Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Vladu

Reagovanje na tvrdnje opozicije i odgovori na medijske upite o rebalansu budžeta

Datum objave 09.03.2018 19:07 | Autor SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Ispis Štampaj stranicu


Budući da su se u javnosti juče i danas pojavile brojne dezinformacije, poluinformacije i neistinite tvrdnje u vezi sa Predlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2018. godinu i Odlukom o zaduživanju Crne Gore za 2018. godinu, koje je Vlada utvrdila odnosno donijela u srijedu, i s obzirom na brojne medijske upite kojima se od Vlade i Ministarstva finansija traži pojašnjenje određenih stavki predloženog zakona radi cjelovitog i istintog informisanja javnosti saopštavamo:

Neistinite su tvrdnje istaknute u naslovima u pojedinim medijima da će se Vlada „zadužiti još pola milijarde“ i da „državi fali 450 miliona eura“, tvrdnje koje je iznijela jedna opoziciona političarka da će Vlada uvesti nove poreze i smanjiti plate i penzije, tvrdnje jedne nevladine organizacije da se „Vlada zadužuje 940 miliona eura od čega je 440 miliona eura planirala da pozajmi za krpljenje rupa u budžetu“ i tvrdnje jednog građanina kojem mediji tradicionalno, a bez stručne osnove ustupaju prostor da Vlada „neće moći nastaviti gradnju ostalih dionica“ autoputa ni modernizovati TE Pljevlja.

Činjenice su sljedeće:

1. Vlada neće uvoditi nove mjere fiskalne konsolidacije osim onih koje su već utvrdjene u Fisklanoj strategiji. To je više puta naglašeno. Neće biti smanjivanja plata i penzija. Naprotiv. Penzije se redovno usklađuju, što će biti nastavljeno. Tvrdnje koje su izrečene u vezi sa ovim čista su izmišljotina.

2. Preostale dionice autoputa će biti građene. Interesovanje je iskazalo više renomiranih subjekata. U toku su, kako je javnost informisana, pripremne aktivnosti kako bi nastavak gradnje dionice Mateševo – Andrijevica i dalje do Boljara uslijedio neposredno po dovršetku prioritetne dionice Smokovac – Uvač - Mateševo. Isti subjekti koji danas tvrde da Vlada „neće moći nastaviti gradnju ostalih dionica“ do nedavno su tvrdili da ni prioritetna dionica neće biti izgrađena.

3. Vlada će sprovesti ekološku rekonsrukciju TE Pljevlja koja uključuje i toplifikaciju grada. TE Pljevlja će nastaviti da snabdijeva građane Crne Gore električnom energijom još najmanje 20 godina u skladu sa evropskim propisima i standardima. Štoviše, sve dosadašnje aktivnosti ne odlažu toplifikaciju Pljevalja.

4. Ne postoji nikakva negativna posljedica otkupa dvije trećine akcija od kompanije A2A i njihovog vraćanja pod okrilje Države. Oni koji to danas tvrde do juče su tvrdili upravo suprotno – da država treba da otkupi akcije kompanije A2A.

5. Neistinite su tvrdnje da Crna Gora uvećava dug.
Crna Gora je proširila za 100 miliona prostor za emitovanje obveznica kako bi refinansirala dio državnog duga koji dospijeva u narednim godinama. Ovim činom se ukupni javni dug u srednjem roku ne povećava.
To znači, da se dio postojećeg duga zamjenjuje povoljnijim, što je u skladu sa Srednjoročnom projekcijom Vlade datoj u Programu ekonomskih reformi, da javni dug od 2020.godine bude ispod 60% BDP. Navedeno će dovesti da javni u 2018, 2019. i 2020. u odnosu na BDP, bude niži u odnosu na projekcije u Fiskalnoj strategiji Vlade usvojenoj u julu 2017. godine, kao postizanjem duže ročnosti duga i smanjenjem prosječne kamatne stope na javni dug. O tome najbolje svjedoči činjenica ukazanog povjerenja Svjetske banke, na osnovu čije garancije je dobijena ponuda za otplatu javnog duga od 250 miliona na 12 godina uz marginu kamatne stope od 2,95%. Navedeno smo u obavezi da planiramo u Zakonu o budžetu njegovom izmjenom.
Rebalansom budžeta se nedostajuća sredstva uvećavaju u 2018. godini za 25 miliona eura ili 0,6% BDP-a, u odnosu na postojeći Zakon o budžetu, zbog otkupa dijela akcija od A2A, što predstavlja uvećanje imovine države Crne Gore, a ne dug.
Dakle, u skladu sa navedenim, sve mjere koje Vlada preduzima, shodno svojoj Strategiji, za cilj imaju da javni dug u 2020. godini dovedemo na nivo ispod 60% BDP-a. Planirana zaduženja u 2018. sa nižim kamatnim stopama su u funkciji refinansiranja skupljeg dijela javnog duga, odnosno smanjenja, a ne povećanja javnog duga.

