Kolašin: Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na Međunarodnoj energetskoj konferenciji

PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE MILO ĐUKANOVIĆ

Govor na Međunarodnoj energetskoj konferenciji, Kolašin, 11.jul 2008.godine na temu:

Poslovni ambijent u Crnoj Gori kao preduslov za razvoj energetike


Dame i gospodo,
poštovani gosti,

Strateška važnost sektora energetike za razvoj crnogorske ekonomije i društva u narednom srednjoročnom periodu okupila nas je danas u Kolašinu na skupu posvećenom perspektivama razvoja ove privredne grane. Želim da zahvalim svima koji su doprinijeli da se ideja o održavanju konferencije ovakvog tipa realizuje, a posebno Organizaciji za industrijski razvoj Ujedinjenih nacija, koja je, zajedno sa našim Ministarstvom za ekonomski razvoj, njen organizator.

Tranzicija crnogorske ekonomije, pa i društva u cjelini, uspješno je kanalisana nizom programski cjelovitih i pažljivo implementiranih reformskih procesa. Rezultati nijesu izostali. Crna Gora je pred krajem tranzicionog procesa, u smislu stvaranja temeljnih pretpostavki na zakonodavnom i institucionalnom nivou. Ova faza završiće se kada stupe na snagu imovinski zakoni i jasno se urede svojinska prava. Crna Gora već duži period ima stabilan makroekonomski ambijent sa prosperitetnim trendovima i, što je još važnije, sa dobro i održivo profilisanim strateškim opredjeljenjima privrednog razvoja. Ta opredjeljenja polaze od optimalnog balansa između prirodnih resursa kojima raspolažemo i realnih razvojnih potreba našeg društva. Samo održivo kombinovanje ovih faktora može obezbijediti dugoročan ekonomski rast.

Intenzitet rasta i razvoja crnogorske ekonomije značajno zavisi od investicionih kapaciteta, odnosno, od stvaranja konkurentnog biznis okruženja koje će biti podsticaj za njihovu realizaciju. Ovom poslu smo maksimalno posvećeni, a potvrda za to stiže kroz činjenicu da danas u Crnoj Gori svoj biznis obavlja respektabilan broj stranih kompanija i da smo prošle godine imali oko milijardu eura stranih direktnih investicija. Želimo da Crna Gora u bliskoj budućnosti postane regionalni biznis centar, odnosno sjedište stranih kompanija koje svoj biznis razvijaju ovdje i u našem okruženju. No, čak i kada inicijalna zainteresovanost investitora neupitno postoji, ostvarivanje profita uvijek je povezano sa određenim stepenom poslovnog rizika. Obaveza države je da te rizike umanji stvaranjem ključnih ambijentalnih pretpostavki za uspješno poslovanje. Dakle, na sistemskom planu, država mora, u mjeri maksimalno mogućeg, eliminisati postojeće poslovne barijere i kontinuirano raditi na učvršćivanju pravne sigurnosti investitora.

Ovakvo razumijevanje uloge države je rezultiralo nizom aktivnosti koje su naš ekonomski prostor već pozicionirale u kategoriju atraktivnih investicionih destinacija. I u procesu privatizacije, kao i u novim razvojnim projektima, pokazalo se da je Crna Gora na pravom putu kada je riječ o stvaranju stimulativnog ekonomskog ambijenta za različite modalitete razvojnog djelovanja. U tom smislu, pored već zakonski projektovanog snižavanja poreskog opterećenja da posjetim, stopa poreza na dobit u Crnoj Gori je 9% i jedna je od najnižih u Evropi, stopa poreza na zarade će sa 15% koliko je trenutno do 2010.godine biti snižena takođe na 9%, dok će zbirna stopa doprinosa za socijalno osiguranje za dvije godine iznositi 30%, što je takođe konkurentno u odnosu na zemlje regiona - Vlada će svoju važnu aktivnost u budućem periodu imati na daljem eliminisanju preostalih biznis barijera. U okviru Vlade formiran je Savjet za eliminisanje biznis barijera čiji će zadatak biti da upozorava Vladu na eventualne prepreke razvoju biznisa kako u postojećim, tako i u novim sistemskim rješenjima.

