Predsjednik Marković na Premijerskom satu: Crna Gora je na sigurnom i izvjesnom putu ekonomsko-socijalnog i ukupnog društvenog napretka

„Vlada u kontinuitetu radi na unapređenju ekonomskog stanja i stvaranju društvenog i socijalnog ambijenta koji će značiti bolji život za svakog građanina Crne Gore. To su danas opšteprihvaćene i vidljive činjenice iza kojih stoji značajan rezultat“, saopštio je predsjednik Vlade Duško Marković danas na Premijerskom satu, odgovarajući poslanici Anki Vukićević na pitanje o stanju socijalno-društvenog ambijenta u Crnoj Gori.

Predsjednik Marković je podsjetio da najnoviji pokazatelji EUROSTAT-a za 2018. godinu ukazuju da je bruto domaći proizvod po stanovniku prema standardu kupovne moći, kao važan pokazatelj životnog standarda, u 2018. godini u Crnoj Gori povećan na 47 odsto prosjeka EU, što je najviše u regionu, budući da je u ostalim zemljama Zapadnog Balkana na oko 40 odsto EU prosjeka ili niže. On je ocijenio da je povećanju životnog standarda doprinio ekonomski rast od blizu pet odsto u prošloj godini. Pozitivan trend je nastavljan i u prvom kvartalu 2019. godine kada bilježimo rast od tri odsto, i to na već visoko podignutim razvojnim standardima, što je iznad prosjeka EU.

„Realizuju se i sprovode brojne politike i reformske mjere za poboljšanje socijalnog statusa zaposlenih, pospješivanja novih prilika na tržištu rada, naročito za ranjive kategorije stanovništva. Rezultati ostvareni u odnosu na početak mandata Vlade dovoljno govore o opredijeljenosti i posvećenosti ka postizanju postavljenih ciljeva. Naime, prosječan broj zaposlenih u prvih četiri mjeseca 2019. je za skoro 18.000 veći u odnosu na isti period 2018. godine. Dakle, to je u procentima impresivnih 8 odsto. Slažem se sa Vama da možemo razgovarati i o kvalitetu radnog mjesta i svega onoga što ono donosi, ali to je činjenica, to su novozaposleni ljudi“, naglasio je Predsjednik Vlade

Kada je riječ o iseljavanju, naročito mladih ljudi, Premijer je rekao da mi radimo na tome da usporimo i zaustavimo odlazak iz Crne Gore, naročito ako je on motivisan ekonomskim razlozima.

„Ljudi su, slažem se sa Vama, najveći kapital, i Vlada će u kontinuitetu davati odgovor na taj izazov. On je već počeo da se registruje kroz snažan investicioni i razvojni zamah, posebno na sjeveru zemlje, gdje je iseljavanje i zadobilo karakter povremene pojave. I naša politika razvoja, odnosno ulaganje u razvoj sjevera, nije zasnovana na gruboj politici ili političkom interesu ili dobijanju glasova, nego baš, između ostalog, i zbog ovoga, da tamo razvojni potencijal koji imamo pretvorimo u mogućnosti za stanovnike sjevera, za mlade ljude, da oni ostaju tamo, žive, imaju svoj komfor a istovremeno zarađuju za sebe i porodicu. Mislim da zajedno svi treba da nastavimo i tu politiku, da je podržimo i snažno stojimo iza nje jer je ona doprinosi dobru cijele zemlje. Uravnoteženi regionalni razvoj, kroz brojne podsticajne mjere, prije svega u oblasti poljoprivrede, smanjiće odlazak stanovništva iz sela u gradove, i iz manje razvijenih u razvijenija područja. Barem radimo na tome, možda se neće desiti ali radimo na tome“, rekao predsjednik Marković.

Govoreći o konkretnim projekima koji utiču na unapređenje uslova života, Premijer je podsjetio na izgradnju srednje škole u Golubovcima vrijedne 4,5 miliona eura; oko miliona eura uloženih u rekonstrukciju dijela puta Rožaje-Štedim; pola miliona eura za trg u Plavu; kao i na podršku za 95 mladih pčelara ili bespovratnu podršku od po 10.000 eura za 144 mlada poljoprivrednika. Pomenuo je i sanaciju pruge prema sjeveru vrijednu preko 4 miliona eura, tender za Dom starih u Nikšiću vrijedan 2,7 miliona eura, početak radova na turističkoj i sportskoj valorizaciji prostora nekadašnjeg Jalovišta u Mojkovcu, kao i rekonstrukciju Doma zdravlja u Beranama i najavu novih adaptacija, vrijednih 6 miliona eura, u cilju povećanja energetske efikasnosti u našim domovima zdravlja i bolnicama.

„Budžeti koje je predlagala ova Vlada, a koji su usvajani ovdje u Parlamentu, su razvojni a ne potrošački! Treba nam vrijeme da to vidimo i konkretno osjetimo. Podsjetiću Vas da je Kapitalni budžet od 320 miliona eura najveći od obnove nezavisnosti. Iako nam se često spočitava zaduživanje, ova Vlada ni jedan euro iz zaduženja nije iskoristila za tekuću potrošnju. Svaki euro je uložila u razvoj. I ne mislim da griješimo, jer ulažemo u budućnost zemlje i naših građana“, istakao je predsjednik Marković, uz ocjenu da su aktivnosti u oblasti socijalne i dječje zaštite značajno uticale na stvaranje ambijenta sigurnosti za građane, posebno za one koji su materijalno i zdravstveno ugroženi.

„U tom smislu, ilustrativan je podatak da je u 2018. godini po osnovu ostvarenih prava iz socijalne i dječje zaštite opredijeljeno oko 75 miliona eura. I po ovom kriterijumu smo u vrhu regionalnih, pa i širih standarda“, naglasio je Predsjednik Vlade.

Kada je riječ o položaju lica oboljelih od bolesti zavisnosti i mentalno oboljelih građana, Premijer je ocijenio da se naš javni zdravstveni sistem uspješno nosi i sa izazovima ove vrste, saopštivši da, prema podacima Instituta za javno zdravlje, u posljednje četiri godine nije došlo do povećanja broja oboljelih od mentalnih bolesti. Imajući u vidu da zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja predstavlja složen proces koji obuhvata brojne segmente, a kao iskaz odgovornog odnosa prema zdravlju naših građana, Vlada Crne Gore je usvojila Strategiju zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za period 2019-2023. godine.

„Uz podsjećanje da je prošle godine otvoren Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju - želim i da Vam kažem da je urađen glavni projekat i završena revizija projekta za gradnju Klinike za psihijatriju, čime će trajno biti riješen problem uslova i smještajnih kapaciteta mentalno oboljelih pacijenata. Procijenjena vrijednost izgradnje i opremanja Klinike za mentalno zdravlje iznosi 5.6 miliona eura“, rekao je Premijer, zaključivši da je Crna Gora na sigurnom i izvjesnom putu ekonomsko-socijalnog i ukupnog društvenog napretka,te da će Vlada nastaviti da taj put trasira svakog dana i na svakom mjestu gdje je to potrebno.