6. Na medijske upite o stepenu punjenja ovogodišnjeg budžeta i posebno o prihodima od akciza odgovor je:
Budžet Crne Gore puni se ove godine dobro, bolje od prošle godine i čak bolje od našeg ambicioznog plana.
U prva dva mjeseca 2018. godine povećanje iznosi 16,1% (26,8 miliona eura) u odnosu na isti period prošle godine odnosno 6% (≈11 miliona eura) u odnosu na plan.
U generalnoj strukturi prihoda zadovoljavajući je udio rasta prihoda od akciza.

7. Na medijske upite o tome na koji način se planira prhod od kapitala odgovor je:
Kao što je i definisano u nacionalnom kontnom planu za budžetsko računovodstvo na kontu prihodi od kapitala evidentiraju se planirani i ostvareni prihodi od kamata, akcija i udjela u dobiti i rente. Kako ove godine očekujemo značajna sredstva od prihoda od akcija i udjela u dobiti u privrednim društvima u kojima je država većinski vlasnik, planirani iznos ovih sredstava smo povećali za 43 miliona eura. Dakle, nije riječ o prodaji kompanije.

8. Na medijske upite od kojih donacija se očekuju prihodi odgovor je:
Predložena izmjena se odnosi na planiranu uplatu prve tranše od četiri miliona eura direktne podrške (iz IPA) državnom budžetu za sprovođenje aktivnosti koje su definisane Akcionim planom 2018-2020, Strategije za reformu javne uprave. Uplata sredstava u budžet se očekuje u aprilu, zbog čega je planirana u okviru izmjena Zakona o budžetu za 2018. godinu.

Vlada je nakon utvrđivanja rebalansa budžeta saopštila da očekuje da aktivnosti koje su finalizirane proteklih dana proizvedu upravo ovakve tvrdnje opozicije. Pravo je opozicije, na koje su građani Crne Gore navikli, da u političkom djelovanju iznosi neistine, a pravo Vlade je da se ne nadgornjava već da čini ono što joj je dužnost, na šta su građani takođe navikli, da iznosi činjenice.

A činjenice su i sljedeće: Crna Gora će dobijanjem sredstava po osnovu garancije Svjestke banke i emisijom eurobveznica tokom 2018. godine, obezbijediti uštedu na troškovima kamata u srednjem roku. Te uštede su približne ovogodišnjem budžetu Direkcije javnih radova. Iz sredstava obezbijeđenjih povljnijom otplatom duga, stavramo prostor za nove projekte u obrazovanju, nauci, poljoprivredi, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, odnosno za ulaganja u razvoj. Ovo je računica. Ostalo je politikanstvo.

Visina prosječnih zarada u Crnoj Gori – daleko iznad onih u regionu, naš privredni rast, poboljšanje izgleda našeg rejtinga, naši razvojni projekti koji se realizuju, naša uspješna borba protiv sive ekonomije, činjenica da je Crna Gora na 45% evropskog prosjeka, daleko ispred ostalih u regionu potvrde su neutemeljenosti iznijetih tvrdnji opozicije.

Vlada je, naravno, svjesna da ovaj nivo razvijenosti nije dovoljan za potrebe naših građana i sve što Vlada radi upravo je usmjereno ka dostizanju evropskog standarda i kvaliteta života, otvaranju novih radnih mjesta odnosno zapošljavanju, povećanju zarada i penzija. To je ono što vide građani Crne Gore i to je ono što je potvrđeno sa najreferentnijih i objektivnih međunarodnih adresa.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE