- Vlada Crne Gore
Ministarstvo ekonomskog razvoja Intervju ministarke Sekulić dnevnom listu Pobjeda
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju ministarke Sekulić dnevnom listu Pobjeda
Objavljeno: 06.01.2018. • 13:02 Autor: Ministarstvo ekonomije
PODGORICA - Cilj razgovora koje Ministarstvo ekonomije vodi sa nekoliko finansijskih institucija je da u znatno kraćem roku vratimo akcije u državno vlasništvo. U slučaju angažovanja finansijske institucije, način otplate bi bio isti kao onaj definisan važećim ugovorom, samo što bi tu obavezu država imala prema instituciji koju angažuje i koja u ime države otkupi akcije, a ne prema A2A. Razliku u odnosu na Put opciju čini činjenica da država odmah postaje vlasnik svih 41,7% akcija, a ne povećava svoj vlasnički udio proporcionalno otplaćenim ratama u narednih 7 godina. To znači i automatski izlazak italijanske kompanije iz EPCG. Što se tiče potrebnih sredstava za otkup ovih akcija, poznato je da je Vlada u tekstualnom dijelu budžeta ostavila prostor za formulisanje tačnog iznosa za otkup akcija, a koji će kao predlog biti unešen onda kada se donese konačna odluka po pitanju otkupa akcija i biti poslat Skupštini na razmatranje.
POBJEDA: Da li je Vlada i dalje pri stavu da nam je neophodan drugi blok termoelektrane nakon raskida saradnje sa kompanijom Škoda Praha?
SEKULIĆ: Raskid sa češkom kompanijom Škoda Praha donio je potpuno novi pristup realizaciji ovog projekta, ali naš suštinski i strateški cilj ostaje isti: Crnoj Gori je potreban novi, veći proizvodni objekat, ali joj je potreban i postojeći blok TE Pljevlja u svom punom kapacitetu. Prvi koraci nakon prekida saradnje sa Škodom Praha su već napravljeni – EPCG je raspisala novi tender za otvoreni postupak javne nabavke za izradu Idejnog projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka, ali i krenula u konačno formulsanje predloga alternativnog rješenja za izgradnju novog proizvodnog objekta u Pljevljima, koje će Vladi dostaviti do kraja ovog mjeseca. Dakle, radimo na ekološkoj rekonstrukciji bloka I kako bi najkraćem roku, a to su naredne tri godine, grad Pljevlja bio toplifikovan i imao termoelektranu koja će raditi po svim ekološkim standardima, a Crna Gora stabilan izvor energije koji će raditi još 20 godina. To znači da će novi proizvodni objekat raditi paralelno sa postojećim blokom i biti garant sigurnosti snabdijevanja i stabilnosti našeg elektroenergetskog sistema.
POBJEDA: Da li će do kraja ove godine biti završen energetski kabl do Italije?
SEKULIĆ: Kako CGES i Terna rade u skladu sa planiranim rokovima, kraj ove godine je optimalni termin za završetak ovog kompleksnog i značajnog projekta. Realizuje se fazno, a završetak trafostanice i dalekovoda do Čeva planiran je za drugu polovinu ove godine. Izgradnja kabla podrazumijeva građevinski zahtjevnu infrastrukturu na našoj teritoriji. Samo dalekovod od Lastve do Pljevalja je dug oko 194 kilometra i ima 670 stubova i dio je transbalkanskog koridora koji će spojiti Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju, kako bi se obezbijedilo spajanje tržišta Zapadnog Balkana sa Zapadnom Evropom.
POBJEDA: Da li ste zadovoljni radom željezare, KAP-a i Rudnika boksita nakon stečaja?
SEKULIĆ: Željezara Toščelik, KAP i Rudnici boksita danas posluju samostalno, ne traže pomoć od države i redovno plaćaju porez. Dakle, iz kompanija koje ne bi mogle opstati da nije bilo državne pomoći, zahvaljujući dobrim privatnim investicijama pretvorile su se u kompanije koje donose prihode državi. U prilog navedenom dovoljno je reći da su u prošloj godini u strukturi izvoza dominirali aluminijum i boksiti, a proizvodnja u rudarstvu je povećana 147 posto. Brojke, dakle, potvrđuju da su ove tri kompanije stale na svoje noge i da možemo očekivati veće investicije u ovim sektorima, što znači i veće zapošljavanje i veće prihode državi.
SEKULIĆ: Kako CGES i Terna rade u skladu sa planiranim rokovima, kraj ove godine je optimalni termin za završetak ovog kompleksnog i značajnog projekta. Realizuje se fazno, a završetak trafostanice i dalekovoda do Čeva planiran je za drugu polovinu ove godine. Izgradnja kabla podrazumijeva građevinski zahtjevnu infrastrukturu na našoj teritoriji. Samo dalekovod od Lastve do Pljevalja je dug oko 194 kilometra i ima 670 stubova i dio je transbalkanskog koridora koji će spojiti Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju, kako bi se obezbijedilo spajanje tržišta Zapadnog Balkana sa Zapadnom Evropom.
POBJEDA: Da li ste zadovoljni radom željezare, KAP-a i Rudnika boksita nakon stečaja?
