Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Premijer Marković povodom prve godine rada Vlade: Vlada uspješno ostvarila većinu ciljeva u atmosferi nikad agresivnije političke destrukcije

Objavljeno: 01.12.2017. 18:22 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
Služba za odnose s javnošću Vlade Crne GoreSlužba za odnose s javnošću
                                                                                
                                   
                                                       
Predsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je povodom prve godišnjice mandata Vlade da je Vlada u cjelini bila uspješna, da je ostvarila većinu svojih ciljeva, u nekim resorima i iznad planiranih, da ti rezultati nijesu pali s neba već su plod posvećenog danonoćnog rada i to u atrmosferi nikad agresivnije političke destrukcije od strane opozicionih stranaka koje su bojkotovale rad Parlamenta.

Predsjednik Vlade je na početku obraćanja podsjetio na ključna obećanja iz ekspozea, koja je kao tadašnji mandatar saopštio poslanicima i ukupnoj javnosti.

 
Na planu međunarodne afirmacije naše države, kao najvažnije dostignuće izdvojio je ostavarivanje punopravnog članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskoj alijansi. 

„Postali smo 29. članica NATO saveza, na taj način osigurali bezbjednost naše zemlje, ali i stvorili pretpostavke za ubrzaniji ekonomski rast i razvoj. Crna Gora je nepovratno svoju budućnost vezala za najmoćniji vojni i politički savez današnjice i dobila svoje mjesto za stolom gdje se odlučuje – prvi put u svojoj istoriji. Zato ovaj događaj izdvajam kao najvažnije dostignuće u prvoj godini rada Vlade" - istakao je predsjednik Marković.

Vlada je veoma posvećeno radila i na realizaciji drugog vanjskopolitičkog prioriteta – članstvu u Evropskoj uniji. U trenutku konstitutisanja ove Vlade 22 poglavlja su bila otvorena i jedno privremeno zatvoreno, a danas je to brojka od 28 otvorenih i tri zatvorena poglavlja, s tim što je sasvim izvjesno da će u narednih par nedjelja biti makar još dva otvorena poglavlja. 

Kako je premijer istakao, Vlada je bila proaktivna i na polju regionalne saradnje, a posebno kroz Berlinski proces koji je donio značajne benefite regionu Zapadnog Balkana u obnovi i modernizaciji zaostale infrastrukture. Na taj način, naveo je premijer Marković, promovisan je novi način komunikacije među regionalnim liderima, kroz intenzivan dijalog na najvišem nivou, koji se odvijao ne samo u Briselu i evropskim prijestonicama već prvi put i u našim državama. 

„Crna Gora je tako dobila priliku da početkom avgusta ove godine bude domaćin samita Jadranske povelje, uz učešće lidera svih zemalja Regiona, kao i posebnu čast da ugosti potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Majka Pensa. Taj događaj, kao i ocjene koje su tom prilikom izrečene o Crnoj Gori, snažno su potvrdili strateško partnerstvo naše zemlje i Sjedinjenih Država i dodatno osnažili položaj i ugled Crne Gore na međunarodnoj sceni" - ocijenio je predsjednik Vlade. 

Premijer je rekao da su posebno važne bile aktivnosti Vlade na planu ekonomske politike, podsjetivši da je prije godinu dana u ekspozeu najavio da samo realan rast ekonomije na nivou od 4 odsto garantuje oporavak i smanjenje zaostajanja za razvijenim evropskim društvima, kao i da je za 2017. godinu projektovan realan rast od 2,7 posto.

„Sada mogu reći da je realan rast naše ekonomije u ovoj godini znatno iznad planiranog i da neće biti manji od četiri posto! To je gotovo dva puta više od prosjeka u državama Evropske unije i oko 1,5 procentnih poena više od očekivanog rasta u regionu Zapadnog Balkana. Tako dinamičan ekonomski rast zasnovan je na snažnoj investicionoj aktivnosti, kao i rastu lične potrošnje i izvoza, generisanog rezultatima izvanredne turističke sezone" - istakao je prmeijer.

Naveo je da je takav snažan rast donio je i nova zapošljavanja, rast u odnosu na prethodnu godinu i ohrabrujuću činjenicu da se polovina od 5,5 hiljada novih radnih mjesta odnosi na realni sektor, kao i i rast prosječne neto zarade koja je u oktobru iznosila 511 eura, što je najviše u Regionu. Pored toga, nastavljeno je i sa projektovanim usklađivanjem penzija, čija redovna isplata, i pored svih izazova, nijednog trenutka nije, niti će biti dovedena u pitanje.
  
