Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Predsjednik Marković: U drugom kvartalu godine rast ekonomije dostigao 5,1 odsto

Objavljeno: 29.09.2017. • 22:08 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
Video: Odgovori predsjednika Vlade Duška Markovića na pitanja novinara nakon otvaranja fabrike za proizvodnju i preradu mesa kompanije Franca
 
Crna Gora u prvih šest mjeseci bilježi snažan rast ekonomije, koji je u drugom kvartalu 2017. godine dostigao 5,1 odsto, a za pola godine 4,2 odsto. izjavio je predsjednik Vlade Duško Marković u Bijelom Polju, gdje je danas otvorio fabriku za proizvodnju i preradu mesa kompanije Franca.

Komentarišući najnovije istraživanje ekonomskog rasta, premijer je naglasio da je to pitanje i politike i standarda, šanse za veći kvalitet života u Crnoj Gori i dodao: „Imamo rast ekonomije u drugom kvartalu 5.1 odsto i to u uslovima kada imamo pad proizvodnje električne energije zbog suša preko 66 odsto. Nikada Crna Gora nije imala rast svog GDP a da nije imala istovremeno rast u proizvodnji električne energije, a mi, pored pada od 66 odsto u proizvodnji električne energije u drugom kvartalu, imamo rast 5.1 odsto naše ekonomije, a za šest mjeseci 4.2 odsto. Dakle, ova Vlada je uspostavila dobru platformu, obezbijedila stabilnost javnih finansija, dobro se pozicionirala na međunarodnom finansijskom tržištu.

Podsjećajući na pozitivne ocjene koje je Vlada dobila od MMF-a i Svjetske banke kada je u pitanju kvalitet i način upravljanja ekonomijom i finansijama, premijer je rekao: „Svjetska banka će noćas izaći, moguće i sa predlogom o kreditnom rejtingu Crne Gore. Sa nestrpljenjem čekamo tu odluku, odnosno stav Svjetske banke i naravno, ovo što se dešava u ekonomiji. Želim da vas podsjetim da smo mi sada na kraju trećeg kvartala, a u trećem kvartalu imamo fantastičan rast u našoj turističkoj privredi“.

Naglašavajući posvećenost Vlade rastu ekonomije, predsjednik Marković je ocijenio da su ta pitanja važnija za sve slojeve društva, nego iracionalna borba sa opozicijom, „koja ne može sama sebe da sredi, a ne da sredi stanje u državi“.

Govoreći o odnosu Vlade prema državnom Univerzitetu, predsjednik je podsjetio da je Univerzitet u centru Vladine politike i kada se tiče i visokog obrazovanja i ukupne obrazovne politike, te da su u tom cilju odobreni značajni budžetski izdaci, koji ukjlučuju i nove troškove vezane za besplatne osnovne i magistarske studije.

„Ovi podaci govore da Vlada ne da ima bilo koju ambiciju plekanja u nadležnosti i poslove Univerziteta, nego da podstiče Univerzitet u ostvarivanju svoje misije i svoje uloge u crnogorskom društvu. Problemi i razlike su nastale jer je nakon odluke Vlade da se sjedište Više medicinske škole u Beranama i ove godine zadrži u Beranama. To opredeljenje Vlade proizilazi iz naše analize, naših argumenata“, izjavio je premijer.

„Zamislite da Vlada donosi odluke, a da one ne obavezuju nikoga, a posebno kada su te odluke donijete i proizilaze iz izvornih nadležnosti Vlade. I u tom smislu su članovi Upravnog odbora Univerziteta koji su iz reda Vlade, a njih je samo pet – Upravni odbor broji 15 – pokrenuli inicijativu za razrješenje rektorke zbog nepoštovanja odluke Vlade i neizvršavanja odluke Vlade. Sva priča i model studiranja na Višoj medicinskoj školi u Beranama nije u duhu onoga što je Vladina odluka. Dakle, ostavljam sada stvari Upravnom odboru Univerziteta, Senatu, rektoru, ja nemam tu nikakav problem sa tim, čudi me da je rektorka uputila meni takvu poruku. Kao što znate ja takvu poruku nisam upućivao ni rektorki ni bilo kome, čak veoma, lično, poštujem rektorku, ali ovo je državni posao, oko državnog posla nema pogađanja. U državnom poslu se moraju poštovati nadležnosti i izvršavati odluke“, rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je prokomentarisao i poruke dijela opozicije da je „lopta kod DPS-a“ i da očekuju datum izbora.

„Još jedno razočarenje koje dolazi iz dijela opozicije. Opozicija, odnosno dio građanske opozicije, kako sebe nazivaju, se nije ni morala sastajati da bi nam poslala onakvu poruku, jer te poruke govore i kolektivno i pojedinačno. Dakle, jasno se potvrđuje da iskazuju neodgovornost i ... prema svojoj državi i institucijama i prema novcu koji troše za poslaničke mandate koje su dobili na izborima 2016., a koje osporavaju. Njihova nedoslednost i nepoštovanje se sada odnosi i na međunarodnu zajednicu i na relevantne međunarodne faktore koji su priznali izbore u CG“ ocijenio je predsjednik.

Naglašavajući da su izborno zakonodavstvo uvijek do sada u crnogorskoj praksi radile političke stranke u konsenzusu u okviru Parlamenta, Marković je poručio:

„Dakle, sada kao zamjenik predsjednika DPS-a im kažem da već u ponedeljak DPS ih u Parlamentu čeka da razgovaramo o ispunjavanju preporuka OEBS-a i ODIR-a, u smislu unapređenja izbrornog zakonodavstva. Ako oni i dalje ostaju pri svom zahtjevu da je datum novih izbora, odnosno ponovljenih izbora trenutak kada treba da se vidimo za stolom u Parlamentu, onda želim da ih obavijestim da je datum sledećih izbora oktobar 2020. godine“.

Odgovarajući na pitanje o eventualnoj kandidaturi predsjednika DPS-a Mila Đukanovića na predstojećim predsjedničkim izborima, premijer je kazao: „Gospodin Đukanović je predsjednik naše stranke i čovjek koji ima u našoj stranci nesporan i najjači autoritet. Takođe vas podsjećam da je naša stranka stranka koja funkcioniše po Statutu i procedura utvrđivanja kandidata za predsjedničke izbore je tek u toku“, dodavši da će nakon sprovedene procedure, za mjesec ili mjesec ipo, DPS izaći sa svojim kandidatom za predsjednika.

Na pitanje da li će Vlada uputiti protestnu notu Hrvatskoj zbog njihovog Zakona o braniteljima, u kojem piše da je Crna Gora izvršila agresiju na Hrvatsku, predsjednik Marković je rekao da ne može da prati šta se dešava u hrvatskom parlametnu i dodao da će tu tvrdnju provjeriti preko Ministarstvo vanjskih poslova.

„Hrvatska je prijateljska zemlja, Hrvatska je zemlja sa kojom nemamo otvorenih pitanja, iako imamo izazove vezano za granicu. Hrvatska je zemlja koja je uz Crnu Goru i kad je u pitanju bila naša integraija u NATO i EU. Ne vjerujem pravo da vam kažem u bilo kakve probleme," zaključio je predsjednik Vlade.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Vezani članci:

Javni poziv nevladinim organizacijama za predlaganje članova/ica Savjeta za demografiju 18.04.2024.
Održan drugi sastanak Radnog tima za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa 18.04.2024.
Predlog dnevnog reda za 26. sjednicu Vlade Crne Gore 18.04.2024.
Ubrzana EU integracija značajna za privredu i poslodavce 17.04.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?