Potpredsjednik Vlade RCG Branimir Gvozdenović:CRNA GORA IZAZOV ZA INVESTICIJE

CRNA GORA IZAZOV ZA INVESTICIJE
Budva, 17. jun 2003. godine




Poštovane dame i gospodo,
Uvaženi učesnici Biznis i Investment samita,
Dobrodošli u Budvu,
Dobrodošli u Crnu Goru izazov za investicije,

Po svojoj kompleksnosti, reformski koncept Crne Gore predstavlja radikalnu i obuhvatnu transformaciju društvenog i ekonomskog sistema države. Nijedan parametar koji može doprinijeti u dostizanju razvojnih ciljeva Crne Gore nije zaobiđen. U kreiranju reformskih puteva, posebna pažnja je posvećena međuzavisnosti cjelina u trouglu: privredni razvoj administrativno/upravni sistem i fiskalna ravnoteža. Upravo zbog naglašenog odnosa reformskih komponenti, Vlada Crne Gore je, u saradnji sa civilnim sektorom, međunarodnim institucijama i ključnim društvenim subjektima, svoj reformski program pretočila u Agendu ekonomskih reformi. Ovaj strateški dokument Vlade izvodljivost reformi definiše kroz rokove, precizne zadatke i prepoznavanje njihovih nosilaca.

Svijest o stvarnom stanju i problemima, prvi je uslov za kreiranje puteva koji to stanje mogu učiniti boljim. Ciljevi reforme počivaju na svijesti o visokim prirodnim, ekonomskim i intelektualnim kapacitetima Crne Gore i na afirmisanom opredjeljenju da Crna Gora mora dostići evropske demokratske i ekonomske standarde. Takva motivacija, s druge strane, zahtijeva suočavanje sa aktuelnim slabostima i niz restriktivnih i politički nepopularnih poteza. Ova Vlada neće, zarad očuvanja aktuelnog nivoa popularnosti, stvarne promjene zamijeniti kozmetičkim, a reforme amortizovati žmurenjem pred imperativom nužnih promjena. Ta odlučnost Vlade da se, bez rezerve, sučeli sa problemima koji stoje na reformskom kursu, uzrokovana je visokim stepenom povjerenja dobijenog na posljednjim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, ali i na sve uočljivijoj spremnosti crnogorske javnosti da Vladin reformski program prihvati kao svoj program transformacije društva u cjelini, u kome će aktivno participirati.

Agenda ekonomskih reformi prepoznala je nekoliko ključnih pretpostavki obezbjeđenja privrednog rasta Crne Gore:
- transformacija svojine sa intenzivnom privatizacijom, motivisanom činjenicom da neposredni vlasnički interes predstavlja pokretač poslovne zainteresovanosti za dalju oplodnju kapitala;
- stimulacija preduzetništva kao masovnog pokretača privrednog rasta;
- liberalizacija ekonomije uz izgradnju makroregulatorne uloge Vlade koja isključuje protekcionizam;
- izgradnja efikasnog administrativno-upravnog sistema, sa uprošćenim procedurama komunikacije građana i privrednih subjekata sa državom, državnim i upravnim organima;
- optimizacija i uravnoteženje fiskalnog sistema kroz širenje baze poreskih obveznika i smanjenje poreskih stopa. Preusmjeravanje troškovnih pozicija budžeta na razvojnu podršku i održivu socijalnu politiku;
- izgradnja pravno-stabilnog okruženja, primjerenog evropskim standardima, sa dosljednim mehanizmima primjene zakona i regulative;
- apsolutna zaštita vlasništva, uz sproveden proces restitucije;
- investiciona atraktivnost - stvaranje uslova za privlačenje inostranih i domaćih ulaganja, na osnovu profitne logike i garantovanja stabilnih uslova poslovanja;

Mora se naglasiti da reformski proces nije započeo sa ovom Vladom. Monetarna stabilnost, obezbijeđena uvođenjem njemačke marke, a zatim eura, sprovedena masovna vaučerska privatizacija, značajan stepen spoljnotrgovinske liberalizacije, smanjenje carinskih stopa, donošenje cijelog seta novih sistemskih zakona, poboljšana fiskalna kontrola predstavljaju značajno pozitivno polazište za rad ove Vlade. Činjenica je da bi i na kraju prethodnog mandata rezultati započete reforme bili još značajniji da političke turbulencije i opstrukcije nisu angažovale silnu energiju crnogorskog društva i ključnih razvojnih subjekata.

Iako predstoji još čitav niz bazičnih reformskih koraka, može se reći da projekat dobija i eksterno vidljivu formu tu su značajni projketi strateške privatizacije, podsticaja preduzetništva, zapošljavanje, stabilizacija finansijskog sistema, usaglašavanje prihodnih i rashodnih stavki u budžetu, sprovođenje donijetih zakona, suzbijanje sive ekonomije.

Procesom privatizacije za 2003. godinu prediđena je tenderska privatizacija za preduzeća gdje država ima svoje vlasništvo: Kombinat aluminijuma Podgorica u toku je tender za prerađivačke kapacitete, koji traje do 30. juna, Željezara Nikšić, Duvanski kombinat, drvnu industriju i hotelska preduzeća i hotele.

U pripremi su tenderi za Jadransko brodogradilište Bijela, Plantaže, Elektroprivredu Crne Gore, Željeznice Crne Gore, Luku Bar itd, a aktuelan je tender za Telekom Crne Gore.

Planom privatizacije za 2003. godinu predviđena je prodaja svih akcija koje država i državni fondovi imaju u već djelimičnoprivatizovanim preduzećima, i to berzanskom prodajom ili traženjem strateškog partnera.

I tu možete potražiti vaš izazov za investiranje.



Projekti - Infrastruktura:

A sada mi dozvolite da ukratko predstavim projekte u koje se konkretno možete uključiti, koji pokazuju da je Crna Gora investicioni izazov izazov za vas.

U okviru putne infrastrukture realizujemo kapitalne projekte, kao što je tunel "Sozina", koji će spojiti more sa kontinentom, Podgoricu sa Lukom Bar i biti ishodište novog života i za ovaj kraj, poznat po vinogradima i ribolovu, ali i za čitavu Crnu Goru i region. Rok završetka kompletnog projekta tunela, zajedno sa pristupnim putevima, je kraj naredne godine, a kroz ovaj tunel, urađen po najvišim svjetskim standardima i turistima koji posjete naše primorje biće omogućeno da za tili čas odu do bisera svjetske flore i faune Skadarskog jezera, Podgorice, Cetinja i naših lijepih planina. Tu je i projekat mosta Verige, preko Bokokotorskog zaliva,

Regionalno razvojno uravnoteženje sjevernog i južnog dijela Crne Gore planirano je kroz niz podsticajnih projekata primjerenih ambijentu. Put Risan Žabljak spaja more i najviši grad u Evropi - Žabljak, vrhove Durmitora sa vratima Boke Kotorske. Put HercegNovi Trebinje je projekat koji pokazuje našu stalnu ambiciju da budemo dobri domaćini, ali i učesnici svih regionalnih povezivanja i realizatori pravih ideja. Zaobilaznica oko Podgorice omogućiće da turisti koji dolaze svojim automobilima brže i jednostavnije dolaze do svojih destinacija.

Željeznicom u Crnu Goru sada dolazi 1,5 miliona posjetilaca. Ambicija je da ih bude 3 miliona. Zato ulažemo u infrastrukturu, pozivamo vas da nam u tome pomognete, a kroz nabavku Inter city vozova podižemo kvalitet naše usluge.

Crnogorski aerodromi Podgorica i Tivat, od prije par mjeseci su konačno vlasništvo države Crne Gore. Ovo nije bilo političko pitanje, već pitanje ekonomskog interesa. Zbog toga vas pozivam, da, ako smatrate da imate ekonomskog interesa, pregovarate sa nama oko investicija u aerodrome. To je najbolja veza sa Crnom Gorom i posao koji se mora isplatiti.

Crna Gora ima vjekovnu pomorsku tradiciju. Plovili su naši očevi, djedovi, pradjedovi. Vrijeme koje je iza nas ostavilo je itekako traga na pomorsku privredu. Zato je sada mi uzdižemo osnivamo kompaniju "Crnogorska plovidba", i tu tražimo partnera. Osnovu imamo dio finansijskih sredstava, iskusne, školovane i visoko profesionalne pomorce. Dosta očekujemo od Luke Bar, čiji prirodni položaj, stručan kadar i kapaciteti obećavaju visoku konkurentnost u regionu, kao i od Jadranskog brodogradilišta "Bijela",

Međuopštinski projekat vodosnadbjevanja i odvodjenja otpadnih voda crnogorskog primorja je u fazi kvalitetne analize i obećava da će, poslije nekoliko neuspjeha, uslovljenih i našim propustima, konačno biti realizovan na pravi način.


Projekti Energetika

Elektro-energetska budućnost Crne Gore počiva na ekološkoj, zdravoj energiji. Za postojeće kapacitete Elektorprivrede Crne Gore urađeni su programi revitalizacije i održavanja i tu očekujemo konkretne ponude i pomoć investitora. Crna Gora raspolaže sa najvećim hidro-potencijalom po glavi stanovnika u Evropi i naša ambicija je da od stalnog deficita, koji će ove godine iznositi 1,3 milijarde kWh (kiloVat sati) postanemo izvoznici struje, proizvedene na principima održivog razvoja i zaštite životne sredine.

Crna Gora raspolaže sa oko 10 milijardi kWh/god. (kiloVat sati godišnje) hidroenergetskog potecijala, od kojeg se sada koristi 17%.

Upravo vidite neke od mogućih novih izvora električne energije, zasnovanih na principu malih hidro-elektrana. Želim da napomenem, iako su ovi projekti studiozno rađeni, spremni smo čuti svaku korisnu sugestiju i usmjerenje koje nam može koristiti da donesemo prave odluke.

U sklopu toga, pored hidropotecijala, spremni smo da razmotrimo korišćenje rudnih bogatstava, solarne energije i energije vjetra, ali smo, kao što sam rekao, raspoloženi da saslušamo sve korisne predloge, jer od pravih odluka zavisi naša budućnost.

Zašto sam ovoliko govorio o infrastrukturi. Zato, jer nam ova ulaganja omogućavaju da razvijamo dva naša strateška sektora turizam i poljoprivredu.






Projekti Poljoprivreda


Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori je 250 miliona EUR u poljoprivredi + 202 miliona EUR u agoindustriji, što iznosi 680 EUR po glavi stanovnika godišnje.

Agrarne zone koje smo definisali su:
Primorska u kojoj se proizvode: masline, smokve, citrusi, povrće, so, riba
Centralna koja daje: mlijeko, meso, grožđe, voće, povrće, med, riba, duvan
Planinska za koju su karakteristični: stočarstvo, šumarstvo, med, ljekovito bilje i riba

Komparativne prednosti Crne Gore u poljoprivredi su: Povoljni agroklimatski uslovi za specifične proizvodnje; Potpuna očuvanost zemljišta, vode i vazduha od zagađenja; Raspoložive površine za povećavanje proizvodnje po jednici površine; Postojanje tržišta lokalnog i turističke tražnje; Specifični proizvodi i Organska poljoprivreda.

Ciljevi nove politike podsticaja proizvodnje hrane u Crnoj Gori su: Stvaranje povoljnog ekonomskog ambijenta; Razvoj poljoprivrede putem kreditiranja i Stavljanje u isti ekonomski položaj domaćih proizvođača sa inostranim.

Podsticaj za domaća i strana ulaganja čine i naša nastojanja da: Ostvarimo prelaz od donacija ka komercijalnim projketima; Afirmisanje prepoznatljivog crnogorskog proizvoda MADE IN MONTENEGRO; Modernizacija sektora u biljnoj i stočarskoj proizvodnji; Izgradnja novih prerađivačkih kapaciteta i veći stepen finalizacije proizvoda i Organska proizvodnja hrane.

Ovo su razlozi da investirate u poljoprivredu, u nove plantaže i prerađivačke pogobe jer Crna Gora jeste izazov za investicije u poljoprivredi.


Projekti Turizam

Danas se nalazimo u Budvi, prestonici našeg turizma. Jedan od velikih potencijala Crne Gore iz oblasti turizma leži upravo u činjenici što na relativno maloj geografskoj površini, imamo mogućnost za razvoj raznovrsnih turističkih proizvoda za nove ciljne grupe i što smo u mogućnosti da obogatimo turističku ponudu za sve goste koji svoj odmor žele provesti na moru, jezeru, planini ili kombinovano.

U novembu 2001. godine naša Vlada usvojila je Master plan razvoja turizma koji je nastao u saradnji Ministarstva turizma i jednog od naših inostranih partnera DEG-a, a pod pokroviteljstvom Vlade SR Njemačke. Od tada, Vlada je usvojila niz propisa koji se odnose na turističku politiku i zakonsku regulativu u cilju stvaranja ambijenta pogodnog za strane investicije, koje će poboljšati ukupnu infrastrukturu, modernizovati naše hotele i podstaći razvoj novih destinacija.

Trenutno smo svjesni da ne možemo zadovoljiti rastuću tražnju evropskih tur-operatera za hotelima sa tri i četiri zvjezdice. Zato planiramo da modernizujemo naše hotele i pozivamo vas da investirate u jedinstvene bisere Mediterana.

Cilj je da sa sadašnjih 4 miliona noćenja dođemo na 11 miliona noćenja 2010. godine, a da nam prihodi od turizma sa sadašnjih 115 miliona EUR, porastu na 600 miliona EUR. Sada u hotelskom smještaju imamo oko 30.000 kreveta, a plan je da ih 2010. bude 70.000. Naravno, u sobama veće kategorije. Tu očekujemo da sarađujemo sa vama. Time ćemo učešće turizma u BDP-u povećati sa 10% na 30% za narednih 6 godina.

Crna Gora, kao turistična destinacija može se podijeliti na 5 različitih oblast: Boka Kotorska - idealna za razvoj nautičkog turizma, Budvanska rivijera uključujući obalu od Budve do Bara, nacionalni parkovi Skadarsko jezero, Biogradska Gora, Durmitor i Lovćen, područje za skijanje, i Ulcinjska rivijera gdje se prepliću zapadni i orjentalni duh i gdje se ujedno nalazi i najduža i najšira netaknuta plaža na Jadranskom moru, imajući u vidu sve plaže, počev od Slovenije do Albanije.



U tom dijelu želim samo da vas obavijestim da su blizu 100 hotela u Crnoj Gori, sa oko 26.000 kreveta, spremni za privatizaciju, u transparentnoj proceduri i precizno definisanom zakonodavnom i institucionalnom okviru. Siguran sam da su ovo projekti interesantni za vas.

Želim da vas uvjerim da će na svaki iskazani interes za investiconim aranžmanom u turizmu u Crnoj Gori biti odgovoreno u najkraćem roku i da ćete u Vladi Republike Crne Gore imati sigurnog i pouzdanog partnera.

Vlada Crne Gore preduzima aktivnosti na planu pronalaženja povoljnih kreditnih sredstava sa povoljnim finansijskim terminima koji bi se koristili za rekonstrukciju, modernizaciju i podizanje kvaliteta ekonomski isplativih hotelskih kompleksa koji bi po mišljenju gostiju trebalo da se nalaze na gradskim i mnogim drugim zanimljivim lokacijama, kako bi poboljšali konkurentsku poziciju strateški važne turističke industrije i učinili da hotelski kompleksi postanu atraktivniji za strateške investitore u toku procesa privatizacije koji je već otpočeo.

Projekat, koji nam je veoma značajan, uključuje renoviranje 19 hotela sa 4139 soba i 7873 kreveta. Preliminarno se procjenjuje da će ukupan budžet za projekat iznositi 46 mil. eura; Iznos je baziran na prethodnim proračunima najvećih hotelskih kompanija i CAPEX studiji. Za ovaj projekat već imamo izraženo interesovanje investitora, spremni smo da djelujemo brzo i tu očekujemo vaše interesovanje, jer od ovakvih projekata očekujemo multi-efekte i u poljoprivredi i šire. I u ovom dijelu Crna Gora je investicioni izazov!

Od projekata koje vidite i koji su precizno definisani možemo reći nešto o Turističkom naselju Velika plaža Ulcinj.

Kroz nekoliko "Greenfield"- ekoloških projekata koji se tiču novih ljetnjih i zimskih kompleksa za odmor, namijenjenih direktnim stranim investicijama, mišljenja smo da će Velika plaža u Ulcinju, najveća, netaknuta, pješčana plaža (12 km), pobuditi značajno interesovanje investitora.

Razvojni plan predvidja izgradnju 6 razvojnih jedinica od kojih će svaka obezbijediti 5.000 novih kreveta. Izmedju zgrada planira se veliki zeleni pojas i ekološki zaštićena prirodna zona. Ukupna moguća investicija za implementaciju plana razvoja procjenjuje se da će iznositi preko 1 milijarde eura. Detaljniji planovi projekta mogu se dobiti od strane Ministarstva turizma i DEG-a (njemačkog investicionog i razvojnog fonda), koji su naši partneri u ovom poslu.

Napominjem i da Crna Gora značajan akcenat stavlja na naš obrazovni sistem, koji se mijenja, jer treba da generiše radikalno drugačiji profil stručnjaka koji, bez obzira na neposrednu specijalnost, moraju steći osnovna znanja iz savremenih poslovnih disciplina (menadžment, marketing, ICT...). Crna Gora je investicioni izazov i za oblast obrazovanja vezano za univerzitete, visoke škole, obrazovne institucije.

Pored toga što je ekološka država Crna Gora će posebnim strateškim dokumentom odrediti smjernice i dinamiku izgradnje informatičkog društva, kao uslova za punu integraciju u savremene razvojne procese u svijetu. Već počinje realizacija projekata vezanih za proizvodnju IT usluga i softvera. Inicijative su dobrodošle. Crna Gora može biti izazov za IT investicije.



Crna Gora Investicioni izazov

Dugo smo živjeli u uvjerenju da ljepota naše obale, impresivna gordost crnogorskih planina, raznovrsnost pejzaža, istorijska postojanost, bogato kulturno nasljeđe i naše tradicionalno gostoljublje, jesu dovoljni da strani investitor poželi da ovdje realizuje svoje poslovne ideje. Sada znamo da logika biznisa postavlja potpuno drugačija pitanja. Kapital dolazi tamo gdje neće strepiti od netržišnih okolnosti, gdje će se oploditi onoliko koliko to znanje i konkurencija dopuste, gdje se poslovni ljudi ne dijele na "naše" i "njihove", gdje država dosljedno poštuje svoje obaveze i primjenjuje zakone, gdje nije teže dobiti neki papir nego napraviti profit, gdje je i demokratija poslovna kategorija. Kada su ovi i slični uslovi ispunjeni, investitor će razmatrati poslovne opcije i mogućnosti i opredjeliti se. Tek na kraju, ako je njegovo opredjeljenje pozitivno, biće mu drago što je započeo biznis baš ovdje u Crnoj Gori, zbog njene ljepote i gostoprimne tradicije!

Nizom praktičnih koraka i pragmatičnih mjera, Vlada Crne Gore pokušava da slijedi rečenu logiku i to: kroz pripremu i donošenje zakona o afirmaciji vlasničkih prava, smanjenje poreskih stopa i novo radno zakonodavstvo. Relizujemo programe eliminisanja biznis barijera i antibirokratski program. Stvaramo uslove za ugovorni menadžment, a osnivamo i proktni tim za praćenje projekta Crna Gora . investicioni izazov. Stranim državljanima dajemo nacionalni tretman, a pripremamo projekte poreskih i carinskih olakšica za ozbiljne investitore u Crnu Goru. Primjer Industrijski park u Baru!

Ako smo nešto propustili, to nije posljedica nespremnosti da se otklone investicione barijere, već činjenice da puni model atraktivne poslovne destinacije može biti napravljen samo uz Vašu pomoć.



Realizacijom Agende ekonomskih reformi bruto društveni proizvod će porasti, u apsolutnom iznosu, sa 1.221 Eura (milijardu i dvesta dvadeset jedan milion) u 2002. godini na 1.618 (milijardu i šesto osamnaest miliona) Eura u 2006. godini. Plan za investicije za ovu godinu je 90 miliona EUR, uz vašu pomoć, 2006. godine biće 100% više.

Naša je obaveza da sve što činimo na planu animiranja investitora učinimo dostupnim spoznaji. Između ostalog, i ovaj skup treba da demonstrira što smo sve predvidjeli kao stimulans za ulaganje u Crnu Goru. Kao što ste vidjeli, postoje konkretni projekti, ali i spremnost da se čuju i druge ideje. Najzad, Vlada je tu upravo zbog toga da ti projekti i ideje ne zastanu zbog bilo kakvih administrativnih ili ograničenja koja nisu suštinska. Dakle, želimo da na uspjeh poslovnog poduhvata u Crnoj Gori utiče samo zrelost poslovne ideje i sposobnost onih koji je sprovode.

Nema sumnje da će Crna Gora nastaviti reformskim putem. Razumijemo da nam, za uspjeh u dostizanju ciljeva, treba podrška međunarodne zajednice, ali podrška koja počiva na činjenici da je Crna Gora shvatila da je dio te iste međunarodne zajednice, da razumije i prihvata njena pravila kao civilizacijsko dostignuće. Crnoj Gori su potrebne investicije i investitori koji će pospješiti naš privredni rast i omogućiti novo zapošljavanje. Crna Gora želi da bude poslovno zanimljiva svima koji slijede biznis-logiku i da im dokaže svoju spremnost i otvorenost da potencijali ove zemlje što prije budu stavljeni u funkciju razvoja.

Vi ste na potezu.