Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Realni rast BDP-a za šest mjeseci iznad četiri odsto

Objavljeno: 28.07.2017. 23:30 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
U prvoj polovini 2017. godine, postignuti su dobri rezultati u ekonomskoj politici. Na osnovu ekonomske aktivnosti mjerene stopom rasta BDP-a u prvom kvartalu i dostupnim indikatorima za drugi kvartal, preliminarna procjena Vlade je da je realni rast BDP-a za šest mjeseci 2017. godine, bio iznad četiri odsto što je više od projekcije na godišnjem nivou. Ekonomski rast u prvoj polovini godine, zasnovan je na snažnoj investicionoj aktivnosti i rastu lične potrošnje i izvoza. 

Snažan ekonomski rast u prvoj polovini godine je donio nova zapošljavanja. Prema zvaničnim podacima, broj zaposlenih u Crnoj Gori je u prvoj polovini 2017, u odnosu na isti period prošle godine, veći za 6.758 lica ili za 3,9% i povećan je u sektorima:vađenja ruda i kamena, u prerađivačkoj industriji, energetici, gradjevinarstvu, trgovini, saobraćaju, turizmu i ugostiteljstvu. Takođe, zaposlenost je povećana u zdravstvu i obrazovanju, u privatnom i javnom sektoru.

Ekonomski rast je uticao i na dalji rast prosječne neto zarade. Ona je u prvoj polovini 2017. iznosila 511 eura, što je najviše u regionu. Nastavljeno je i redovnim usklađivanjem penzija, što će se činiti i u narednom periodu, pa će za tu svrhu do 2020. godine Vlada izdvojiti dodatnih 22,3 miliona eura.

Poboljšanju ključnih makroekonomskih indikatora doprinio je rad Vlade na jačanju makroekonomske stabilnosti. Mjere fiskalne konsolidacije, usmjerene su na jačanje fiskalne stabilnosti, uz istovremeno očuvanje razvojne komponente budžeta važne za poboljšanje životnog standarda građana. 

Pored povećanja formalne zaposlenosti, kao jednog od efekata Vladinih mjera na jačanju fiskalne discipline i suzbijanja neformalne ekonomije, efekti fiskalne konsolidacije se ogledaju u povećanju budžetskih prihoda u odnosu na prošlu godinu i njihovo ostvarenje u odnosu na plan za ovu godinu.

Tome je doprinio i reprogram poreskog duga, kroz koji smo već u prvoj polovini godine naplatili oko 12 miliona eura zaostalog poreskog duga, od ukupno 178,6 miliona eura duga koji je ušao u reprogram i u čijoj strukturi dominira dug malih i srednjih preduzeća. Reprogramom poreskog duga smo, dakle, pored rasta prihoda budžeta, istovremeno, doprinijeli očuvanju likvidnosti i zaposlenosti u sektoru malih i srednjih preduzeća.

Ukupni izvorni prihodi budžeta za period januar 28. jul 2017. su iznosili 820,6 miliona eura, i bili su iznad plana i 8% veći u odnosu na uporedni period prethodne godine. 

Podaci o izvršenju centralnog budžeta u prvoj polovini 2017. pokazuju da je u posmatranom razdoblju deficit budžeta iznosio 105,2 miliona eura ili 2,7% BDP-a što je niže u odnosu na plan i u odnosu na deficit budžeta u istom periodu prethodne godine. Prihodi budžeta u prvoj polovini 2017. su iznosili 682 miliona eura i na nivou su plana, dok su budžetski izdaci iznosili 787,1 miliona eura i niži su od planiranih. 

Poboljšanim ekonomskim performansama, i kompenzovanju efekata konsolidacije na ekonomski rast u prvoj polovini godine, doprinio je povećan neto priliv stranih direktnih investicija i snažna ukupna investiciona aktivnost u zemlji. Neto priliv SDI u prvih pet mjeseci je bio 176,7 miliona eura ili 59,2% više nego u istom periodu 2016. godine. 

Posmatrano po sektorima, ekonomskom rastu doprinijeli su: rast u poljoprivredi, šumarstvu, sektoru vađenja ruda i kamena, turizmu, građevinarstvu, trgovini, itd. dok se, po realizaciji započetih investicija u proizvodne kapacitete, očekuje dalje povećanje proizvodnje u prerađivačkoj industriji, koja je, nakon pada u prvom kvartalu, od aprila mjeseca 2017, počela da bilježi rast u odnosu na uporedni period 2016. godine.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?