- Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija Intervju ministra rada i socijalnog staranja Kemal...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića za DN "Dan"
Objavljeno: 10.01.2018. • 20:34 Autor: mrss
Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je u intervjuu za "Dan" poručio da nijesu on, Vlada ili Bošnjačka stranka ukinuli naknade za majke, već da je to rezultat odluke Ustavnog suda. Takođe, ističe da su naknade bile neodržive jer je za njih više izdvajano nego za sva socijalna davanja u državi, te da je za njih trebalo novca koliko i za godišnji kapitalni budžet.
Purišić kaže da će Vlada ove godine nastojati da smanji nezaposlenost i vjeruje da popularnost njegove Bošnjačke stranke nije smanjena.
U 2017. godini je Vaš resor bio na meti žestokih kritika zbog ukidanja naknada za majke. Zašto se nijeste usprotivili ukidanju ovih primanja, s obzirom na to da je Bošnjačka stranka, čiji ste funkcioner, svojevremeno u parlamentu podržala zakon kojim su omogućene naknade za majke?
"Kritika povodom toga je bilo mnogo, uglavnom neopravdanih. Bilo je uvreda, ali ne bih sada o tome. U javnom diskursu, forsirala se priča o prevarenim majkama, sa ambicijom da se ospori Vlada, ministarstvo, ministar, Bošnjačka stranka... Bojim se da je zbog toga značajni dio naše javnosti stekao pogrešnu sliku o ovoj temi, što se može zaključiti i iz Vašeg pitanja.
Naime, prije nego što se neko svrsta za naknade po osnovu rođenja troje ili više djece ili protiv nje, trebalo bi da se pita jesu li pravedno dodijeljene, jesu li opravdane, možemo li ih finansirati, kako utiču na ostale vladine politike u društvu.
Uvođenjem naknada u naš socijalni sistem napravljen je presedan i na ta materijalna davanja nije primijenjena standardna procedura.
Dakle, propisivanjem naknada, u naš socijalni sistem uvedena je diskriminacija među ženama u pogledu pristupa ovom pravu. U sistem socijalnog staranja uvedena je naknada koja je svojevrsne penzije za žene koje su rađale, bez obzira da li su ikada radile, kakvog su imovnog stanja... U godinu i po primjene naknada nije registrovan rast nataliteta, jer su naknade dobijale žene koje su u prosjeku bile stare oko 55 godina. Naknade su utvrđene preširoko i u visokom iznosu, te su zato postale veliki finansijski izdatak (u 2016. godini 59,5 miliona eura što je više nego za sva ostala socijalna davanja i boračko-invalidsku zaštitu), otprilike na nivou onog za kapitalna ulaganja na godišnjem nivou. Tako su ugrozile održivost socijalnih fondova i standardnih socijalnih prava i prijetile da zaustave njihov dalji rast i razvoj. Iz aktivnog kontigenta u pasivno odnosno izdržavano stanovništvo, prebacilo se oko 17.000 lica, čime se povećao pritisak na budžet, sa trendom da se svake godine taj broj uvećava za 1.200-1.400 lica, što dodatno košta još po oko četiri miliona eura godišnje. Izvlačenjem mladih žena sa tržišta rada, dugoročno se ugrožava održivost penzionog fonda i adekvatnost penzija. Nakon uvođenja naknada, drastično se povećala fiktivna registrovana nezaposlenost starijih žena, podstaknuta očekivanjem da se tako dobije naknada a ne posao. Naknade su bile znatno veće nego ostala socijalna davanja i penzije.
Bez obzira na štetne posledice na brojne sektorske politike koje su u nadležnosti ovog ministarstva, nijesmo predlagali niti smo ukinuli naknade.
Naknade su ukinute odlukom Ustavnog suda, jer je utvrdio da su amandmani kojima su naknade uvedene diskriminatorni i zbog toga neustavni. Objavom odluke Ustavnog suda, te norme su prestale da važe.
Kada se to desilo, nebitno je ko je glasao za zakon, a ko je bio uzdržan. Odluke Ustavnog suda se ne komentarišu nego se primjenjuju.
Realizujući odluku suda i parlamenta, oko 3.000 korisnica naknada je nastavilo da prima mjesečnu naknadu, oko 4.700 korisnica se vratilo na svoju penziju, oko 800 korisnica se vratilo na materijalno obezbjeđenje porodice, a oko 6.100 na evidenciju nezaposlenih".
Smatrate li da je zbog ovakvog nepopularnog poteza narušena popularnost Bošnjačke stranke?
"Bili smo svjesni da je odluka Vlade o umanjenju naknada iz januaru 2017. nepopularan ali i nužan potez. Tu odluku smo donijeli jednoglasno, kako bismo sanirali budžet i umanjili veliku nesrazmjeru u visini naknada, s jedne, i ostalih materijalnih davanja i penzija, s druge strane.
Mediji i opozicione stranke su, vrlo tendenciozno i nekorektno, nastojali da usmjere nezadovoljstvo javnosti prema Bošnjačkoj stranci, iako znaju da ona nije mogla nikako uticati na odluku Ustavnog suda o ukidanju naknada.
Međutim, ako je suditi po ostvarenim rezultatima na izborima za odbornike u Petnjici i Tuzima, popularnost Bošnjačke stranke nije narušena, naprotiv ona raste. Naši sunarodnici i birači, dobro razumiju prilike u kojima su donijete pomenute odluke, znaju ko ih je donio, cijene ono što radi i što je postigla Bošnjačka stranka, realizujući svoj izborni program".
