratifikaciju protokola u američkom Senatu, veoma brzu potvrdu tog protokola od strane predsjednika Trampa, a za nas u Crnoj Gori je veoma važno bilo i pismo državnog sekretara Tilersona Senatu o neophodnosti brze ratifiakcije crnogorskog protokola i snaženja naše vizije da budemo nova članica NATO-a. To nije bilo samo pismo koje je ukazivalo na potrebu brze ratifikacije već i pismo u kojem se govorilo o snažnom napretku i reformama koje je sprovela Crna Gora i potrebi da se obezbijede uslovi za nastavak tih reformi. Dakle, nema nikakve promjene u toj politici. Danas mi je gospodin Tilerson rekao da su veoma zainteresovani za situaciju na Zapadnom Balkanu jer je Zapadni Balkan veoma važan sa aspekta stabilnosti Evrope“ – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

    
Premijer je rekao da je na sastaku veoma jasno saopšteno i sa jedne i sa druge strane je da Amerika nije ta koja treba u ime nas da treba da rješava te probleme već da je odgovornost na lokalnim političarima, a da su Sjedinjene Države tu da pomognu.

SAD ostaju prisutne na Zapadnom Balkanu

Predsjednik Vlade je rekao da je državni sekretar Tilerson potvrdio da su Sjednijene Američke Države zainteresovane da budu prisutne na Zapadnom Balkanu i ne samo na Zapadnom Balkanu nego i u Evropi.

„To je važno ne samo sa aspekta mira i stabilnosti nego i širenja vrijednosti demokratije i ukupnog prosperiteta“ – rekao je predsjednik Vlade dodajući da je zajednički konstatovano da je Crna Gora dobar primjer koja je proteklih petnaest godina mira na Zapadnog Balkanu nakon raspada Jugoslavije iskoristila na najbolji način. Premijer je podsjetio da i u ovom trenutku, kada među više država regije postoji napetost, Crma Gora odudara od te prakse.

Takođe je, rekao je predsjednik Marković, zajednički konstatovano da bi bilo neprihvatljivo da politika proširenja Evropke unije na Balkanu bude zamrznuta ili pod znakom pitanja.

Crna Gora u NATO-u i formalno 5. juna

Predsjednik Vlade Duško Marković rekao je „Glasu Amerike“ da očekuje da Španija u naredna dva dana okonča proceduru ratifikacije Pristupnog protokola Crne Gore NATO-u i da je dogovoreno da Crna Gora svoje instrumente pristupanja dostavi 5. juna.

To znači, rekao je predsjednik Vlade, da će naša zemlja toga dana formalno postati članica NATO-a iako će, kako je rekao premijer, na Samitu u Briselu krajem ovog mjeseca biti predstavljena praktično kao članica.

Pritisak Rusije se širi

Jedna od tema razgovora predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i državnog sekretara SAD Reksa Tilersona bila je i pritisak Rusije na Crnu Goru i snažno prisustvo Rusije u regionu Zapadnog Balkana – rekao je premijer.

„Rekao sam da je Crna Gora bila izložena snažnom pritisku, da je taj pritisak imao političke, finansijske i obavještajne sadržaje, a naravno cijela akcija je imala za plan destabilizaciju Crne Gore u smislu izazivanja incidenata i oružanih sukoba pa i organizovanja likvidacije bivšeg premijera, gospodina Đukanovića. Na sreću naše službe su na vrijeme otkrile taj scenario, uhapsile aktere toga slučaja, potražujemo organizatore cijele akcije za koje se pretpostavlja da su pripadnici vojne obavještajne službe i na taj način proces je izašao iz Tužilaštva i vjerujem da će 24. maja nakon podizanja optužnice dobiti i sudski epilog“ – rekao je predsjednik Vlade.

   
Premijer Marković je rekao „Glasu Amerike“ da je stav američkog državnog sekretara Tilersona da djelovanje Rusije u Crnoj Gori nije usamljen slučaj već da primjera ima i u drugim zemljama u Evropi i šire i da je konstatovano da se pritisak širi.
  
Predsjednik Vlade je rekao da se pritisak Rusije na Crnu Goru proširio sa političkog i bezbjednosnog i na ekonomski teren.

„Što se tiče Crne Gore mi smo veoma strpljivi, čak i iznad nacionalnog dostojanstva. Vidite da se tak pritisak na Crnu Goru nastavlja i ovih dana, da su veoma i teške i rigidne i prijeteće poruke Ministarstva vanjskih poslova Rusije“.

Govoreći o kampanji Rusije premijer Marković je rekao da je ona u početku bila usmjerena prema političkim liderima i političkim strankama, a da sada ide u pravcu ugrožavanja naše ekonomije i blokade izvoza naših kompanija kao što su 'Plantaže' i 'Montenegro Airlines'. Ali ono što je posebno zabrinjavajuće je da se vodi neprimjerna, primitivna i prizemna kampanja u odnosu na naše turističke potencijale, na našu sigurnost i stabilnost kvalifikujući nas kao zemlju u kojoj su nesigurni svi koji dođu, a posebno ruski građani, da je Crna Gora zemlja kriminala, korupcije i prostutucije. Zaista nas to zabrinjava i čudi da se jedna moćna diplomatija i jedna snažna zemlja služi takvim sredstvima prema jednoj maloj zemlji sa kojom je gajila vjekovno prijateljstvo. Zabrinuti smo i što sve češće imamo najava u raznim lažnim dojavama o podmetanju eksplozivnih naprava na javnim mjestima, u objektima, u turističkim kapacitetima. To je sve priprema jednog opšteg scenarija nestabilnosti i nesigurnosti koji bi mogao rezultirati radikalnim akcijama. Zbog toga smo veoma zabrinuti. Usmjeravamo naš sektor bezbjednosti da preventivno djeluje i zaštiti državu i građane“.

  
Predsjednik Vlade je odgovarajući na pitanje „Glasa Amerike“ da li Crna Gora u istraživanju događaja sarađuje sa Sjedinjenim Američkim Država odgovorio potvrdno dodajući da je neposredno nakon otkrivanja slučaja naša zemlja pokrenula saradnju sa odgovarajućim službama u regionu i van regiona i da je posebno snažna saradnja sa službama Sjedinjenih Američkih Država i zemalja NATO-a i EU. Dodao je da se saradnjom došlo do nespornih činjenica koje ukazuju na direktno i neprimjerno uplitanje koje je moglo imati nesagledive posljedice.

Na pitanje da li je u prošlogodišnjim događajima u Crnoj Gori direktno učestvovala država Rusija premijer Marković je rekao da Crna Gora želi da vjeruje da u tome nema direktne uloge ruskog državnog vrha ali da isto tako nema adekvatne reakcije na kontinuitet napada nakon 16. oktobra posebno preko Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

„Znamo sasvim sigurno da iza ove akcije stoje djelovi ruskog sistema, a istovremeno vidimo da zvanična Moskva ne želi da sarađuje sa Crnom Gorom da bi se čitav slučaj razjasnio i objelodanio i ruskoj i crnogorskoj javnosti bio nesporan. To nam govori da nemamo spremnost za takvu vrstu saradnje, a to takođe potvrđuje i opredjeljenje Rusije da ne želi da vidi Crnu Goru na ovom putu već naprotiv. To je situacija koja je vrlo teška i vrlo ozbiljna, ali istovremeno Crna Gora ne želi da mijenja svoj pristup. Crna Gora je 2006. odlučila da sama kreira svoju političku sudbinu, da usmjerava svoje tokove i svoja ukupna opredjeljenja. Tako čemo raditi i ubuduće bez obzira na to što naspram nas u ovom trenutku stoji tako moćna zemlja kao što je Rusija“ – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

   
Prihvatanje zahtjeva opozicije nije moguće

Na pitanje o unutrašnjopolitičkoj sceni predsjednik Vlade je rekao da zahtjev opozicije za vanrednim izborima ne može biti prihvaćen iz političkih razloga – jer bi to bio novi teren za destrukciju iz Rusije i iz pravnih razloga jer su posmatrači ocijenili da su prošlogodišnji parlamentarni izbori bili najbolji do sada i da odražavaju volju naroda.

„Ja sam pozvao opozicione predstavnike da uđu u parlament, da nakon toga uđu i u Vladu – oni koji to žele. Do sada nijesmo imali pozitivan odgovor. Nasuprot. Odgovori su bili negativni. Ali vjerujem da u ovim novim okolnostima možemo doći do minimuma kompromisa koji će omogućiti dijalog, povratak u parlament i stvaranju uslova za funcionalniji politički sistem“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković. Dodao je da želi povratak opozicije u Skupštinu, ali da ne pristaje na ucjene jer one ne vode rješenju.

Na pitanje o ocjeni rezultata lokalnih izbora u Herceg Novom predsjednik Vlade Duško Marković je rekao da je očigledno da je Demokratska partija socijalista ostvarila slabiji rezultat nego što je očekivala.

„Vjerujem da je taj slabiji rezultat posljedica i naše ubrzane integracije u NATO“ – rekao je predsjednik Vlade dodajući da je važno da su izbori protekli fer i slobodno i da treba da bude brzo konstituisana lokalna vlast koja će raditi u korist građana i korektno sarađivati sa Vladom.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
  

Vezani članci:

Javni poziv nevladinim organizacijama za predlaganje članova/ica Savjeta za demografiju 18.04.2024.
Održan drugi sastanak Radnog tima za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa 18.04.2024.
Predlog dnevnog reda za 26. sjednicu Vlade Crne Gore 18.04.2024.
Ubrzana EU integracija značajna za privredu i poslodavce 17.04.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?