Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Crna Gora u evropskom vrhu po realnom rastu BDP-a, potvrđen rejting B1 uz poboljšanje izgleda u stabilni

Objavljeno: 30.09.2017. 15:50 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
Crna Gora je, prema juče objavljenim preliminarnim podacima Zavoda za statistiku zabilježila u II kvartalu realnu stopu privrednog rasta od 5,1% čime je naša zemlja dospjela na petu poziciju u Evropi po stopi rasta. Istovremeno je realna stopa rasta u prvoj polovini godine bila 4,2%. Takođe, u petak kasno uveče po srednjeevropskom vremenu, globalna kreditna rejting agencija Mudis (Moody's) potvrdila je dugoročni kreditni rejting naše zemlje B1 uz poboljšanje sa pozicije B1 sa „negativnim“ na B1 sa „stabilnim“ izgledom.

Grafik 1 – Pregled realnih stopa rasta BDP-a
u II kvartalu 2017. u Evropi (Izvor: Monstat)

Služba za odnose s javnošćuIspred Crne Gore po realnom privrednom rastu su Malta sa stopom od 6,4%, Rumunija (5,9%), Irska (5,7%) i Estonija (5,7%). Stopa od 5,1% najviša je stopa rasta u našoj zemlji od 2008. godine odnosno od izbijanja globalne krize. Istovremeno, prema zvaničnim podacima, u prvoj polovini 2017. godine, crnogorska ekonomija je ostvarila realni rast od 4,2%, što je takođe jedna od najviših stopa rasta u Evropi.

Posmatrano prema potrošnoj metodi obračuna bruto domaćeg proizvoda, ekonomski rast u drugom kvartalu 2017. godine, zasnovan je na rastu potrošnje domaćinstava, promjeni zaliha, visokom učešću bruto investicija u osnovna sredstva u strukturi bruto domaćeg proizvoda, kao i smanjenju neto uvoza roba i usluga u odnosu isti period 2016.godine.

Pozitivne ekonomske trendove u Crnoj Gori, registrovala je i rejting agencija Mudis, koja je potvrdila dugoročni kreditni rejting Crne Gore B1 sa poboljšanjem izgleda za jedan nivo: sa B1 sa negativnog izgledom u B1 sa stabilnim izgledom. Ovo poboljšanje, za Crnu Goru temeljeno je na jačanju fiskalne stabilnosti kroz mjere fiskalne konsolidacije; srednjoročnom ekonomskom rastu zasnovanom na realizaciji velikih investicionih projekata u saobraćaju, turizmu i energetici; kao i članstvu u NATO-u i napretku u pregovorima za članstvo u EU. Navedeno poboljšanje, konkretno znači mogućnost povoljnijeg izlaska na međunarodna finansijska tržišta i jačanje međuanrodne investicione pozicije naše zemlje.

Šta pokazuju podaci o našem respektabilnom privrednom rastu?

Posmatrano po sektorima, ekonomskom rastu su doprinijeli rast u građevinarstvu, šumarstvu, poljoprivredi, rudarstvu, proizvodnji pića, trgovini, turizmu itd.

Činjenica da je u Crnoj Gori u prvih osam ostvareno preko 10,5% noćenja turista više nego u istom periodu prošle godine, ukazuje na važan doprinos sektora turizma ekonomskom rastu naše zemlje.

Kako se ovo odražava na nezaposlenost – najveći izazov naše zemlje?

Snažan ekonomski rast i ukupna ekonomska aktivnosti u Crnoj Gori u prvoj polovini godine, doprinijeli su otvaranju novih radnih mjesta. Tako je prosječan broj zaposlenih u zemlji u prvih šest mjeseci povećan za 6.314 u odnosu na isti period 2016. godine. Istovremeno je nastavljen i trend smanjenja nezaposlenosti, smanjujući anketnu stopu nezaposlenosti na 15,1% na kraju II kvartala 2017, dok je administrativna stopa nezaposlenosti u drugoj polovini septembra smanjena na 20,99%.

Kako se privredni rast odražava na plate?

U Crnoj Gori je povećana prosječna neto zarada sa na 509 eura u avgustu. To je nominalno 1,4% više nego u istom mjesecu prošle godine. Prosječna neto zarada u prvih osam mjeseci 2017. je iznosila 510 eura. Povećana je, dakle, i nominalno i realno.

Kako smo u ovome uspjeli?

Vlada Crne Gore je na početku mandata kao osnovni cilj ekonomske politike definisala održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti bržem sustizanju dohotka po glavi stanovnika i kvaliteta života u razvijenim zemljama.

Za ostvarenje prethodno navedenog razvojnog cija, Vlada će sprovoditi mjere ekonomske politike usmjerene na jačanje makroekonomske stabilnosti zemlje, kao i mjere za unapređenje konkurentnosti. U tom smislu, mjere fiskalne konsolidacije sadržane u Fiskalnoj strategiji Vlade Crne Gore u kombinaciji sa strukturnim reformama dale su prve rezultate koji govore o povećanju konkurentnosti crnogorske ekonomije. To potvrđuje i Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma na kojem je naša zemlja napredovala za pet mjesta. Takođe, ove mjere dale su i prve rezultate u doprinosu jačanju makroekonomske stabilnosti, odnosno ostvarenju snažnog ekonomskog rasta.

Mjere fiskalne konsolidacije su konkretno doprinijele ostvarenju budžetskih prihoda od 1,11 milijardi eura u prvih devet mjeseci 2017. što je iznad plana za posmatrani period i 3% više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno su rashodi budžeta, ispod planiranih.

Odgovornu ekonomsku politiku Vlade Crne Gore prepoznao je i Međunarodni monetarni fond koji je u najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori ocijenio izbalansiranost mjera fiskalne konsolidacije i njihov pozitivan uticaj na fiskalnu stabilnost.
  
Šta će Vlada raditi na ekonomskom plani u narednom periodu?

Prvi rezultati naše ekonomske politike ohrabruju. Na skoro svim poljima i u svim parametrima ostvaren je značajan napredak.

Grafik 2 – Rast BDP-a 2016-2017. (Izvor: Monstat)

Služba za odnose s javnošću

Vlada će i u narednom periodu, u saradnji sa svim značajnim subjektima u društvu, raditi na daljem unapređenju poslovnog ambijenta. To prepoznajemo kao najvažniji uslov za dalji priliv investicija i razvoj realnog sektora, kao najvažnijih generatora održivih stopa ekonomskog rasta i daljeg rasta zaposlenosti, kao jednog od najvažnijih socio-ekonomskih izazova u zemlji.

Dosadašnji rezultati još jedan su dokaz da smo na pravom putu.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?