Ukidanjem naknada za majke prvi put je ukinuto neko doživotno stečeno pravo. Na drugoj strani, imamo državne funkcionere kojima se ne ukidaju neustavno stečene penzije. Kako komentarišete dvostruke aršine?
"Ustavni sud je konstatovao da se ne radi o doživotno stečenom pravu, odlučujući o ustavnosti zakona kojim je krajem 2016. godine umanjen iznos naknada. Sud je sugerisao Vladi da vodi računa o legitimnim očekivanjima korisnica naknada kada su one raskinule radni odnos ili prekinule da koriste neko od prava radi korišćenja prava na naknadu. Vlada je to i učinila i korisnice dovela u poziciju kakvu su imale prije dobijanja naknade ili im pružila odgovarajuću kompenzaciju".
Da li resor kojim rukovodite za 2018. godinu ima u planu ukidanje drugih vidova socijalnih davanja i kojih?
"Ne, naprotiv. U budžetu za tekuću godinu planirali smo dovoljno sredstava za isplatu svih materijalnih davanja i za realizaciju svih usluga predviđenih zakonom. Podsjećam da smo sredinom ove godine usvojili izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojima smo znatno uvećali neke vrste socijalnih davanja, tako da će se po tom osnovu više isplatiti na godišnjem nivou oko 8,4 miliona eura. Ta sredstva smo usmjerili ka najranjivijim kategorijama stanovništva, što će doprinijeti većoj socijalnoj sigurnosti i njihovoj boljoj integrisanosti u zajednici".
Stiče se utisak da Vlada više "drži stranu" poslodavcima nego radnicima. Da li je to tačno?
"Ja ne mislim tako. Vlada je odgovorna da stvara povoljan poslovni ambijent, predlažući zakonodavna i druga rješenja koja obezbjeđuju rast i razvoj i društveni napredak u svim segmentima društva. Ona nastoji da kroz održivi socijalni dijalog sa sindikatima i poslodavcima dođe do najboljih rješenja i naravno ima najveću odgovornost za uspjeh tih politika, saglasno svojoj ustavnoj poziciji. U ovoj godini smo u Vladi i u Ministarstvu rada radili na izradi 8 zakona važnih za kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta i došli do dobrih rješenja sa gotovo potpunom saglasnošću sva tri socijalna partnera. Svi ovi zakoni su usklađeni sa međunarodnim standardima i dobrom praksom i imaju značajni reformski kapacitet. Njima se uvodi fleksibilnije tržište rada, što će podstaći investiranje i rast ekonomije, pa dakle i stvoriti nova radna mjesta, ali povećava i sigurnost zaposlenih, i stvaraju mehanizmi za suzbijanje rada na crno".
Kako gledate na činjenicu da hiljade građana žive sa platom koja ne pokriva ni potrebe potrošačke korpe, dok se visokim funkcionerima konstantno daju nove privilegije, a uživaju i u visokim primanjima?
"Crna Gora teži društvu socijalne pravde i solidarnosti. S obzirom na to da su rad i zarada osnov socijalne sigurnosti građana, kreiranje uslova za dalji ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta je u kontinuitetu prioritet u radu Vlade.
Najveći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti imaju nezaposleni, starije osobe, osobe sa invaliditetom, manje kvalifikovani... Kako bismo povećali konkurentnost ovih lica na tržištu rada, za mjere aktivne politike zapošljavanja, preko ZZZ plasiraće se 5,1 milion. Za veću uključenost lica sa invaliditetom na raspolaganju će biti oko šest miliona, a za uključenost mladih u program osposobljavanja oko osam miliona eura. Očekujemo da će se nastaviti rast zaposlenosti i prosječne plate što je jedino ispravna i održiva opcija za povećanje životnog standarda radno sposobnog stanovništva.
Takođe, iz socijalnih fondova država kontinuirano podržava oko 45.000 građana, preko raznih vidova socijalnih davanja i usluga, štiteći tako porodice, pojedinca, djecu u riziku i lica u stanju socijalne potrebe".
Zašto ste pristali na zahtjev Američke privredne komore da se Zakonom o radu omogući zastarijevanje potraživanja radnika nakon četiri godine?
"Nacrtom Zakona o radu, predviđeno je da novčana potraživanja iz radnog odnosa, izuzev doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zastarijevaju u roku od četiri godine. Ovaj rok je dogovoren na radnoj grupi koja je radila nacrt zakona, kao kompromisno rješenje socijalnih partnera, prije svega predstavnika sindikata i poslodavaca.
Razlog je što nezastarijevanje ovih potraživanja prestavlja administrativnu barijeru koja stvara neizvjesnost u poslovanju, daje nerealnu sliku u bilansima preduzeća, ometa promet kompanija, a radnicima povećava nesigurnost potraživanja.
Iskustva zemalja iz okruženja po ovom pitanju su različita. U pojedinim zemljama taj rok je tri godine, dok je u Hrvatskoj i Sloveniji, kao članicama EU, rok zastarijevanja pet godina. Socijalni partneri su se dogovorili da rok zastare nastupi nakon četiri godine, a kao jedan od razloga je i trajanje radnog odnosa na određeno vrijeme od 36 mjeseci, kako bi zaposleni na određeno vrijeme imao vremena da pokrene sudski postupak za namirenje potraživanja iz radnog odnosa.
Prema tome, stav Vlade nije prihvatanje bilo čijih zahtjeva, pa ni Američke privredne komore, već je to rezultat postignutih kompromisa u socijalnom dijalogu između predstavnika zaposlenih i poslodavaca".
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?