Žene u najvećem procentu vlasnice nad poslovnim subjektima u Kolašinu, najmanje u Baru

Tema žena u preduzetništvu je bez osnova zanemarena i žene i dalje doživljavaju prepreke prilikom započinjanja sopstvenih biznisa. Analize na lokalnom nivou pokazuju da su one najčešće angažovane na poslovima u poljoprivredi, trgovini, ugostiteljstvu, obrazovanju i drugim uslužnim djelatnostima.

U velikom broju zemalja socijalna politika traži izlaz iz nezaposlenosti jačanjem ženskog preduzetništva. Preduzetnica predstavlja ženu koja sebe  osviješćuje i ojačava, izgrađuje, sama donosi svoje odluke, emancipira se i ostvaruje na poslovnom i ličnom planu.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kroz svoj razvojni strateški dokument Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti 2103-2017., preduzima aktivnosti u vezi sa podizanjem javne svijesti kada je riječ i o upisu žena kao nosilaca svojine nad nekretninama. Vrlo je bitna i angažovanost ljudi za rad na terenu u cilju pokretanja lokalnih zajednica ne bi li se taj proces ubrzao, posebno u ruralnim područjima.  Ova područja zahtjevaju isticanje pozitivnih primjera  u cilju motivacije žena da se ekonomski  osamostaljuju.

Analiza na lokalnom nivou je pokazala da Plužine (17,2%), Mojkovac (14,3%) i Danilovgrad (13%), a najmanji u opštinama Rožaje (5,45%), Ulcinj (5,7%), Cetinje (6,6%), Bijelo Polje (8%), Herceg Novi (8,3%), Nikšić i Bar (9%).  Opština Podgorica ima samo 10,5% aktivnih poslovnih subjekata u vlasništvu žena.

Ekonomskih razlozi su najčešći, možemo reći i osnovni motiv za počinjanje privatnog biznisa. Žene u malom procentu posjeduju ušteđevinu i sopstvenu imovinu koju bi mogle založiti kao garanciju za početni kapital. U  Crnoj Gori žene su vlasnice nekretnina u procentu od 25,99% za razliku od muškaraca koji su vlasnici 74,01 % nekretretnina upisanih u katastar.

Ženskom preduzetništvu treba posvetiti posebnu pažnju između ostalog i zbog stvaranja preduslova za otvaranje novih radnih mjesta što je u direktnoj vezi sa privrednim razvojem na lokalnom nivou i razvojem društva u cjelini.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je dokumentom Smjernice za stvaranje povoljnog ambijenta za žensko preduzetništvo u lokalnim zajednicama, koji je Vlada Crne Gore usvojila na protekloj sjednici, ukazalo na nedovoljnu institucionalnu podršku na lokanom nivou i neadekvatno bavljenje pitanjem ženskog preduzetništva, nedovoljnu finansijsku podršku za započinjanje sopstvenog biznisa, što su jedni od bitnih razloga što se žene u lokalnim samoupravama teško odlučuju da krenu u samostalni biznis. 

 Cilj ovog dokumenta je da kreatori/ke lokalnih politika budu upoznati sa značajem ženskog preduzetništva, kako bi ovaj ekonomski potencijal mogao biti u potpunosti valorizovan. Na osnovu analize dostavljenih podataka, i prepoznatih biznis barijera za razvoj  ženskog preduzetništva u lokalnim samoupravama, sačinjene su  smjernice/ preporuke koje u značajnoj mjeri mogu uticati, da se ovo pitanje kvalitetnije rješava na lokalnom nivou u cilju jačanja ukupnih ekonomskih potencijala Crne Gore.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava