- Vlada Crne Gore
Predsjednik Marković na Premijerskom satu: Imamo v...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Predsjednik Marković na Premijerskom satu: Imamo visok privredni rast, otvorili smo 11.000 radnih mjesta, sagledavamo različite scenarije povećanja minimalne zarade
Objavljeno: 28.11.2018. • 01:40 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
Predsjednik Vlade Duško Marković saopštio je danas u Parlamentu, odgovarajući na Premijerskom satu na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića zbog čega Vlada odbija da prihvati inicijative te stranke za uvećanje minimalne zarade, ukidanje kriznog poreza i smanjenje akciza na gorivo, da su relevantne međunarodne institucije ocijenile su ekonomsku politiku Vlade Crne Gore uspješnom, naš rast je najviši od 2009, i među najvišima u Evropi te da je takva politika rezultirala otvaranjem 11.000 novih radnih mjesta za protekle dvije godine te da Vlada sagledava i različite scenarije povećanja minimalne zarade.
„Svakako, razumijem da u maniru ozbiljnog opozicionara kritikujete sve što radi Vlada. No, nasuprot Vašim konstatacijama, ekonomska politika Vlade je od strane relevantnih međunarodnih organizacija ocijenjena uspješnom. U prilog tome govore i podaci o snažnom ekonomskom rastu od 4,7% u prošloj i 4,8% u prvoj polovini ove godine, što je najviša stopa rasta u zemlji od 2009. godine i jedna od najviših u Evropi. Ovakav trend doprinio je otvaranju novih radnih mjesta, naročito u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije i turizma, a broj zaposlenih u Crnoj Gori u odnosu na početak rada Vlade povećan je za 11.000 lica. Dakle, za dvije godine uspjeli smo da zaposlimo 11 hiljada ljudi. To znači dvije stvari – da je ekonomija napredovala pa tržište ima jači apsorbcioni potencijal za novu radnu snagu. I drugo – da su institucije radile svoj posao u pogledu smanjivanja sive ekonomije i uvođenja svakog vida poslovanja u legalne tokove“ – rekao je predsjednik Vlade.
Govoreći o inicijativi za povećanje minimalne zarade predsjednik Vlade je rekao da je ona potekla upravo od predstavnika Vlade u decembru 2016. godine.
„Ali želim pošteno da se podsjetim i da je to bila jedna od mjera u tzv. Planu 707 predloga vaših kolega iz Demokratskog fronta. Eto makar oko jedne stvari smo svi saglasni. Podsjetiću Vas ipak da Vlada, umjesto davanja pukih obećanja o povećanju minimalne zarade, mora voditi računa i o smanjenju poreskog opterećenja rada. Naime, dosadašnje analize pokazale su da bi povećanje minimalne zarade za postojeće zaposlene, posebno one sa najnižim zaradama, moglo značiti veći dohodak, i u budućnosti veću penziju, kako ste i naveli u svom pitanju. Ipak, ono što u Vladi posmatramo kao mogući rizik za zaposlene, jeste da bi povećanje minimalne zarade moglo dovesti do povećanja nezaposlenosti, jer najmanje produktivne radnike može dovesti do gubitka posla ili može uticati na njihov prelazak u neformalnu zonu, ukoliko se njihovom poslodavcu ne isplati da ih registruje. A gdje ćete Vi i Vaše partijske kolege biti ako se to dogodi? Da li ćete jednako hrabro stati pred građane kao onomad kad ste kao dio ad hoc parlamentarne većine usvajali neodržive zakone u oblasti socijalne zaštite? Tada ste zamalo doveli zemlju do samog bankrota!“ – rekao je predsjednik Vlade.
Premijer Duško Marković je rekao da njegova Vlada kao odgovorna detaljno sagleda različite scenarije povećanja minimalne zarade u kombinaciji sa smanjenjem poreskog opterećenja rada, kako bi donijela konačnu odluku, dodavši da analize referentih međunarodnih organizacija nijesu ohrabrile Vladu da ide u tom pravcu.
„Podsjetiću, prioritet Vlade je povećanje broja zaposlenih i životnog standarda, ali i eliminisanje bilo kakvog novog rizika koji to može ugroziti. Prioritet je dakle, jednaka briga za sve radnike. Nemamo koristi ako se jednima poveća plata, a drugi zaposleni to plate gubitkom radnih mjesta!“ – rekao je premijer.
Odgovarajući na pitanje o akcizama za gorivo premijer Duško Marković je rekao da taj prihod predstavlja jedan od najstabilnijih izvora prihoda državnog budžeta i čini 67% ukupnih prihoda od akciza, zbog čega svaka intervencija na njemu zahtijeva detaljnu analizu i ne trpi populističke improvizacije.