Predsjednik Vlade je podsjetio da je ova Vlada, u cilju jačanja makroekonomske stabilnosti, praktično bila prinuđena da već u prvom mjesecu svog rada donese mjere sanacije budžetskog deficita i javnog duga. Istakao je da je fiskalna konsolidacija osmišljena tako da se ne naruši poslovni ambijent, da se zadrži atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije, a da se istovremeno zaštiti standard socijalno najranjivijih kategorija stanovništva.
 
Kao dokaz odgovornog vođenja javnih finansija, premijer je naveo sljedeće: 

„Samo par podataka kao ilustracija sa koliko odgovornosti su vođene javne finansije: naplata izvornih prihoda budžeta za 11 mjeseci ove godine porasla je 64 miliona eura, ili oko pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema procjeni za 2017. očekuje se da će prihodi budžeta biti za 95 miliona eura iznad onih u prethodnoj godini, dok će tekući izdaci budžeta biti manji za blizu 50 miliona eura. Kapitalna potrošnja, kao razvojna komponenta, veća je oko četiri puta nego u 2016. godini, prevashodno usljed intenziviranja radova na izgradnji auto-puta. Sve to dovodi do procjene da će deficit budžeta za 2017. u odnosu na bruto-domaći proizvod biti manji za 2,3 procentna poena nego što je to planirano Fiskalnom strategijom za ovu godinu".
                       
Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
   
U cilju povećanja konkurentnosti, predsjednik Marković je rekao da se u kombinaciji sa mjerama fiskalne konsolidacije Vlada sprovodi strukturne reforme - nastavljene su reforme na tržištu rada i socijalnoj politici, zdravstvu, obrazovanju, poreskoj politici, kao i državnoj administraciji u cilju povećanja njene efikasnosti. Pored toga, unaprijeđen je zakonodavni okvir u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata donošenjem novog Zakona, dok je najkompleksniji planski dokument – Prostorni plan posebne namjene za obalno područje, u završnoj fazi.

Govoreći o neto prilivu direktnih stranih investicija u prvih devet mjeseci, premijer je naveo da je iznosio oko 312 miliona eura i izrazio uvjerenje da će, uz očuvanje konkurentnog poreskog ambijenta, u narednoj godini taj priliv biti još intenzivniji. Naglasio je da investicije neće stizati samo u turističke kapacitete na našoj obali, već i u nove centre u sjevernom dijelu Crne Gore. 

Predsjednik Marković je istakao da je ova Vlada u punoj mjeri bila posvećena i ravnomjernijem regionalnom razvoj, uz povećanu brigu prema Sjeveru, što potvrđuje i podatak da je u ovoj godini oko 80 odsto planiranog kapitalnog budžeta usmjereno u projekte u sjevernom regionu. Tome u prilog ide i podatak da je Agrobudžet u ovoj godini povećan 40 posto i da je oko 11 hiljada poljoprivrednih proizvođača dobilo određenu vrstu subvencije – od čega značajan broj upravo sa sjevera Crne Gore. 

Kada je riječ o reformi u oblasti socijalne politike, koja je bila nužna nakon što je Ustavni sud ocijenio neustavnim doživotne naknade za majke sa troje i više djece, premijer je naveo da je izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti obezbijeđena pravednija raspodjela socijalnih fondova. Pored toga, sačuvana je fiskalnu održivost i smanjenja fiktivnu nezaposlenost. 
„Svjesna kompleksnosti ovog problema, Vlada je odoljela pritiscima da se održi ova tempirana bomba, podmetnuta u naš finansijski sistem političkim kalkulacijama u prethodnom sazivu Parlamenta" - ocijenio je premijer.

Govoreći o ukupnom društvenom ambijentu u kojem je Vlada sprovodila svoj Program, predsjednik Marković je istakao da su ovi rezultati ostvareni u atrmosferi nikad agresivnije političke destrukcije od strane opozicionih stranaka koje su bojkotovale rad Parlamenta. navodeći da su opozicine strane koristile svaku priliku da pokušaju da kompromituju svoju državu i njene institucije, naveo je da je Vladin odgovor je bio jasan i nedvosmislen: čvrsta vjera u institucionalni kapacitet države i puno povjerenje u rad institucija sistema. 

„Svjedoci smo da je u prethodnih godinu dana bojkot parlamenta od strane opozicionih stranaka usložnjavao političku scenu. Iako Vlada nije proizvela ovu situaciju, u cilju njenog prevazilaženja više puta sam nudio dijalog opoziciji, čak i mjesta u mom kabinetu. Smatram da je na političkim partijama da u Parlamentu traže rješenje, a Vlada će se prevashodno baviti daljim ekonomskim napretkom i stvaranjem uslova za bolji život svih građana " - naveo je premijer. 

Podsjetivši na osporavanja kojima je dočekano konstituisanje 41. Vlade, njena kompetentnost kao kolektiva i gotovo svih ministara pojedinačno, a posebno onih iz manjinskih stranaka, premijer je naveo da stiče utisak da je stvorena sinergija nekih političkih stranaka, dijela medija i nevladinog sektora kako se ne bi govorilo o realnim rezultatima rada Vlade, već da bi se na svaki način osporavao njen kredibilitet i proricao brzi kraj. 

Osvrnuo se i na nesporazum sa dijelom rukovodstva državnog Univerziteta, podsjetivši da je Vlada čvrsto stajala na stanovištu da vodeća obrazovna institucija treba da doprinosi državi i njenim interesima, a ne pojedinačnim ciljevima.

„Kada smo optuživani da želimo da uskratimo autonomiju Univerzitetu, Vlada je svoj odnos pokazivala opredjeljujući za Univerzitet budžet veći nego ikada i pažljivo vodeći računa o potrebama studentske populacije" - rekao je predsjednik Vlade.

Kako je predsjednik Marković naveo, Vladi se neosnovano prigovaralo i da je nedovoljno posvećena očuvanju državnog i nacionalnog identiteta, napomenuvši da se previđa elementarna činjenica da se samo na snažnoj ekonomiji i rastu zapošljavanja mogu stvoriti pretpostavke kako bi se u punoj mjeri posvetili ovim, svakako ne manje važnim pitanjima. 
„Previđa se takođe da očuvanje i jačanje identiteta ne može biti ekskluzivna tema i pravo pojedinaca, ma koliko oni nastojali da to pravo prigrabe za sebe, već se u punoj mjeri tome moraju posvetiti institucije ove države. U tom cilju, Vlada je intenzivno radila na jačanju saradnje sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, pomažući sve one projekte koji, nakon dugo vremena, ovu akademiju zaista čine – crnogorskom" - poručio je predsjednik Vlade.

Na prigovore da Vlada nije adekvatno odgovorila na sprječavanja aktivnosti raznih kriminalnih struktura, premijer je naveo da intenzivna aktivnost organa bezbjednosti kroz gotovo svakodnevne racije i kontrole sumnjivih pojedinaca, grupa i objekata, govori upravo suprotno. Na taj način se, ističe predjsednik Vlade, šalje jasna poruka da se kriminalci u Crnoj Gori ne mogu osjećati komforno, da nema povlašćenih niti će ih biti.

Premijer je na kraju obraćanja podsjetio i na još jedno obećanje iz ekspozea - da će nakon godinu dana rad svakog ministra biti ocijenjen i da će od te ocjene zavisiti njihov ostanak na toj funkciji.

„S obzirom na sve rečeno, ocjenjujem da je rad Vlade u cjelini, kao i svih ministara pojedinačno, bio uspješan. Ostvarili smo većinu naših ciljeva, u nekim resorima i iznad planiranih. To nije palo s neba, to je plod posvećenog danonoćnog rada, zbog čega smatram da su ministri odgovorili zadatku. Svjestan sam naravno i određenih nedostataka i obaveze da se oni otklanjaju. Posebno zato što u 2018. godinu ulazimo sa još ozbiljnijim ambicijama i sa još većom odgovornošću nego što smo je prihvatili 28. novembra prošle godine. Rezultatima u prvoj godini, sami sebi smo podigli kriterijume za mjerenje uspjeha u narednoj. Vjerujem da su toga svjesni i svi članovi ove Vlade" - istakao je predsjednik Vlade.

Naglasivši da će najrealiniji sud o radu Vlade, njenim dometima i nedostacima, dati građani , premijer je izrazio uvjerenje da je većina svjesna da je u prvoj godini rada Vlada pokazala dosljednost, odgovornost i punu posvećenost realizaciji svog Programa. 
           
Služba za odnose s javnošću Vlade Crne GoreSlužba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
         
„Vjerujem da su benefiti takvog rada počeli da se osjećaju i u svakodnevnom životu naših građana, a nemam nikavu dilemu da će se u narednoj godini to još konkretnije odraziti na životni standard, što je i naš ključni cilj" - zaključio je predsjednik Vlade.


SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
 
 
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?