Svjesni smo da postoji još dosta prostora za unaprjeđenje domaćeg poslovnog okruženja i da smo još uvijek daleko od konstatacije da je misija države u ovom segmentu završena. Naši napori u tom pravcu biće intenzivirani, posebno zato što smo svjesni da kapitalni razvoj crnogorske ekonomije tek predstoji. Ovdje prvenstveno mislim na energetski razvoj, razvoj saobraćajne infrastrukture i na ulaganja u turističku privredu i krupne komunalne sisteme. Takav razvojni intenzitet se može realizovati samo oslanjanjem na nove domaće i strane investicije. U završnoj smo fazi kompletiranja regulatorne i dokumentacione osnove za projekte u ovim sektorima, a početak njihove fizičke realizacije uslijediće već naredne godine i na srednji i dugi rok obilježiti razvojni put Crne gore.

Na listi prioriteta Vladine ekonomske politike, razvoj energetike ima jednu od dominantnih uloga. Energetika je elementarna infrastrukturna pretpostavka ukupnog privrednog razvoja. Isto tako, ako energetski sektor u nekoj državi ima ozbiljno uporište u bogatim prirodnim resursima, treba uložiti maksimalne napore za njihovu ekonomsku valorizaciju.

Crna Gora, svakako, spada u države čiji prirodni potencijali u sferi energetike ohrabruju njene razvojne vizije, posebno kada je riječ o elektroenergetskoj proizvodnji. Naravno, dovođenje tih prirodnih resursa do efektivne upotrebe nije lak zadatak. Pored pažljivog planiranja, izbora pravih partnera i stručne realizacije, potrebno je, sa punom odgovornošću, sagledati sve karakteristike budućih kapitalnih elektroenergetskih objekata, sa posebnim senzibilitetom kada je u pitanju njihov eventualni uticaj na životnu sredinu.
Ne treba sumnjati da je ekološka svijest onih institucija koje u Crnoj Gori odlučujuće opredjeljuju odabir razvojnih pravaca na visokom nivou, i to ne samo zbog respekta prema međunarodnim standardima, već, prvenstveno, zbog odgovornosti prema budućim generacijama crnogorskog društva. Zbog toga je svaka bojazan da će vrijednosti životne sredine biti žrtvovane u ime intenzivnog privrednog razvoja apsolutno neosnovana.

Politika održivog razvoja za koju smo se opredijelili, već na elementarnom nivou podrazumijeva punu odgovornost prema očuvanju životne sredine. Kroz praksu i ekonomsku stvarnost razvijenih zemalja možemo se uvjeriti da je moguće ostvariti dinamičan ekonomski progres, uz potpuni respekt standarda koja ekologija nalaže. Crna Gora, kao Ustavom deklarisana ekološka država, zapravo nema drugog puta.

Kompleksnost ove problematike je bila osnovni motiv koji nas je opredijelio da, Strategijom razvoja energetike u Crnoj Gori do 2020. godine sistematizujemo sva ključna pitanja i utvrdimo smjernice energetskog razvoja. Sada nam predstoji intenzivan rad na implementaciji ovog dokumenta, uz njegovo kontinuirano ažuriranje.

Siguran sam da se naši rezultati na planu sistemskog poboljšanja poslovnog ambijenta mogu lako uočiti i empirijski potvrditi poređenjem nivoa stranih direktnih investicija u Crnoj Gori, u odnosu na zemlje regiona. Vjerujem da će naš kontinuitet u pravcu otklanjanja preostalih nedostataka dati još bolji rezultat. U tom smislu, uvijek ćemo sa pažnjom razmatrati sve sugestije koje vode takvom cilju.

Na samom kraju, dozvolite mi da ohrabrim i vas, učesnike ove konferencije, da, otvoreno i argumentovano, ukažete na sve uočene slabosti i prednosti poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, kao i da iskoristite ozbiljne potencijale koji već postoje.

Želim vam konstruktivan i uspješan rad i zahvaljujem na pažnji.