Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

REAGOVANJE: Nema nikakvog „nesklada“ već imamo veći i brži rast ekonomije od projektovanog i bolje punjenje budžeta

Objavljeno: 25.12.2017. 23:51 Autor: Ivona Mihajlović - administratoe
Povodom programskog sadržaja objavljenog 25. decembra 2017. u dnevnom listu „Vijesti“ na strani 5 i na internet portalu tog medija na adresi http://www.vijesti.me/vijesti/cudo-ili-sminkanje-duga-i-bdp-a-969079 Ministarstvo finansija radi cjelovitog i istinitog informisanja javnosti saopštava:

Netačna je tvrdnja da je riječ o „šminkanju javnog duga i BDP“ ili o bilo kakvom „čudu“. Projekcija javnog duga i BDP-a dati su u Nacrtu programa ekonomskih reformi za period 2018-2020.godina, a koji je predmet javne rasprave do 5. januara 2018. godine i koji je objavljen 14. decembra 2017. godine na portalu Vlade Crne Gore (Link: http://www.gov.me/vijesti/179581/Nacrt-Programa-ekonomskih-reformi-za-Crnu-Goru-za-period-2018-2020-godina.html)

Suprotno onome što se tvrdi, upravo projekcije kretanja budžetskog deficita i javnog duga sadržane u Nacrtu programa ekonomskih reformi 2018-2020.godina, kao i kretanja bruto domaćeg proizvoda do 2020. temelje se na srednjoročnim mjerama fiskalne konsolidacije Vlade Crne Gore, koje su već dale dobre rezultate u 2017.godini. Takođe se temelje i na ostvarenom snažnom rastu BDP-a u 2017.godini, što je dodatno svjedočanstvo izbalansiranosti mjera fiskalne konsolidacije koje nijesu usporile ekonomski rast, a doprinijele su ussporavanju rasta javnog duga.

Iako je javna rasprava o nacrtu Programa ekonomskih reformi 2018-2020. u toku, Vlada Crne Gore je na neprimjeren način prozvana za „nesklad“ između projekcije kretanja javnog duga u Programu ekonomskih reformi za period 2017-2019. godina i nacrtu ovog dokumenta za period 2018-2020. godina. Radi tačnog i potpunog informisanja javnosti, ističemo da nije riječ ni o kakvom „neskladu“, već se projekcije temelje na različitom početnom stanju u momentu kada su pravljene. Konkretno, tri su ključna razloga za to.

Prvi je, da se očekuje brži rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u projekciji datoj u Programu ekonomskih reformi 2018-2020. nego u Programu ekonomskih reformi 2017-2019.godina tj. BDP je nominalno veći za oko 274 miliona eura u 2017,  oko 220 miliona eura u 2018. i  oko 213 miliona eura u 2019.godini. Samim tim se smanjuje učešće javnog duga u BDP-u.

Drugi razlog je što je smanjen iznos nedostajućih sredstava u budžetu. Naime, Nacrt programa ekonomskih reformi za 2018-2020. godinu, sadrži paket srednjoročnih mjera fiskalne konsolidacije obuhvaćenih Fiskalnom Strategijom Vlade, a koje ne sadrži Program ekonomskih reformi 2017-2019.godina. Ove mjere su doprinijele smanjenju deficita centralnog budžeta za 2017. godinu u odnosu na plan u Programu ekonomskih reformi 2017-2019.godina. Polazeći od navedenog, napravljena je srednjoročna projekcija prihoda i rashoda budžeta u PER-2018-2020.godina, koja podrazumijeva brže smanjenje budžetskog  deficita, čime je smanjena potreba za obezbjeđivanjem dodatnih sredstava za finansiranje budžeta. Konkretno, kako se može vidjeti u tabelama u prilogu Nacrta programa ekonomskih reformi 2018-2020.godina, iznos nedostajućih sredstava je smanjen za 85 miliona eura u 2017.godini, 120,4 miliona eura u 2018. i 147 miliona eura u 2019. u odnosu na projekciju u Programu ekonomskih reformi 2017-2019.godina.

Dodatno, u Programu ekonomskih reformi 2018-2020.godina je projektovano povlačenje sredstava iz kredita za potrebe finansiranja infrastrukturnih projekata u nešto manjem obimu, u skladu sa iskustvom povlačenja sredstava iz kredita u prethodnim godinama, nego što je to u prethodnom Programu.

Dakle, kad se uporede podaci u dva navedena programa, zaključuje se da je glavni razlog tzv. „nesklada“ u projekciji smanjeni iznos nedostajućih sredstva, što je pozitivan faktor uticaja na kretanje duga, u odnosu na prošlogosdišnje projekcije, kao i nešto manji obim povlačnje sredstava iz kredita.

I u konačnom, tvrdnja Vijesti o „simboličnoj cifri“ duga državnih preduzeća u javnom dugu je paušalna, budući da se javni dug u Programu ekonomskih reformi (i za 2017. i za 2018) obračunava po EDP metodologiji koja je uskladjena sa Evropskom komisijom, po kojoj se u javni dug ne uključuje dug željezničkih preduzeća. Svakako, Ministarstvo finansija  u svojim kvartalnim izvještajima o državnom dugu, kao i u svojim godišnjim Izvještajima o javnom dugu objavljuje podatke o stanju duga koje uključuje i dug željezničkih preduzeća. Navedeni podaci biće objavljeni u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ,do kraja marta naredne godine.

Dakle, uspjeh u vodjenju ekonomske politike Vlade se ne može minimizirati pozivajući se na „nesklad“ između nižih projekcija ranije i boljih projekcija sada. Svaka Vlada na svijetu teži takvim „neskladima“ – da rezultati budu bolji od onih koji su projektovani.

PR SLUŽBA
MINISTARSTVA FINANSIJA

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?