- Vlada Crne Gore
Premijer Marković povodom dvije godine Vlade: Poče...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Premijer Marković povodom dvije godine Vlade: Počeli smo u najtežoj godini naše novije istorije, danas je Crna Gora stabilnija nego ikada
Objavljeno: 29.11.2018. • 02:57 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
„Cijela 2016. godina je bila najizazovnija godina za Crnu Goru, prije svega u političkom i bezbjednosnom smislu. Imali smo mi u prethodnim decenijama takođe izazovnih godina, ali u toj godini smo imali najkrupniji, najdirektniji atak na državu, njene institucije, njen politički sistem. To je bila godina u kojoj se željela promijeniti politička volja građana Crne Gore nedmokratskim putem kako bi se zaustavila njena evropska i evroatlantska perspektiva. Ja bih rekao da je i krajnji cilj bio u nastavku i gubitak odnosno nestanak Crne Gore kao države i vraćanje u njenu daleku, a nama tešku prošlost. Vlada je baš u tom trenutku preuzela mandat. Sjećate se da je nezadovoljna opozicija koja je organizovala bojkot bila na ulicama, podsticala je socijalna i druga nezadovoljstva. Puno je ljudi nezadovoljnih ili podstaknutih bilo na ulicima Podgorice odnosno glavnog grada i Vlada je bila suočena sa ozbiljnim izazovom da obezbijedi, ne samo političku nego i bezbjednosnu stabilnost zemlje, a da omogući njen rad i njeno funkcionisanje. To je bio taj politički ambijent u kojem smo počeli mandat“ – rekao je premijer Duško Marković u intervjuu Televiziji Crne Gore emitovanom na dan druge godišnjice Vlade.
Podsjetivši na činjenicu da je Crna Gora 2016. bila na polovini procesa ratifikacije članstva u NATO-u, sa 24 otvorena poglavlja u procesu evropske integracije i na skepsu međunarodnih finansijskih krugova premijer je rekao da je Vlada uspjela da stabilizuje naše javne finansije, da popravi našu ekonomsku poziciju i, što je najvažnije, da obezbijedi ekonomski rast koji je među najvećima u Evropi i koji je doveo do značajnijeg broja novih radnih mjesta.
„Ove dvije godine su bile zahtjevne, složene, rizične, ali zaista ne želim da budem subjektivan, želim da kažem da su Vlada i njen tim, tim kojim sam ja rukovodio, dali na ove izazove održiv odgovor. Danas možemo govoriti o Crnoj Gori koja je politički stabilna i koja je bezbjednosno stabilna, koja danas ima takvu međunarodnu reputaciju koju nikada nije imala i, naravno, izvrsne ekonomske performanse za budućnost“ – rekao je predsjednik Marković.
Članstvo u NATO-u najveći uspjeh od referenduma
Predsjednik Marković je ipak najvećim uspjehom svoje Vlade ocijenio prošlogodišnji ulazak Crne Gore u NATO rekavši da to smatra najvećim dostignućem od referenduma kojim je obnovljena nezavisnost naše zemlje.
„Nema većeg uspjeha za Crnu Goru u posljednjoj deceniji ili u posljednjih 12 godina – od nezavisnosti, od učlanjenja u NATO. Rekao bih da imamo dva ključna benefita iz tog procesa. Crna Gora je danas članstvom u NATO-u stabilnija nego što je ikada bila, iako je naša stabilnost karakteristika zemlje u veoma turbulentnom regionalnom balkanskom okruženju. Crna Gore je uvijek imala sposobnosti da očuva tu internu stabilnost. Međutim, danas je naša stabilnost mnogo većeg i kvalitetnijeg sadržaja i ona nije samo interna, nego regionalna, evropska rekao bih i transatlantska. Istovremeno zahvaljujući toj stabilnosti Crna Gora je dobila neviđenu poziciju na međunarodnoj – globalnoj sceni. Crna Gora je danas iako mala, i može to iz mojih usta djelovati pretenciozno, globalni igrač. Ona je za stolom sa najmoćnijim državama svijeta, ne samo u ekonomskom, vojnom, već i u političkom smislu. Kao rezultat toga mi smo postali planetarno poznati i veliko interesovanje za Crnu Goru, za ulaganja u potencijal koji imamo, u turizam, energetiku i poljoprivredu. I zbog toga smo zabilježili ovakav ekonomski rast. Ključni benefiti NATO-a su stabilnost, naša međunarodna pozicija i pokretanje našeg potencijala za ubrzani ekonomski rast i veći standard građana Crne Gore“ – rekao je premijer.
Predsjednik Vlade je naglasio činjenicu da je članstvo naše zemlje u NATO-u podstaklo investicije iz svih krajeva svijeta.
Na temu evropske integracije Crne Gore premijer je ocijenio da naš napredak na putu članstva u Evropskoj uniji ide onom dinamikom koja je realna.
„Mi bismo voljeli da smo već sjutra u Evropskoj uniji. Ali to nije realno. Mi to članstvo moramo zaslužiti reformama koje moramo sprovesti u zemlji i koje moraju biti održive, čiji tempo neće zavisiti od izbora do izbora i od političke partije do političke partije. Tako da je naš napredak u ovih šest godina, impresivan. Mi smo danas na 31 otvorenom poglavlju, sasvim sigurno da ćemo u decembru otvoriti i jedno od najtežih poglavlja u pregovaračkom procesu, Poglavlje 27 – Životna sredina, za koje treba da odvojimo do 2035. godine blizu milijardu i po eura da bismo naš životni prostor obezbijedili da bude održiv i da bude u korist i razvoja, ali i kvaliteta života svakog pojedinca. Zatvorili smo privremeno tri poglavlja. Mi smo u ovom trenutku već obezbijedili internu spremnost za zatvaranje šest poglavlja. Mi smo čak zatražili ovih dana od Evropske komisije da počne izrada izvještaja o ispunjenosti privremenih regula u poglavlju 23 i 24, jer mislimo da smo ispunili te kriterijume i da treba da dobijemo završna mjerila za ova poglavlja kako bismo u idućoj godini i narednih godina počeli brže zatvarati poglavlja“ – rekao je predsjednik Vlade.
Kada je riječ o stanju u našem regionu premijer je ponovio ocjenu da nema ujedinjene i stabilne Evrope bez Zapadnog Balkana. „Ali Zapadni Balkan mora da uradi mnogo više nego što je to uradio do danas“ – rekao je premijer Marković.
U 2019. nastavljamo razvoj i otvaramo još radnih mjesta
Odgovarajući na pitanja iz ekonomske sfere premijer je podsjetio na odlične rezultate Vlade rekavši da je ona uspjela da stabilizuje naše javne finansije, da popravi ekonomsku poziciju države i, što je najvažnije, da obezbijedi izuzetno visok ekonomski rast.
„Ove dvije godine su bile zahtjevne, složene, rizične, ali zaista ne želim da budem subjektivan, želim da kažem da su Vlada i njen tim, tim kojim sam ja rukovodio, dali na ove izazove održiv odgovor. Danas možemo govoriti o Crnoj Gori koja je politički stabilna i koja je bezbjednosno stabilna, koja danas ima takvu međunarodnu reputaciju koju nikada nije imala i, naravno, izvrsne ekonomske performanse za budućnost. Danas mislim da je Crna Gora stabilnija nego ikada i mislim da je Crna Gora krenula ubrzanim ekonomskim razvojem i unapređenjem standarda njenih građana i približavanjem toga standarda standardu građanina Evrope“ – rekao je premijer Duško Marković u intervjuu Televiziji Crne Gore.
Upitan o ekonomskim projekcijama, pogotovo o izgledu budžeta za narednu godinu predsjednik Vlade Duško Marković je rekao da i on lično i njegova Vlada garantuju sigurnost, redovnost plata i penzija, više novca za obrazovanje, zdravstvo, prosvjetu, i, naravno, razvoj naše zemlje.
