Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Vladu

Potpredsjednik Simović u emisiji „Agrosaznanje“: Agrobudžet izraz brige Vlade za domaćine i preduzetnike

Potpredsjednik Simović u emisiji „Agrosaznanje“: Agrobudžet izraz brige Vlade za domaćine i preduzetnike
Datum objave 11.02.2018 12:35 | Autor MPRR | Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Ispis Štampaj stranicu


Ovogodišnji Agrobudžet je značajno finansijski izdašniji, sadržajniji, obuhvatniji, a time i pravedniji, sa dominantnom razvojnom politikom i novim iskorakom crnogorske agrarne politike u približavanju EU, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović gostujući u nedjelju u emisiji „Agrosaznanje“ na Televiziji Crne Gore.    

Predstavljajući Agrobudžet za 2018. godinu, koji iznosi blizu 40 miliona eura, Simović je kazao da značajan rast sredstava za sektor poljoprivrede predstavlja izraz brige Vlade prema brojnim domaćinima i preduzetnicima u ovoj oblasti, i nastojanja da se za razvoj poljoprivrede obezbijedi što više bespovratnih i povoljnih sredstava iz EU fondova. On je podsjetio da je Agrobudžet ove godine povećan 8,5 miliona eura, na bazi povećanja izdvajanja iz sva tri izvora finansiranja – nacionalni budžet, EU fondovi i povoljni kreditni aranžmani sa SB i IFAD-om. 

„Zbir sredstava iz svih izvora, oko 40 miliona, biće u funkciji daljeg razvoja crnogorske  poljoprivrede, jačanja konkurentnosti, poboljšanja uslova života na selu, diverzifikcije ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima, rasta standarda bezbjednosti hrane, zaštite bilja i životinja, jačanja administrativnih kapaciteta. Siguran sam da će u dobroj sinergiji aktivnosti svih nas, prvenstveno poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, državnih institucija i lokalnih samouprava realizacija Agrobudžeta dati novi iskorak u crnogorskoj poljoprivredi“, ocijenio je Simović. On je u kontekstu zajedničkih napora, posebno izrazio zadovoljstvo što je i prilikom kreiranja Agrobudžeta zadržan princip partnerstva sa poljoprivrednim prizvođačima, prerađivačima, njihovim udruženjima, civilnim sektorom, naučnom i stručnom zajednicom, a posebno međunarodnim partnerima. 

Obrazlažući strukturu Agrobudžeta, Simović je kazao da je povećanje izdvajanja za sve tri oblasti podrške – Poljoprivreda, Ribarstvo i Operativni programi koji se realizuju preko Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove jednako važno, ali je kao poseban kvalitet izdvojio pružanje mogućnosti da se što veći broj malih poljoprivrednih gazdinstava uključi u sistem podrške, snažniju podršku investicijama kroz mjere ruralnog razvoja, kao i sadržajniju podršku za mlade poljoprivrednike.      

„Dobro je opredjeljenje što podrška novim investicijama kroz mjere ruralnog razvoja ima primat, ali je dobra vijest za poljoprivrednike i to što smo opredijelili više sredstava za direktna plaćanja, odnosno premije. Napravili smo određene korekcije u dijelu smanjenja uslova za dobijanje premija sa prošlogodišnjih tri na dva grla u govedarstvu, sa 30 na 20 grla u kozarstvu, i smanjili minimalnu površinu za subvencije po hektaru u biljnoj proizvodnji, čime ćemo povećati obuhvat korisnika. To nam daje za pravo da kažemo da je Agrobudžet obuhvatiji, a time i pravedniji, i da to predstavlja novi evropski iskorak, kazao je Simović. 

Približavanje EU standardima je potreba Crne Gore

Na pitanje u vezi primjedbi sa pojedinih adresa oko pretjerane zagledanosti u EU, Simović je kazao da „zagledanost u EU nije adekvatna primjedba, već da je EU dobar cilj kojem Crna Gora stremi, i u oblasti poljoprivrede, ne radi postizanja samog cilja, već da bi dostigli standarde, povećali konkurentnost i omogućili crnogorskim proizvođačima da koriste jednake benefite koje imaju farmeri u EU“.

„Nije u pitanju zagledanost, nego pragmatičan odnos, i potreba Crne Gore u integracionom procesu. Istovremeno, na tom putu prilagođavamo našu poljoprivrednu politiku EU politici. I upravo u tom cilju, kako bi poboljšali pregovaračku poziciju sa EU i imali više korisnika koji će koristiti sredstva iz EU budžeta za poljoprivredu, a istovremeno osluškujući poruke naših brojnih malih farmera, smanjili smo kriterijume i povećali obuhvat korisnika. To je, nesumnjivo, pravedniji odnos prema vrijednim domaćinima i preduzetnicima. To nije izraz socijalne politike. Dominantna karakteristika Agrobudžeta je razvojna politika, koja je skoncentrisana u mjerama ruralnog razvoja, za koje se izdvaja najveći dio sredstava. Okrećemo se i malim gazdinstvima da bi i oni podizali kapacitete, a kako bi istovremeno ostvarili bolju pregovaračku poziciju sa EU“, poručio je Simović.