SEKULIĆ: Željezara Toščelik, KAP i Rudnici boksita danas posluju samostalno, ne traže pomoć od države i redovno plaćaju porez. Dakle, iz kompanija koje ne bi mogle opstati da nije bilo državne pomoći, zahvaljujući dobrim privatnim investicijama pretvorile su se u kompanije koje donose prihode državi. U prilog navedenom dovoljno je reći da su u prošloj godini u strukturi izvoza dominirali aluminijum i boksiti, a proizvodnja u rudarstvu je povećana 147 posto. Brojke, dakle, potvrđuju da su ove tri kompanije stale na svoje noge i da možemo očekivati veće investicije u ovim sektorima, što znači i veće zapošljavanje i veće prihode državi.
POBJEDA: Da li će se u 2018. nastaviti sa podrškom privredi? Kakvi su efekti te podrške bili u 2017?
SEKULIĆ: Ministarstvo ekonomije će nastaviti realizaciju programa podrške privrednicima, i to u većoj mjeri nego lani. Budžetom za ovu godinu opredijeljeno je dva miliona eura za tu namjenu, stoje pola miliona više nego u 2017. To znači da smo pojedinačne budžete svakog programa povećali za 50 do 100 posto, vođeni prošlogodišnjim interesovanjem privrednika i odličnom iskorišćenošću budžeta svakog od njih. Lani smo podržali 60 preduzeća, a ove godine očekujem da će ih biti više. Nastavićemo Biznis karavan i posjetiti preostalih devet opština u kojima nije bilo u prošloj godini. Nezavisno od tog projekta, Ministarstvo ekonomije uvijek je na raspolaganju privrednicima, a rad ćemo unaprijediti kroz novoformirani Direktorat za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima, koji će na jednom mjestu generisati svu tehničku i finansijsku podršku preduzećima.
Kupujte domaće
POBJEDA: Kad ćete realizovati najavu da ćete obezbijediti bolju vidljivost domaćih proizvoda u trgovinskim tancima?
SEKULIĆ: Slušajući privrednike tokom Biznis karavana prepoznali smo da je najčešći problem, naročito mikro preduzeća i preduzetnika, plasman proizvoda, odnosno njihova mala vidljivost usljed velike konkurencije. Pošto država, zbog poštovanja pravila tržišne konkurentnosti ne može da favorizuje proizvođače, može da kroz dodatna zalaganja i inicijative doprinese njihovom pozicioniranju na tržištu i podizanju svijesti potrošača o domaćim proizvodima i uslugama. Zato smo odlučili da, u saradnji sa UNDP-om pokrenemo projekat promocije domaćih proizvoda. Trenutno pripremamo bazu podataka proizvođača iz svih opština, a nakon toga ćemo uraditi model na osnovu kojeg će se birati proizvodi koji će biti podržani projektom. Jedna od ideja je da se u najvećim trgovinskim lancima obezbijedi posebna pozicija gdje će svi domaći proizvodi biti pozicionirani najednom mjestu i obilježeni oznakom nacionalnog brenda. U tom slučaju ne samo da će biti više dostupni potrošačima, već će uticati i na njihovu svijest da treba da kupujemo domaće.
S.POPOVIĆ
SEKULIĆ: Ministarstvo ekonomije će nastaviti realizaciju programa podrške privrednicima, i to u većoj mjeri nego lani. Budžetom za ovu godinu opredijeljeno je dva miliona eura za tu namjenu, stoje pola miliona više nego u 2017. To znači da smo pojedinačne budžete svakog programa povećali za 50 do 100 posto, vođeni prošlogodišnjim interesovanjem privrednika i odličnom iskorišćenošću budžeta svakog od njih. Lani smo podržali 60 preduzeća, a ove godine očekujem da će ih biti više. Nastavićemo Biznis karavan i posjetiti preostalih devet opština u kojima nije bilo u prošloj godini. Nezavisno od tog projekta, Ministarstvo ekonomije uvijek je na raspolaganju privrednicima, a rad ćemo unaprijediti kroz novoformirani Direktorat za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima, koji će na jednom mjestu generisati svu tehničku i finansijsku podršku preduzećima.
Kupujte domaće
POBJEDA: Kad ćete realizovati najavu da ćete obezbijediti bolju vidljivost domaćih proizvoda u trgovinskim tancima?
SEKULIĆ: Slušajući privrednike tokom Biznis karavana prepoznali smo da je najčešći problem, naročito mikro preduzeća i preduzetnika, plasman proizvoda, odnosno njihova mala vidljivost usljed velike konkurencije. Pošto država, zbog poštovanja pravila tržišne konkurentnosti ne može da favorizuje proizvođače, može da kroz dodatna zalaganja i inicijative doprinese njihovom pozicioniranju na tržištu i podizanju svijesti potrošača o domaćim proizvodima i uslugama. Zato smo odlučili da, u saradnji sa UNDP-om pokrenemo projekat promocije domaćih proizvoda. Trenutno pripremamo bazu podataka proizvođača iz svih opština, a nakon toga ćemo uraditi model na osnovu kojeg će se birati proizvodi koji će biti podržani projektom. Jedna od ideja je da se u najvećim trgovinskim lancima obezbijedi posebna pozicija gdje će svi domaći proizvodi biti pozicionirani najednom mjestu i obilježeni oznakom nacionalnog brenda. U tom slučaju ne samo da će biti više dostupni potrošačima, već će uticati i na njihovu svijest da treba da kupujemo domaće.
S.POPOVIĆ
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?