„U 2019. godini sasvim sigurno mogu garantovati da će biti obezbijeđena, kao i u 2018. i 2017. godini, redovnost penzija, redovnost plata, redovnost socijalnih davanja. Da neće biiti kašnjenja. Da zbog nelikvidnosti budžeta nećemo ugrožavati unutrašnju likvidnost svih onih sa kojima budžet radi. Dakle, vjerujem da ćemo ne samo kroz stabilizaciju i sigurnost budžetskih davanja, stvoriti pretpostavke i za iskorake koji se tiču unapređenja položaja zaposlenih, prije svega u obrazovanju i zdravstvu, i naravno penzionera. Vjerujem da ćemo u 2019. godini dodatno stabilizovati naše javne finansije, stvoriti višak prihoda kako bismo krajem 2019. godine uložili više novca za zaposlene u obrazovanju, zdravstvu, a posebno za penzionere. Oni su mi u fokusu, jer čini mi se da je ovakva finansijska situacija najviše pogodila naše najstarije građane, one koji su dali najviše ovoj državi, koji bi trebalo u ovim godinama da imaju više komfora, pa i kroz nivo nijihovih penzija, a redovnost je već obezbijeđena, iako su te penzije najveće u regionu. Ono što je drugi element budžeta je razvojna komponenta. Želim da Vam kažem da će naš Kapitalni budžet iznositi 300 miliona. On je u 2017. iznosio 280 miliona, a u 2018. će on, mislim, biti na nivou od 290 miliona. I sa onim što već radimo preko Investiciono razvojnog fonda – za dvije godine smo uložili 377 miliona, a trebalo bismo 450 za četiri godine – govori o tome da će Crna Gora u 2019. godini biti još veće gradilište nego što je u 2018. godini. Dakle, gradiće se putna infrastruktura, gradiće se društvena infrastruktura – kada kažem društvena mislim na objekte u zdravstvu, na vrtiće, na škole – zdravstvena infastruktura, unapređivaćemo zdravstvene objekte, ali i nabavljati zdravstvenu kvalitetniju opremu. Istovremeno ćemo raditi na unapređenju energetske infrastrukture, digitalne infrastrukture. Ja vjerujem da će Crna Gora 2019. godine biti pravo gradilište koje će omogućiti njen dalji ubrzani razvoj i značajno više novih radnih mjesta od onog broja kojeg smo otvorili ove dvije godine“ – rekao je predsjednik Vlade.
Na pitanje Televizije Crne Gore – da li će biti novih kriznih mjera – premijer je odgovorio odrično.
„Apsolutno ne. Mjere su dale rezultate. Želim da Vam kažem da smo zahvaljujući tim rezultatima dobili povjerenje međunarodnog finansijskog tržišta. Mi smo u aprilu mjesecu sa našim obveznicama izašli na međunarodno-finansijsko tržište i dobili najjeftiniju ponudu otkad Crna Gora učestvuje na međunarodno-finansijskom tržištu. To je rezultat stabilnosti naših javnih finansija i popravljene makroekonomske pozicije. 2019. godine nam ističe rok za krizni porez, doprinosi na zarade će se vratiti na 9 odsto. Istovremeno neće biti novih povećavanja poreza i akciza. Čak pripremamo izmjene Zakona o PDV-u, da on bude pravedniji, posebno za građane na sjeveru. I neke druge mjere koje se tiču veće finansijske discipline i većeg priliva novca, sasvim sigurno govore o tome da nema krizinih mjera i da ulazimo u period stabilnosti javnih finansija i stvaranja većih mogućnosti za naše građane u pogledu njihovog stanadarda“ – rekao je predsjednik Vlade.
Na Bjelasici niče prestižni ski centar
U razgovoru vođenom na lokaciji novog zimskog centra Kolašin 1600 premijer je podsjetio na svoju čvrstu odluku da njegova Vlada bude posebno posvećena razvoju Sjevernog regiona Crne Gore.
„Mi smo na mjestu gdje se stvara nova vrijednost za zemlju, za njenu ekonomiju, ali i za građane Crne Gore. Ovo je projekat čija je planska dokumentacija donijeta 2010. a prvi radovi započeti 2015. godine izgradnjom trafostanice Jezerine. 2017. i 2018. ovaj projekat je postao jedan od prioritetnijih ekonomskih agendi ove Vlade, a posebno mog interesovanja, jer, kao što znate, fokus ove Vlade je razvoj Sjevera kako bismo obezbijedili ravnomjeran razvoj cijele države, a posebno valorizaciju nespornih resursa na sjeveru. Do danas, ovdje smo uložili 13 miliona eura. Imali ste prilliku da vidite novu žičaru šestosjed, četiri kilometra novih staza, ovaj objekat u kojem se nalazimo, a koji će služiti građanima, gostima i skijašima, naravno i za smještaj neophodne opreme. Istovremeno smo planirali da u 2019. godini uložimo još četiri miliona eura što će uključivati opremu za osnježavanje ovog lokaliteta. Dakle, sa onim što imamo na skijalištu 1450, na ovom skijalištu koje je spremno za ovu sezonu i našim namjerama da već u 2019. godini nabavimo novu žičaru koja će spojiti ova dva lokaliteta, imaćemo 60 kilometara skijaških staza i ovaj skijaški centar, odnosno ovaj prostor postaje konkurentan za cio region“ – rekao je predsjednik Vlade.
Snažno pokrenuta poljoprivreda, do novih investicija ekonomskim državljanstvom
Premijer je izrazio posebno zadovoljstvo činjenicom da je naša poljoprivreda snažno pokrenuta u protekle dvije godine.
„Poljoprivreda nije naš interes koji je u starteškim dokumentima, nego stvarnost na terenu. I posebno me obradovao podatak da smo u II kvartalu 2018. godine imali rast u poljoprivredi od 8,8 odsto. Odavno nijesmo imali takav rast. A to je rezultat baš ovoga što Vi konstatujete – 2016. godine smo imali 22 miliona u Agrobudžetu, 2017. godine, kada sam preuzeo Vladu, taj iznos smo povećali na 32 miliona, u 2018. godini Agrobudžet iznosi, čini mi se, oko 40 miliona eura ili baš 40 miliona eura, u 2019. godini ćemo biti na blizu 50 miliona eura. To jasno ukazuje na naše opredeljenje i našu potrebu. I ono što mi je posebno drago je da su poljoprvredni proizvođači to prepoznali. Imamo veoma agilnog i kreativnog ministra poljopriverede gospodina [Milutina] Simovića. Da mi se ne naljute drugi ministri, neke ću pomenuti kasnije. Imamo veoma dobru službu koja je u dnevnom kontaktu sa našim poljoprivrednim proizvođačima ili onima koji žele da uđu u taj biznis... I svakoga dana imamo sve više novih poljoprivrednih proizvođača. Ono što je važno: mi smo ušli u proces valorizacije državnog zemljišta koje je zapušteno. Preko 310 hektara poljoprivrednog državnog zemljišta koje nije bilo iskorišteno, koje je bilo zapušteno, koje je bilo u korovu, dato je na koncesiju poljoprivrednim proizvođačima. Najbolji primjer imamo šta nam se dešava sa koncesijom u okolini Šaskog jezera koju je preuzela naša poznata kompanija Voli, gdje se sada proizvode naši poljoprivredni proizvodi, smanjujemo uvoznu zavisnost. A i ovo sve što radimo ovdje u Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju i na Žabljaku je prilika za naše poljoprivredne proizvođače da proizvedu zdravu, kvalitetnu hranu i da je prodaju na pragu od kuće“ – rekao je premijer.
Premijer je izrazio očekivanje da dodatne svote novca uđu u Crnu Goru na osnovu programa aplikanata za državljanstvo Crne Gore koji ima za cilj dalji podsticaj investicija i njihovo ubrzavanje.
„Ja mislim da Crna Gora nema vremena da čeka na neka, da kažemo, bolja vremena od ovih koja imamo nego da iskoristimo svaku mogućnost da bi naša ekonomija rasla u skladu sa interesima naših građana. Ne želimo da naše građane više držimo na ovom nivou standarda koji je sada i koji je nezadovoljavajući. Ovaj model će nam omogućiti da ubrzamo investicije i na Jugu i na Sjeveru. Na Jugu zbog toga što će aplikanti investirati u investicione projekte u hotele od pet i više zvjezdica i na taj način ubrzavati razvoj naše turističke privrede na mnogo većem nivou nego što je to sada. Iz sredstava koja ćemo dobijati od aplikanata, odnosno donacije mi formiramo poseban fond za razvoj manje razvijenih područja, odnosno Sjevera. Taj fond, očekujemo da će biti izdašan, i iz tog Fonda ćemo finansirati razvoj infrastrukture na Sjeveru: putne infrastrukture, energetske infrastrukture, komunalne infrastrukture. Radićemo, uređivaćemo naša mjesta za odlaganje čvrstog otpada, za prečišćavanje otpadnih voda, naše puteve, našu energetsku infrastrukturu. I to će, zaista, Sjeveru dati novi zamah. Ja vjerujem da će to otvoriti na hiljade novih radnih mjesta, kvalitetno plaćenih radnih mjesta. Osigurali smo od svake vrste zloupotrebe na način što programom upravlja isključivo Vlada. Nijedan subjekt u ovom procesu nema ovlašćenja da donosi odluku, ima samo obavezu da prikuplja podatke i da ih predaje Vladi. Vlada vrši provjeru kredibilnosti preko određenih agencija koje će licencirati, biće najvjerovatnije dvije ili tri agencije za marketing koje će pronalaziti klijente, zainteresovane da investiraju u Crnu Goru po osnovu državljanstva. I imaćemo agenciju, međunarodnu, licenciranu, koja će vršiti bezbjednosnu provjeru klijenta i naravno, angažovaćemo međunarodnu revizorsku instituciju koja će pratiti realizaciju cijelog projekta i svake pojedinačne investicije po ovom modelu. A u krajnjem donosi odluku Vlada.
Dakle, preuzeli smo odgovornost, definisali smo model na bazi iskustava koje su imale do sada druge zemlje Evropske unije, i onih dobrih i onih loših. Ja vjerujem da će ovaj model biti novi snažan razvojni investicioni impuls Crnoj Gori. Ako slučajno se budu stvari kretale u drugom pravcu, kao što smo donijeli tu odluku, tako ćemo i od nje odustati. Znači, jedini cilj je uspjeh, jedini cilj je nova vrijednost. Najvažniji cilj su nova radna mjesta i to dobro plaćena radna mjesta“ – rekao je premijer.
Dobra dinamika i kvalitet radova na Autoputu
Predsjednik Vlade Duško Marković je izrazio zadovoljstvo dinamikom i kvalitetom radova na prioritetnoj dionici Autoputa Bar – Boljare.
„Čujem sada različite ocjene toga. Naravno kada projekat odmiče i kada vidite njegove konture onda se pojavljuju oni koji su zabrinuti rokovima i eventualno završetkom toga puta, izazovima koji ga prate. Ali to je zaista investicija koja je najveća u našoj istoriji, na veoma teškom i zahtjevnom prostoru. Veoma sam zadovoljan, ne samo dinamikom radova, nego i kvalitetom tih radova. Pošto me upozoravaju da Kinezi znaju da brzinu podrede kvalitetu naš nadzorni organ mi je rekao, a i naši inženjeri koji su uključeni u monitoring ovog projekta, da je kvalitet na veoma visokom nivou. Sigurno ćemo završetak prve dionice auto puta produžiti na proljeće 2020. godine. Ali nijesam zabrinut zbog toga. Naravno pojavili su se i problemi sa naknadnim radovima koji se tiču i napajanja i vodosnadbjevanja i priključenja na auto put. Sve su to ti razlozi. Ali, evo vidite na običnim regionalnim putevima i na bulevarima na kojima radimo kasni se po par mjeseci, a ne na jednom ovako teškom istorijskom infrastrukturnom poduhvatu. Dakle, zadovoljan sam, ne brinu me prigovori koji dolaze od dežurnih kritičara pa čak i od, naravno, zabrinutih građana“ – rekao je premijer.
Tara nije ugrožena
Upitan da prokomentariše tvrdnje o navodnoj ugroženosti rijeke Tare gradnjom Autoputa premijer Duško Marković je rekao da takve tvrdnje nijesu istinite, da će Tara biti očuvana, da će ostati na listi UNESCO-a i da će Autoput biti izgrađen.
„Vidio sam te prigovore i moram na početku da kažem da je potrebno i da nevladine organizacije i svaki pojedinac budu pažljivi prema onome što se dešava u našem prostoru. Sveobuhvatan razvoj i zbog vrijednosti koje ima Crna Gora on mora biti obezbijeđen na održiv način, a to znači i da životna sredina ne bude ugrožena i da ne ostavljamo negativno nasljeđe našim generacijama. Dakle, takve prigovore veoma pažljivo slušam i tražim od mojih saradnika da se veoma pažljivo odnose prema njima i da provjeravaju svaku informaciju. Ali da se vratimo na suštinu: Dakle, nije istina da će Tara biti ugrožena. Ne može i niti će biti istina da će Tara biti eliminisana iz UNESCO-a. Evo zbog čega to mislim: Zbog toga što premošćavanje rijeke Tare kod Mateševa ne može da ugrozi njen kanjon i ne može da ugrozi kvalitet rijeke Tare. To su građevinski radovi u koritu rijeke koji podrazumijevaju određenu vrstu devastacije, ali su odgovarajući projekti predvidjeli i sanaciju tog prostora po završetku tog projekta. Dakle, priče da će to ugroziti Taru, da će uništiti njen životinjski i biljni svijet su priče onih koji ne znaju, da ne budem grublji. Kanjon Tare je dug 145 km, samo je 80 km pod zaštitom UNESCO-a. I ta zaštita počinje od Crnih Voda u dijelu između Mojkovca i Žabljaka. Na cijelom koritu rijeke Tare, na njenom toku od Kolašina do Mojkovca, imamo, ja mislim, blizu sedam-osam mostova. Svi su ti mostovi morali biti građeni na način da su zahtijevali intervenciju na koritu rijeke Tare. Čak mislim da most koji vodi prema Biogradskom jezeru ima tri stope u rijeci Tari. Danas je tu Tara lijepa i održiva, čak najljepša za fly fishihg i ribolov. Rijeka Tara, a vjerujem kada bi se nastavilo ovakvo vrijeme, u jesen i u proljeće meandrira u onim područjima gdje se to dozvoljava, po više desetina metara. Zbog toga smo morali da radimo obaloutvrde na Lugovima kod Kolašina da bismo spasili kuće i imanja. Zbog toga smo morali da radimo obaloutvrde kod Mojkovca da bismo spasili kuće i imanja u Ambarinama i da bismo spasili branu Jalovište ispod mosta na Tari. I već petnaest godina se borimo sa rijekom Tarom radeći sanacije njenoga korita da bismo sačuvali kuće i imanja u Donjim Poljima kod Mojkovca. Kada bi to sve bilo ovako kako ovi dušebrižnici kažu, Tare već ne bi bilo. Dakle, uradićemo ovaj most, materijal koji se stvara na obalama rijeke Tare nije kontaminiran. Taj materijal Tara nosi svakako kad je u bujičnom toku. Uradićemo autoput, ubrzaćemo dolazak i kretanje ljudi na cijelom prostoru Crne Gore, učinićemo njihove živote sigurnim, da oni i njihove porodice ne gube glavu u Kanjonu Morače. A Taru ćemo zaštititi i Tara će biti i dalje jedna od najljepših rijeka u svijetu i njen kanjon po dubini drugi u svijetu poslije Kolorada. Dakle, odgovaraju nam prigovori, odgovaraju nam upozorenja, ali nam ne odgovaraju podmetanja i ogovaranja koja nijesu zasnovana na činjenicama, i vođenje kampanje da Crna Gora ne bi otvorila Poglavlje 27. Onda ne mogu da kažem da se radi o dobronamjernoj kampanji već o kampanji koja treba da kompromituje i projekat i ovu politiku“ – rekao je premijer.