U kontekstu širenja obuhvata korisnika, Simović je posebno zadovoljstvo izrazio rezultatima uvođenja premije za proizvođače sirovog mlijeka koji ga prerađuju na porodičnim gazdinstvima, a koja je kao mjera pokrenuta prošle godine. Podsjetio je da su godinama u sistemu premija bili samo oni koji su mlijeko predavali mljekarama, a to se odnosilo samo na 15 odsto ukupnih količina proizvodenog sirovog mlijeka. „Ostali proizvođači, koji su sami prerađivali mlijeko u kvalitetne tradicionalne sireve i ostale mlječne proizvode, ostajali su bez premije. Veoma smo zadovoljni rezultatima te mjere. Animirali smo prošle godine 276 malih porodičnih gazdinstava, registrovali ih, obezbijedili kontrolu kvaliteta i bezbjednosti proizvoda, ubrzali i omogućili put ka marketima i turističkim objektima. Ove godine mislimo da možemo imati oko 400 takvih porodičnih gazdinstava, malih pogona u kojima vrijedno rade članovi porodica i obezbjeđuju egzistenciju“, kazao je Simović.

Dodatna briga za mlade farmere  

Poseban kvalitet ovogodišnjeg Agrobudžeta je unapređenje podrške mladim poljoprivrednicima. Kroz mjeru podrške pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika, kreiranu prošle godine, bespovratnu podršku u iznosu od 10.000 eura dobilo je 45 mladih poljoprivrednika. Ove godine mladi poljoprivrednici imaće više mogućnosti. „Zadovoljni smo rezultatima koje smo tim projektom postigli prošle godine. Dobili smo 45 porodičnih firmi, savremenih agrobiznisa koje vode mladi ljudi. Mislim da ćemo ove godine imati oko 50 novih“, kazao je Simović. On je istakao da će podrška mladima ove godine biti proširena i na niz drugih mjera podrške, te da je podignuta i starosna granica za mlade poljoprivrednike, sa 30 na 35 godina. Osim granta za mlade koji su završili poljoprivrednu školu ili fakultet, za mlade je dodatno povećana podrška po hektaru, umjesto 50 odsto imaće 60 odsto bespovratne podrške investicijama kroz mjere ruralnog razvoja, a za investicije kroz IPARD, umjesto 60 odsto, imaće 65 odsto bespovratne podrške ili čak 70 odsto ako žive u planinskom području.

„Željeli smo da pošaljemo snažnu poruku mladima - okrenite se sebi, budite vlasnici biznisa na svom domaćinstvu, budite sebi poslodavac, Vlada je tu da vam pomogne“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja obraćajući se mladima.

Uskoro poziv za IPARD

Simović je najavio da će u narednih deset dana biti raspisan prvi javni poziv za korišćenje sredstava iz IPARD programa, kroz koji je obezbijeđeno 51 milion eura bespovrate podrške (39 iz EU fondova i 12 iz nacionalnog budžeta). IPARD će, kako je ocijenio, biti jedan od najvažnijih impulsa i pokretača daljeg razvoja poljoprivrede, kako primarne proizvodnje, tako i prerađivačkog sektora.

Podsjećajući da je u prošloj godini realizovano 217 IPARD like projekata, ukupnih investicija od 8 miliona eura, i bespovratnom podrškom od 4 miliona eura, Simović je kazao da je to bio dobar trening i za administraciju i poljoprivredne proizvođače, i izrazio uvjerenje da je Crna Gora spremna i za veliki IPARD. On je podsjetio da je IRF dao značajan impuls u obezbjeđivanju povoljnih sredstava za predfinansiranje projekata koji su se podržavali tokom prošle godine, efikasnim procedurama i time što je prihvatao za hipoteku imanja ili kuće na selu. Kako je kazao, i savjetodavne i stručne službe su bile više na terenu, više se komuniciralo sa zainteresovanim korisnicima, i to savjetodavno, a ne birokratski.

„Za realizaciju IPARD-a spremamo snažnu akciju, promovišući pristup da to nije samo projekat Ministarstva poljoprivrede, nego svih koji učestvuju u realizaciji - velikog broja institucija na državnom nivou, lokalnih samouprava, i naravno proizvođača“, kazao je Simović. On je izrazio očekivanje da će i mediji u Crnoj Gori imati osjećaj potrebe da podrže tu snažnu akciju, koja ima značaj za ukupni razvoj i poljoprivrede i ekonomije naše države.


PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja