Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Premijer Marković na Premijerskom satu: CG očekuje finansijsku podršku za prioritetne infrastrukturne projekte

Objavljeno: 21.03.2018. 19:12 Autor: Služba za odnose s javnošću
Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću
 
                   

                         

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković izjavio je danas u Skupštini da očekije finansijsku podršku Evropske unije za naše prioritetne infrastrukturne projekte, jer su oni od zajedničkog interesa i za region, i za širu perspektivu povezivanja sa Evropskom unijom.

Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Crne Gore da li naša zemlja očekuje finansijsku podršku za ključne infrastrukturne projekte premijer je rekao da je naša zemlja u fazi ubrzanog infrastrukturnog razvoja pri čemu je pomenuo dva ključna projekta vrijedna više od milijardu i po eura: prioritetnu dionicu autoputa Bar – Boljare i elektro-energetsku podmorsku vezu prema Italiji i Zapadnoj Evropi.

„No, značaj ovih projekata za Crnu Goru samo je jedan segment ukupnog razvojnog i infrastrukturnog aspekta u kojem treba posmatrati našu zemlju. A razvoj velikih infrastrukturnih projekata podrazumijeva i njihovo skladno uklapanje u širu regionalnu sliku. Zato je podjednako važno, prioritetnu dionicu autoputa vidjeti kao vezu Podgorice i Kolašina, ali ujedno i kao dio Sveobuhvatne mreže za region Zapadnog Balkana (SEETO), odnosno putnog pravca 4, u dokumentima Evropske komisije nazvanog: Blisko-Istočno-Istočno-Mediteranski koridor. Analogno tome – četiristo-kiliovoltni dalekovod od Lastve Grbaljske do Pljevalja jeste veza dvije značajne energetske tačke na mapi Crne Gore, ali je istovremeno i važan segment trans-balkanskog energetskog koridora. Dakle, uspijevamo da harmonizujemo naše nacionalne prioritete u oblasti infrastrukture sa evropskim projekcijama i planovima vezanim za region, a u okviru programa poput Berlinskog procesa i Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Evropska unija jasno pokazuje svoj fokus na naš region i njegov dugoročni prosperitet, a taj fokus je potvrđen i kroz nedavno objavljivanje Strategije Evropske Komisije za Zapadni Balkan“ – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je rekao da je sada u prvi plan potrebno istaći one projekte koji još uvjek nijesu inicirani, prije svega regionalni projekti na Jadransko-jonskom koridoru i to brzu putnu saobraćajnicu i gasovod, te modernizaciju i širenje željezničke infrastrukture.

„U kontekstu jačeg povezivanja regiona i njegovog bržeg ekonomskog rasta, očekujemo da ova inicijativa bude prepoznata kao jedan od važnih razvojnih preduslova, te da bude dio plnova za naredni samit EU-Zapadni Balkan pod bugarskim predsjedavanjem. O tome sam nedavno, tokom posjete predsjednika Evropske komisije [Žan-Kloda] Junkera Sofiji, imao konkretne razgovore sa premijerom Bugarske [Bojkom] Borisovim“ – rekao je premijer Duško Marković.

Predsjednik Vlade je dodao da naša pozicija sa koje očekujemo dalju podršku evropskih partnera – nije bez osnova jer je Crna Gora u prethodnom periodu, osim podrške vezane za izradu studija izvodljivosti i tehničkih dokumentacija, obezbijedila i značajne investicione grantove Evropske unije.

„Željeznički projekti, primjera radi, dobijaju podršku Evropske unije kroz bespovratna sredstva i do 50% investicione vrijednosti, a u ovom trenutku na raspolaganju nam je 45 miliona eura za konkretna ulaganja u željezničku i elektro-energetsku infrastrukturu. Na nama je da sredstva efikasno iskoristimo, ali i da kandidujemo nove zahtjeve“ – rekao je predsjednik Vlade. Premijer je rekao da, kada je u pitanju jadransko-jonska brza saobraćajnica, Crna Gora već koristi dio dodijeljenih sredstava od 3,5 miliona eura za izradu Studije izvodljivosti.

„Na crnogorskoj strani urađena je prioritizacija između obilaznica Herceg Novi, Budva i Bar i dorađena tehnička dokumentacija za prioritetnu obilaznicu oko Budve. S obzirom da je aktivnost finansirana kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan u iznosu od 500.000 eura, s budnom pažnjom iščekujemo odluku o aplikaciji za investicioni grant za ove namjene. Naime, pod-dionica obilaznice Budva sa pristupnim putevima i dvije petlje, u dužini oko 13 Km, projekat je kojim smo aplicirali za podršku u iznosu od 40 miliona eura. Odluka bi trebala biti donijeta u julu ove godine, na Samitu predsjednika vlada Zapadno-balkanske šestorke u Londonu. Takođe, kroz poziv Investicionog okvira za Zapadni Balkan kandidovali smo i projekat daljeg ulaganja u željeznički sektor. Program obuhvata generalni remont gornjeg stroja pruge Bar – Vrbnica na dijelu pruge Lutovo – Podgorica, sanaciju čeličnih mostova, nabavku tri elektromotorna voza za lokalni putnički saobraćaj i generalni remont i opremanje radionica i depoa za održavanje voznih sredstava u Podgorici, Baru i Nikšiću“ – rekao je predsjednik Vlade.

Vlada je nepokolebljivo orjentisana prema razvoju sjevernog regiona

Predsjednik Vlade Duško Marković je, odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Bošnjačke stranke, koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno“ – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative o planovima razvoja za Plav i Gusinje rekao da je naš Sjeverni region bogat resursima, a da opštine Plav i Gusinje imaju i dodatnu važnost kao pogranične opštine.

„Dozvolićete mi da nakon što sam pažljivo saslušao Vašu argumentaciju, dodam i još makar dva razloga zbog kojih područje ove dvije opštine zaslužuje da se uz pažljivu valorizaciju prirodnih potencijala doprinese boljem kvalitetu života svakog Plavljanina i Plavljanke. Svake Gusinjanke i Gusinjanina. Prvi razlog, koji prevazilazi okvire Crne Gore, je geografska pozicija ove dvije opštine, koja je strateški važna za dalju afirmaciju odnosa sa našim susjedima. Posebnu pažnju ovom aspektu dajemo kroz blisku regionalnu saradnju u kojoj Crna Gora ima reputaciju zemlje koja čuva mira, stabilnosti i pokretač je evropske perspektive cijelog regiona. I drugi razlog – u vidu neprocjenjivog prirodnog bogatstva i neponovljive kulturne baštine o kojem ste govorili u obrazloženju Vašeg pitanja. Sve to zajedno, ne ostavlja me ravnodušnim niti spokojnim da svakodnevno, u svom radu, ne pomislim na sve manje razvijene opštine sa ovakvim ili sličnim karakteristikama, posebno one na Sjeveru Crne Gore“ – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer Marković je podsjetio da je još u ekspozeu rekao da će jedan od jedan od najkompleksnijih izazova u narednom periodu biti politika ravnomjernog regionalnog razvoja.

„Saglasan sam, stoga, da je potrebno dodatno ulaganje na planu afirmacije i valorizacije plavsko-gusinjskih resursa, i jednako tako svjestan da Plav i Gusinje osim već pobrojanih potencijala, moraju imati i neophodnu državnu podršku kroz razvoj infrastrukture, kako bismo te potencijale mogli i iskoristiti. Vjerujem da dijelite moje mišljenje da je tako i sa drugim opštinama na Sjeveru. Vi ste pominjali još i Rožaje. Upravo iz tog razloga, Vlada je nepokolebljivo orjentisana prema razvoju Sjevernog regiona. I to kao Premijer ne skrivam. I zato u to nemojte ni da sumnjate!“ – rekao je premijer.

Premijer je iznio podatke o brojnim infrastrukturnim projektima u području Plava i Gusinja rekavši, između ostalog, da su u 2016. i 2017. godini u opštini Plav kroz Kapitalni budžet realizovani su projekti u vrijednosti preko 1,2 miliona eura, a da je za 2018. godinu planirano više od 2 miliona kao i da je Plav iz Egalizacionog fonda dobio još oko milion eura. Za Gusinjesu je tokom 2016. i 2017. godine kroz Kapitalni budžet realizovani su projekti vrijednosti oko 1,3 miliona eura koliko je određeno i za 2018. dok je iz Egalizacionog fonda ovoj opštini određeno skoro pola miliona.

„Iako je jasno da valorizacija prirodnih potencijala Plava i Gusinja treba da bude zadatak svih nas, a nakon svega što sam saopštio sasvim je izvjesno da će Vlada u ovom mandatu a vjerujem i ubuduće, sa posebnim senzibilitetom posmatrati ove dvije opštine, dajući potreban impuls i razvoju i njihovoj afirmaciji kao turističkih i kulturno-istorijskih gradova“ – rekao je predsjednik Marković dodajući da će među opštinama o kojima će se Vlada pose bno brinuti biti i Petnjica.

Premijer je rekao da je nedavno sa zvaničnicima Kosova razgovarao o povezivanju dvije države među ostalom i o putu Dečani – Plav i tunelu Rožaje – Peć kao i o pruzi Pljevlja – Bijelo Polje – Berane – Peć.

Moramo da se obračunamo sa sivom ekonomijom

Na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokrata Crne Gore i Liberalne partije o tome kako se Vlada bori protiv sive ekonomije premijer je rekao da u Crnoj Gori ne postoji zvanična analiza podataka o sivoj ekonomiji, niti odgovarajući model za mjerenje prisustva i obima sive ekonomije po sektorima i pojavnim oblicima, ali da postoji mogućnost mjerenja poreskog kapaciteta i poreskog jaza za pojedine poreske oblike i ukupne prihode.

„Kao odgovorna Vlada činimo sve da neformalnu ekonomiju uvedemo u legalne tokove, a da imamo rezultate, svjedoče podaci o kontinuiranom rastu izvornih prihoda budžeta iz godine u godinu. Tako su ukupni prihodi budžeta u prošloj godini povećani za 79 miliona eura ili 5,3% u odnosu na 2016. godinu, a taj trend se nastavlja i tokom prvog kvartala 2018. godine. Dakle, na prihodnoj strani idemo i iznad plana i početkom ove godine“ – rekao je premijer Marković.

Predsjednik Vlade je informisao poslanika o mjerama koje Vlada preduzima i zaključio da se te mjere pozitivno odražavaju na prihodnu stranu budžeta.

„Za dva mjeseca ove godine naplaćeni prihodi iznosili su 188,6 miliona €, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 26,1 mil €. Znate da nam je prethodna godina bila u budžetskom smislu zaista zahtjevna, jer je samo plan sanacije podrazumijevao dodatnih 160 miliona eura i na prihodnoj i na rashodnoj strani za cijelu godinu. Odnosno, 26, 1 milion €, odnosno 16, 1% u procentima, tako da su to podaci za one koji ovo prate i razmiju se veoma impresivni. Želim da naglasim da su sve kategorije prihoda zabilježile rast: porezi, akcize, doprinosi, takse i naknade“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je zaključio da Crna Gora mora da se obračuna sa sivom ekonomijom nanosi ozbiljne štete ne samo ekonomskom privređivanju i ekonomiji, nego generalno urušava kredibilitet institucija, podriva institucije itd.
            
Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću
           
 
SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?