Ministri sporta i nauke – pun pogodak
Premijer Duško Marković rekao je u intervjuu Televiziji Crne Gore da je zadovoljan cijelim svojim timom, pri čemu je posebno istakao uspjeh ministarsava sporta i nauke.
„Moram da kažem da sam zadovoljan svojim cijelim timom. Naravno i ministrima. I kada na sjednicama Vlade razgovaram sa njima, oni mogu zaključiti da sam vrlo nezadovoljan, zbog toga što uvijek tražim i više i brže. Ali, zaista ovaj rezultat je njihov rezultat. I želim da im se zahvalim. Posebno želim da se zahvalim mom timu u Kabinetu koji praktično onoliko vremena koliko ja provodim na poslu i oni provode podstičući cijelu administraciju da bude efikasnija, odgovornija, i da se na zahtjeve građana odgovara brže. Rezultat u oblasti sporta i u oblasti nauke je nešto što me posebno raduje. Na ta mjesta su došli mladi ljudi, koji nijesu došli iz politike. Gospodin [Nikola] Janović je vrhunski sportista, reprezentativac i kapiten, a ministarka Sanja Damjanović je došla iz najprestižnije naučne institucije na svijetu, iz CERN-a. I došla je da pomogne Crnoj Gori. I danas imamo mnogo više rezultata u oblasti školskog sporta na kojem radi ministar Janović, mnogo više rezultata u razvoju sportske infrastrukture, mnogo više i kvalitetnijeg odnosa prema našim sportistima, i ne samo prema sportistima nego prema mladim ljudima. Naši mladi naučnici, istraživači su dobili prostor i dobili mogućnost da se pojavljuju u najprestižnijim naučnim centrima u Evropi kako bi mogli da razvijaju ovaj svoj potencijal. Dakle, formiranje ova dva ministarstva i izbor ljudi na čelu ova dva ministarstva – rekao bih da su pravi pogodak“ – rekao je premijer.
Ne damo na Crnu Goru
Na pitanje da prokomentariše odnose Crne Gore i Srbije i obilježavanje stote godišnjice zasijedanja tzv. „Podgoričke skupštine“ premijer je rekao da naša zemlja nije odgovorila ni jednom uvredom, ali da ne damo na sebe.
„Vidjeli ste da je stogodišnjica „Podgoričke skupštine“ rezultirala lavinom optužbi na Crnu Goru, njenu istoriju, njen istorijski rezultat, njenu državotvornost. To nije dolazilo od zvanične Srbije nego od ekstremnih nacionalističkih struktura i različitih oblasti društvenog zivota u Srbiji. Mi smo se uvijek ponašali dostojanstveno. Branili smo dostojanstvo naše države, ali nikoga nijesmo optuživali. Nažalost, bilo je neprijatnih komentara, pa čak i nekih političkih ličnosti prema Crnoj Gori i našim stavovima, mojim stavovima, stavovima predsjednika Države i drugim stavovima u odnosu na „Podgoričku skupštinu“ i državotvornu perspektivu Crne Gore. Crna Gora se neće tako ponašati. Ni jedan ministar, ni jedan član Vlade, ni jedna javna ličnost nije izgovorila ni jednu ružnu riječ prema bilo kojem zvaničniku Srbije, a neće učiniti ni prema bilo kojem zvaničniku druge države. To je naš manir. To je dokaz naše demokratske i političke zrelosti. Ali zaista nećemo dozvoliti da naša država, da naš nacionalni interes i indentitet bude kreiran sa strane. On će biti kreiran u Crnoj Gori. Za njega je odgovorna sada ova vlast, ova Vlada i njoj smo posvećeni. Mi razumijemo da je Srbija u ozbiljnim problemima i ne otežavamo poziciju Srbije u problemima koje ima i sa Kosovom i sa Hrvatskom, na neki način i sa Bosnom i Hercegovinom. Mi promovišemo dijalog i razumijevanje i čekaćemo situaciju da se stvari smire i da onda trezvenije gledamo i na budućnost regiona, ali i naše međusobne odnose. Dakle, mi nijesmo neprijatelji Srbije. Mi nijesmo ničiji neprijatelji, ali ne damo na Crnu Goru i njeno nacionalno i državno dostojanstvo odakle god ta prijetnja dolazila“ – rekao je premijer Duško Marković.
Predsjednik Vlade Crne Gore je dodao da su svi građani imali prilike da vide da mi nijesmo podsticali nikakve razlike niti smo zabranjivali skupove.
„Vidite da nijesmo zabranjivali te proslave, što znači da smo sigurni u sebe. I negdje je dobro to naše opredjeljenje. Pokazalo se lice ovih drugih kako gledaju na Crnu Goru. Oni su govorili da „ovo nije Crna Gora“, da je ovo „srpska zemlja“. Oni nijesu govorili o crnogorskom moru, nego o „srpskom moru“. Oni ne poštuju našu zastavu, ponižavaju naše državne simbole... I neka to vide građani, jer često iz političke retorike se govori da mi govorimo o tim stvarima, da mi podstičemo takve razlike. Ustvari vidjeli smo gdje je sada problem. Ne u ovoj demokratskoj i evropskoj vlasti, nego u istorijskim oponentima postojanja Crne Gore. Nećemo im dati prostor, ne zbog toga što ja to želim, nego zbog toga što je Crna Gora izrasla u zemlju koja ima društveni, bezbjednosni, politički i ekonomski potencijal“ – rekao je premijer.
Upitan o odnosima sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom predsjednik Marković je rekao da njegov razgovor sa mitropolitom Amfilohijem Radovićem očito nije dao rezultate i da traje dijalog sa Mitropolijom koji vodi potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin.
„Mi smo odlučni da sljedeće godine donesemo zakon o slobodi vjeroispovijesti, da na taj način damo još jedan državni odgovor tom pitanju koje je na neki način Crnoj Gori kamen o vratu u ovom trenutku. Ja sam se jednim povodom na ovu i druge teme sreo sa Mitropolitom. Taj razgovor očigledno nije dao rezultate. Vjerujem da ćemo se u periodu koji dolazi sresti, a vjerujem nakon mog pisma da postoje mogućnosti da se sretnemo, razgovaromo i o ovom i o drugim pitanjima. Mi zaista u Crnoj Gori moramo pronaći načina da razgovaramo, pa kada se i ovako razlikujemo, pa i kada crkva želi da se bavi politikom. Ja sam spreman za taj dijalog. Nama je potrebmna kohezija u pravoslavnom biću ove Crne Gore, bez obzira na politička opredjeljenja i poglede na crnogorsku budućnost. I lično sam spreman da razgovaram i sa Mitropolitom i sa predstavnivcima drugih vjerskih zajednica da bi zakon bio u interusu svih i na dobro Crne Gore“ – rekao je premijer Duško Marković u intervjuu Televiziji Crne Gore datom povodom druge godišnice mandata 41. Vlade Crne Gore.
SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
FOTOGRAFIJE SA SNIMKA: https://we.tl/t-TNDqRBYpA2
VIDEO: https://youtu.be/UwHiClyjTo8
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?