Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Predsjednik Marković ozvaničio početak radova na putu Jezerine - Lubnice: Crna Gora je veliko gradilište

Objavljeno: 17.05.2017. 19:10 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću

     
   
  
                 
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković posjetio je gradilište tunela kroz Bjelasicu na putu Kolašin-Jezerine-Lubnice-Berane i izrazio zadovoljstvo radovima koji su danas počeli na ovom kapitalnom infrastrukturnom projektu.

„Ovo je projekat za koji je opredijeljeno preko 34 miliona eura i on ima veliki ekonomski značaj ne samo za ove dvije opštine, već i za čitav Sjever. Ovi današnji radovi, sa tunelom od 2,8 kilometara i mostom od 150 metara, obuhvatiće i trasu od 14,4 kilometra“, rekao je predsjednik Vlade na Jezerinama.

Dodao je da će ovom saobraćajnicom biti skraćen put od centra Berana do centra Kolašina za četrdesetak kilometara.

Prostornim planom Crne Gore do 2020. godine, putni pravac Berane-Kolašin planiran je kao regionalni put (oko 22,6 km dužine). Do sada je na ovom putu izvršena rehabilitacija (sanacija kolovoza) dionice Jezerine-Kolašin 2010. godine, u dužini od devet kilometara i vrijednosti radova 890 hiljada eura i rekonstrukcija dionice Berane-Lubnice u dužini od 10,3 km koja je završena 2015. godine za iznos od 6,5 miliona eura.

Premijer je rekao da je firma „Euro-Asfalt“ iz BiH, koja izvodi radove, kredibilna što garantuje da će projekat biti završen na vrijeme, te kazao da u njemu ima mjesta i za crnogorske kompanije koje bi bile angažovane kao podizvođači.

Premijer je istakao da ovaj put daje nove i kvalitetnije sadržaje građanima, predstavlja novu priliku da valorizuju potencijale i resurse u cilju svog i napretka države. Takođe, projekat je dio napora na unaprjeđenju infrastrukture kao uslova razvoja, prije svega na autoputu, ali i na izgradnji turističkih kapaciteta na lokaciji Kolašin 1450 i 1600.

Predsjednik je podsjetio da je za kapacitete u opštini Kolašin ove godine izdvojeno oko 4,3 mil eura, a do kraja 2019. biće ukupno oko 19 miliona eura.

„Dakle, ova dionica i novac koji ćemo uložiti na razvoj turističkih kapaciteta na ove dvije lokacije (Kolašin 1450 i 1600) je 55 miliona eura. To potvrđuje ono što sam najavio – naše opredjeljenje da ćemo biti veoma koncentrisani na ulaganja na Sjeveru da bi ovaj nesporni potencijal koji ima država stavili u funkciju našeg razvoja, novog zapošljavanja i kvalitetnijeg života“, rekao je predsjednik Marković.

Na pitanje novinara o gradnji prioritetne dionice autoputa, predsjednik je kazao da je izuzetno zadovoljan dinamikom radova, trošenjem novca namijenjenog u te svrhe, te da vjeruje da će se završetak radova na tom projektu poklopiti sa izgradnjom puta Jezerine – Lubnice koji je danas počeo.

On je pohvalio profesionalan odnos i rad Direkcije za saobraćaj koja kvalitetno prati sve investicije na putnoj infrastrukturi širom Crne Gore.

„Dakle, veoma sam zadovoljan, stvari idu kako smo planirali i vjerujem da će ova godina u Crnoj Gori biti godina ozbiljnih radova i da je Crna Gora već sada jedno ozbiljno gradilište, a to nam omogućava da već sada ostvarimo naše razvojne planove i našu viziju razvijene Crne Gore učinimo vidljivom“, rekao je premijer Marković.

Gradilište su zajedno sa predsjednikom Vlade obišli ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača kao i predsjednici opština Kolašin i Berane Željka Vukasnović i Dragoslav Šćekić. Čelnici Berana i Kolašina izrazili su zadovoljstvo činjenicom da će ova dva crnogorska grada biti povezana modernom saobraćajnicom.
 
Predsjednik Marković odgovarao i na pitanja novinara

Nakon obilaska radova, predsjednik je odgovarao i na pitanja novinara. Na interesovanje o fisklanoj konsolidaciji, premijer je naveo da su se dosadašnje mjere fiskalne konsolidacije pokazale potpuno kredibilnim, ali da Vlada ima obavezu da napravi srednjoročnu fiskalnu startegiju kako bi se kvalitetnije i sadržajnije suočila sa izraženim deficitom i našla najbolji odgovor za visok javni dug.

„Naš je plan da kroz ove mjere 2019. godine eliminišemo budžetski deficit i pređemo u fazu budžetskog suficita, a da od 2019. javni dug dobije opadajući trend. U tom smislu ćemo se opredijeliti za kombinaciju mjera koje će da pojačaju naš potencijal i na prihodnoj strani, i istovremeno da eliminišemo sve ono što može biti neumjereno ili nepotrebno trošenje“, naveo je premijer i ponovio da više nema zaduživanja za potrošnju već samo za razvoj i kapitalne investicije.

Takođe, predsjednik Marković je istakao da se intezivno razgovara Svjetskom bankom oko seta tih mjera koje još nijesu zaokružene, ali će u svakom slučaju imati za cilj makroekomsku i finansijsku stabilnost sa jedne strane, i očuvanje poslovnog ambijenta i stvaranje uslova za kapitalne i velike investicije sa druge strane, kako bismo unaprijedili našu ekonomiju i podstakli razvoj i stvorili uslove za nova radna mjesta.

Kada je riječ o novoj ponudi OT Logistics iz Poljske za privatizaciju dijela Luke Bar, premijer je istakao da je Vlada neprihvatanjem te ponude pokazala da je na stolu imala prave i validne činjenice sa aspekta državnog interesa. Podsjetio je da je Savjet za privatizaciju odbio prigovor kompanije te da su oni odlučili da izađu sa novom, mnogo povoljnijom ponudom o kojoj u ovoj fazi, zbog propisa i procedura, nije moguće razgovarati na takav način.

Predsjednik je ponovio da je OT Logistics ozbiljna evropska kompanija sa kojom se želi dijalog, a koja želi da poveća investiciona ulaganja i promet Luke Bar.

„Ja vjerujem da ćemo taj dijalog sačuvati i da ćemo za novu priliku privatizacije Luke Bar, od koje ne odustajemo, imati situaciju da na pravi način valorizujemo taj nesporni ekonomski i sveukupni potencijal Crne Gore“, rekao je predsjednik Marković.

Na pitanje novinara o pozivima opoziciji na dijalog, premijer je istakao da je poziva do sada bilo mnogo, ali da sada Vlada mora da radi na životnim pitanjima, a da opozicija mora da preuzme odgovornost za ono što su im građani opredijelili na izborima.

On je ponovio da je otvoren za dijalog ali da opozicija mora da preuzme odgovornost - da svi zajedno – i vlast i opozicija – rade u interesu države. Osvrnuo se i na zahtjeve za ponavljanjem izbora i istakao da toga neće biti već da opozicija treba da uđe u parlament gdje će možda razgovarti o nekim novim izborima.

„I u tom vremenu dok se oni ne snađu, dok se ne konsoliduju, dok ne definišu to da moraju biti odgovorni prema državi, prema građanima, prema svojim glasačima mi moramo da radimo na ovim pitanjima. Ovo su pitanja života: razvoj ekonomije, ulaganja u naše resurse više doprinosi demorkatiji nego njihovi politički stavovi o tome kako demokratija treba da izgleda u Crnoj Gori“, rekao je predsjednik Vlade.
    
SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
     
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?