„Sa druge strane, podaci za ovu godinu, i pored rasta cijena, ne ukazuju na smanjenje potrošnje ove akcizne robe, što upućuje na dodatni oprez. Čak i primjer iz Vašeg pitanja jasno ukazuje da se svođenja cijene benzina sa 1,41 euro na 1,20 euro po litru, nije mogao postići smanjenjem akcize od predloženih 15%. Efekat bi bio daleko manji – i zapravo bi bio čak i manji od ovoga o kojem danas svjedočimo, a koji je posljedica globalnog pada cijena nafte. Na današnji dan, nakon posljednjeg pada, maksimalno dozvoljena cijena eurodizela je za oko 8% niža od svog istorijskog maksimuma iz 2012. godine, dok je cijena benzina oko 15% niža od maksimalne iz istog perioda. Ovo naravno ne znači da u narednom periodu Vlada neće reagovati ukoliko nas globalna kretanja ponovo dovedu do približavanja rekordnim cijenama“ – rekao je premijer.
Odgovarajući na pitanje o porezu na dohodak fizičkih lica predsjednik Vlade je rekao da je upravo na predlog Vlade već predviđeno ukidanje više stope poreza na dohodak fizičkih lica sa 11% na 9% od 2020. godine, što će, rekao je premijer, uticati na povećanje neto zarada građana, i što će doprinijeti daljem rastu ukupnih zarada i pratiti i nastavak snažne ekonomske aktivnosti u zemlji i niže stope inflacije u odnosu na ovu godinu.
„Evidentno da nas dobri ekonomski rezultati u prethodne dvije godine ohrabruju i dokazuju da smo na pravom putu, ali nikako nijesu razlog za preuranjeno odustajanje od mjera koje su nas do tih rezultata dovele. Pogotovu ne za donošenje ishitrenih odluka krajnji cilj još uvijek nije postignut. Zbog toga će Vlada nastaviti da sprovodi mjere koje treba da dovedu do daljeg rasta prihoda, a koje će, uz kontrolu budžetskih rashoda, očuvati ohrabrujući trend ekonomskih bilansa i u narednom periodu“ – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković.
Vlada je izvršila potpunu konsolidaciju energetskog sektora u Crnoj Gori i odgovorila na mnoga otvorena pitanja koja su teretila taj sektor
Povodom pitanja poslanika Nebojše Medojevića o efikasnost regulatornih institucija u očuvanju konkurencije i interesa potrošača u Crnoj Gori, Premijer je komentarisao njegove stavove o crnogorskom energetskom sektoru, naglasivši da je Vlada izvršila potpunu konsolidaciju energetskog sektora u Crnoj Gori i odgovorila na mnoga otvorena pitanja koja su teretila taj sektor. Prethodno je ocijenio da je dostavljeno pitanje Medojević postavio samo reda radi, da bi poslao populističke poruke građanima kao neko ko brine o kvalitetu njihovog života svakoga dana na uštrb svog ličnog komfora i svog rada.
„Dakle, ova Vlada je izvršila, rekao bih, potpunu konsolidaciju energetskog sektora u Crnoj Gori, odgovorila na mnoga otvorena pitanja koja su teretila taj sektor. Dakle, danas mi imamo povraćene akcije u našu energetsku kompaniju, naše je vlasništvo preko 70 odsto i imamo namjeru da naše vlasničko učešće pojačavamo. Naravno, ne da upravljamo administrativno Elektroprivredom, nego da obezbijedimo starteškog partnera, ali ne na način kako ste Vi to radili. Jer ste ovoga, Vi barem lično, prethodnog veoma ozbiljno opanjkali, panjkajući, naravno i Državu“, rekao je predsjednik Marković, dodavši da Elektroprivreda ne samo da dobro posluje, nego ima i ozbiljan profit koji je usmjeren na investiranje.
U tom kontekstu on je naveo projekat gradnje prve solarne elektrane koji Elektroprivreda pokreće samostalno sa najvećim energetskim kompanijama, priprema uslove da pokrene novi projekat vjetroelektrane na Krnovu svojim sredstvima. Takođe Elektroprivreda je pokrenula i 2019. godine će započeti ekološku sanacija Termoelektrane u Pljevljima i produžiti njen vijek za 25 ili 30 godina i konačno riješiti pitanje zagađenja životne sredine u Pljevaljima, a u pripremi je i stvaranje uslova za početak gradnje jednog hidroenergetskog objekta na rijeci Komarnici.
„Danas imamo Elektroprenos kao posebno preduzeće koje realizuje jedan od najvećih objekata u energetskoj infrastrukturi, koji je vrijedan skoro milijardu eura, podmorski kabl će biti u pogonu već iduće godine, a u naponu će biti već u decembru dalekovod Lastva Grbaljska - Čevo. Dakle, to su rezulatati politike u energetskom sektoru“, istakao je Premijer.
Kada je riječ o malim hidroelektranama on je ocijenio da su neki propusti i slabosti u primjeni, ili slabosti nekih koncesionara, dali povod da se govori grubo i neutemeljeno o čitavom opredeljenju i politici, pri čemu se zanemaruje dobro koje dobija država poslije isteka koncesije u vrijednosti imovine i kapitala.
Što se tiče prljave tehnologije i interesa privatnog sektora, predsjednik Marković je podsjetio da oni u energetici nijesu samo na našem prostoru, nego globalni.
„Ti interesi su globalni i oni se povezuju sa političkim i bezbjednosnim interesima. Mi smo u Vladi sposobni da odgovorimo tim interesima. Dakle, naše interese neće usmjeravati privatni kapital, nego državni interes. Na način kako mi to radimo, a ne kako Vi to govorite. Ne tjerajući investitore, nego afirmišući ih da ulažu u Crnu Goru“, ocijenio je predsjednik Vlade.
„I naša politika prema potrošačima nije onakva kako Vi to govorite. Pogledajte pozicije u Budžetu, pogledajte Budžet u 2019. godini, koliko Dakle, to je naša politika gospodine Medojeviću, a ne ona o kojoj Vi pričate“, zaključio je Premijer.
U administraciji ima mjesta za sve službenike koji svojim znanjem i radom mogu doprinijeti unapređenju funkcionisanja izvršne vlasti, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje ili neko drugo lično svojstvo i posebnost
U odgovoru na pitanje poslanika Gorana Radonjića, predsjednik Marković je odbacio tvrdnju da je u Crnoj Gori prisutan govor koji podstiče razdor i mržnju.
„Ukoliko se to dogodi, uvjeravam Vas da su institucije države Crne Gore više nego sposobne da tome odgovore i ne samo institucije. Mislim da je potencijal crnogorskog čovjeka kao pojedinca, ali i društva u cjelini takav da može da odgovori tom riziku i toj opasnosti i to smo pokazali u ovih trideset godina, svi zajedno“, poručio je Premijer.
„Ako se, pak, negdje pojavljuju elementi govora mržnje, oni dolaze od struktura koje se konstantno vraćaju u prošlost i ne žele da vide ni sadašnjost ni budućnost. Ni Crnu Goru koja se ulaskom u NATO izborila za najprestižnije mjesto u savremenom međunarodnom poretku, jer nas tamo nekada nije bilo i zbog toga što nas nije bilo izgubili smo državu, ni Crnu Goru koja bilježi impresivan ekonomski rast, ponavljam se – moram, na šta treba uvijek da budemo ponosni – Crnu Goru kao siguran dom za sve njene građane“, zaključio je Premijer, dodavši da takvi izolovani nastupi ne odražavaju stanje u našem društvu, već da je to sastavni dio demokratskog dijaloga o pitanjima koja nekad izazivaju i pojačane emotivne reakcije kod stanovništva.
Povodom pitanja koje se tiče referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore koji je održan 1992. godine, stavova građana o tom pitanju, kao i o njihovom uticaju na ostvarivanje prava, predsjednik Marković je rekao ne može govoriti o zvaničnom stavu tadašnje Vlade, već samo u ime Vlade kojom rukovodi.
„Saglasan sam da je legalno sve što je urađeno po Ustavu, zakonu i međunarodnom pravu. Ali da bi odgovor na Vaše pitanje bio jasan, moramo imati u vidu i neophodne demokratske preduslove, posebno one koji se tiču legitimiteta svakog važnog političkog procesa“, rekao je predsjednik Marković, podsjećajući da je tadašnja Vlada bila za formiranje savezne države sa Srbijom, a građani su na referendumu potvrdili to opredjeljenje, vjerujući da će očuvanje nekog formata Jugoslavije biti u interesu Crne Gore.
„Da li je na legitimnost referenduma uticalo to što je održan u vremenu kada su na jugoslovenskim prostorima vođeni ratovi protiv slobode opredjeljenja; ponegdje nažalost i protiv čovjeka i čovječnosti; činjenica da je sproveden za svega sedam dana i to bez ikakve kontrole izbornog procesa od strane nezavisnih posmatrača, domaćih i međunarodnih; zatim okolnost potpunog odsustva demokratije i dijaloga u samoj zemlji? Na sve to dodajem i nepostojanje nezavisnih medija i instiutucija civilnog društva u sadašnjem formatu? Odgovor na ova pitanja nameće se sam od sebe, i meni je sasvim jasan i određen“, naglasio je Premijer.
Govoreći o poštovanju demokratskih principa prilikom zapošljavanja, predsjednik Vlade je poručio da u administraciji ima mjesta za sve one službenike koji svojim znanjem i radom mogu doprinijeti unapređenju funkcionisanja izvršne vlasti, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje ili neko drugo lično svojstvo i posebnost.
Komentarišući ukazivanje poslanika Radonjića na potrebu slanja pomirljivih poruka, predsjednik Marković je zaključio: „Kako u ovom Domu, tako i u svakoj drugoj prilici, pozivao sam na dijalog, toleranciju i uvažavanje, ističući da su interesi građana i države Crne Gore na prvom mjestu, i da političke razlike ne treba da nas suprotstavljaju. Pozivao sam Vas i u Vladu, gospodine poslaniče. Vjerovatno to tada niste doživljavali ozbiljno jer ste mislili da će Vlada biti kratkog daha“.
U dijalogu da zajedno radimo na smanjivanju podjela, na jačanju povjerenja – i unutar pravoslavnog bića i na međunacionalnom planu
Povodom teze o vrijednosnom propadanju i podjelama u našoj zemlji, kao i o neophodnosti reformi, koje je poslanik Miodrag Lekić potencirao u svom pitanju, predsjednik Marković je podsjetio da je do najozbiljnijeg vrijednosnog propadanja ove države u novijoj istoriji, ali i cijelog regiona, došlo u posljednoj deceniji dvadesetog vijeka.
„Najmanje smo mi u Crnoj Gori doprinijeli krvavoj balkanskoj deceniji, ali – bez obzira što smo sačuvali zemlju i narod od ratnih razaranja, sukoba i većeg broja žrtava – nije se moglo izbjeći suočavanje sa brojnim posljedicama, pa i po vrijednosni sistem jednog društva“, rekao je Premijer, ocijenivši da su se tek obnovom naše nezavisnosti stekli uslovi da našu sudbinu uzmemo u svoje ruke i da spiralu vrijednosnog propadanja zaustavimo, a točak okrenemo u suprotnom smjeru.
„Nijeste nam, poslaniče Lekiću, na tom istorijskom pregnuću ni najmanje bili od pomoći. Naprotiv! Trudili ste se koliko ste znali i umjeli da osporite i minirate majski referendum. Srećom, pa nijeste uspjeli u tome“, konstatovao je predsjednik Vlade i dodao:
„Ja zaista ne znam čime ste Vi bili prezauzeti svih ovih godina, kojim to poslovima, pa ne registrujete da je naša država svoj obnovljeni i ojačani vrijednosni sistem verifikovala kroz članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi, šta god Vi mislili o njoj kroz daleko najveći napredak u pristupanju Evropskoj uniji; kroz nikada snažniji ugled na međunarodnoj sceni. Koliko god da ste bili zauzeti – ne može biti da to ne vidite! Može biti jedino da to – ne želite da vidite.“?
Govoreći o podjelama u Crnoj Gori Premijer je rekao da nema dileme oko toga da one nijesu nastale po dolasku ove vlasti, nego da je do prvog i najvećeg rascjepa došloprije ravno sto godina, i naše društvo, sa manje ili više uspjeha, vida te rane evo cio jedan vijek.
"Dijelili smo se i mnogo puta tokom ovih sto godina, a na to Vas podsjećam ne da bih umanjio današnji problem, već naprotiv – da bih ukazao na njegovu dubinu i složenost. Trebaće nam još mnogo mudrosti, strpljenja, dobre volje i naravno vremena – da iziđemo iz začaranog kruga podjela i da ojačamo koheziju u crnogorskom društvu. Ja na to uporno ukazujem od prvog dana mog premijerskog mandata. Ukazujem i ujedno pozivam na dijalog. Činim to i ovom prilikom: dajte rješenja, dajte predloge, dajte inicijative, dajte da se bavimo tim pitanjima bez dnevno-političkih kalkulacija i usko-stranačkih interesa. Ovo govorim u najboljoj namjeri, sa punom spremnošću da zajedno radimo na smanjivanju podjela, na jačanju povjerenja. I unutar pravoslavnog bića, i na međunacionalnom planu“, zaključio je predsjednik Marković
SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?