Intervju ministra kulture Aleksandra Bogdanovića "Pobjedi"

Narodni muzej Crne Gore nalazi se u izuzetno lošem stanju, u svim segmentima muzejske djelanosti, o čemu svjedoče i posljednje kontrole Ministarstva kulture. Mnogi od Ministarstva očekuju izricanje kazni i spasonosna rješenja. Šta zapravo Ministarstvo može da uradi u situaciji kada se u ustanovama, koje je osnovala država, konstatuje kršenje najosnovnijih principa, svrhe i ciljeva poslovanja?

Najprije se ne bih složio sa tvrdnjom sa su svi segmenti djelatnosti Narodnog muzeja u lošem stanju. Svi redovni, godišnji poslovi Muzeja mogu se pratiti kroz izvještaje o radu, u kojima možete vidjeti začajne ativnosti na, najprije prikupljanju muzejskog materijala, a zatim i njegovoj prezentaciji kroz izložbe i publikacije, učešća u državnim i inostranim projektima i slično. Kada je u pitanju revalorizacija kulturnih dobara koja je evidentirala predmete u muzejskim zbirkama koji nedostaju, važno je da istaknem da je u pitanju višedecenijski problem čije uzroke najprije možemo tražiti u činjenici da je ranijim zakonskim propisima način evidentiranja pokretnih kulturnih dobara bio značajno drugačiji od modela koji predviđaju nova zakonska rješenja. Uvažavajaći različite zakonske odredbe, kao i činjenicu da u muzeju decenijama nije urađena revizija muzejskog materijala i dokumentacije, jasno je da podaci koji se posljednjih mjeseci predstavljaju javnosti ne mogu biti uzeti kao referentni.
Ministarstvo kulture, u skladu sa zakonom, vrši kontrolu nad radom javnih ustanova čiji je osnivač država, pa tako i Narodnog muzeja, o čemu postoji dokumentacija dostupna javnosti. Ministarstvo je u više navrata posebno isticalo probleme u vođenju muzejske dokumentacije, toku revizije muzejskog materijala i zahtijevalo utvrđivanje činjenica o broju i stanju pokretnih kulturnih dobara u njegovom vlasništvu. Shodno utvrđenom stanju, Ministarstvo je propisalo odgovarajuće mjere i rokove za njihovu realizaciju. Naš cilj je da u saradnji sa rukovodstvom Muzeja, rješavamo probleme i zajedničkim kapacitetima radimo na njihovom prevazilaženju. Poštovanje svih propisa koji uređuju obavljanje muzejske djelatnosti je naš prioritet, stoga ćemo, ukoliko ne dobijemo odgovarajuće rezultate, predložiti Vladi određene mjere.

Šta je cilj kontrolnog saslušanja, koje ćete, kako ste nedavno izjavili, zatražiti nakon izvještaja državne komisije koja prati proces revizije u Muzeju?

U više navrata sam rekao, a ponavljam i sada, da će proces utvrđivanja stvarnog stanja u muzejskim postavkama u Narodnom muzeju biti doveden do kraja i da niko neće biti aboliran odgovornosti. U skladu sa tim sam i najavio da ću, na osnovu preliminarnog nalaza Državane komisije, zatražiti i kontrolno saslušanje svih relevantnih subjekata. Cilj saslušanja je da utvrdimo da li su, i zbog čijeg su činjenja, odnosno nečinjenja nestali muzejski materijali iz Narodnog muzeja.

Na koji način će Ministarstvo kulture postupati nakon tih kontrolnih saslušanja?

Nakon kontrolnih saslušanja, kojima će, kako sam već rekao prethoditi preliminarni nalaz Državne komisije, svi podaci do kojih dođemo biće dostavljeni na postupanje Ministarstvu unutrašnjih poslova i drugim nadležnim organima. Sada je najvažnije da što prije utvrdimo stvarno stanje, a nakon toga i eventualnu odgovornost.

Proces revizije u Narodnom muzeju odmiče, a državna komisija se još nije sastala. Zašto još nije sazvan prvi sastanak komisije?

Vlada Crne Gore donijela je Odluku o obrazovanju Državne komisije na sjednici od 1. februara 2018. godine. U skladu sa procedurama, osam dana nakon objavljivanja Odluke u Službenom listu ona stupa na snagu i stiču se uslovi za zakazivanje prvog sastanka Komisije. Već na prvoj sjednici Komisija će utvrditi metodologiju i dinamiku rada kako bi svoj posao završila u što kraćem roku.

U sastavu državne komisije za praćenje postupka revizije u Narodnom muzeju nalaze se članovi koji su u nekoj vrsti konflikta interesa, budući da je Aleksandar Čilikov član Savjeta Muzeja (njegova ostavka ne može biti potvrđena, do izbora novog Savjeta), Anđa Kapičić je bivša rukovoditeljka Muzeja kralja Nikole, učestvovala je u projektu revalorizacije u NMCG i majka je direktorice Etnografskog muzeja, a Nadežda Jabučanin je radila na projektu revalorizacije u Narodnom muzeju. Zar nije bilo moguće sastaviti komisiju koja nema (ili nije imala) nikakve direktne veze (srodničke ili poslovne) sa Narodnim muzejom ili njegovim rukovodiocima?

Formirajući ovu komisiju vodili smo se najprije stručnim kompetencijama članova, koji će pratiti postupak revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije svih organizacionih jedinica Narodnog muzeja. Komisija ima mandat da daje smjernice ukoliko dođe do zastoja u radu revizionih komisija, kao i da, na kraju postupka utvrdi stanje, broj i vrijednosti muzejskog materijala. Shodno tome, smatrali smo da formiranje Komisije koja nema direktne veze sa ovom ustanovom, ne bi proizvelo željeni efekat, budući da je riječ o stručnjacima koji su afirmisani u poslovima muzejske djelatnosti i čije bogato iskustvo može biti od pomoći. Takođe, osim navedenih, u Komisiji se nalaze predstavici Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva pravde i Ministarstva javne uprave, koji nemaju iskustva u obavljanju muzejskih poslova, ali je njihovo prisustvo važno sa aspekta donošenja relevantnih mjera na nivou države, a u skladu sa nadležnostima organa koje predstavljaju.

Na čelu Narodnog muzeja trenutno se nalazi Vjera Borozan koja, po sopstvenom priznanju, naredne dvije godine po pola mjeseca neće moći na boravi na svom radnom mjestu na Cetinju,već u Češkoj. Da li smatrate da ustanovu sa ovakvim problemima valjano može da vodi osoba sa tako kompleksnim radnim angažmanom u dvije države?

Siguran sam da je dr Vjeru Borozan, istoričarku umjetnosti za ovo radno mjesto predložila najprije njena bogata biografija i znanje i iskustvo koje je stekla u svojoj profesionalnoj karijeri. Imajući u vidu činjenicu da je u ovoj oblasti stekla i pokazala znanje i iskustvo van granica Crne Gore, istakla se u poslovima muzejske djelatnosti, kao i da može prenijeti međunarodna znanja i iskustva i time unaprijediti stanje u muzejskoj djelatnosti. Smatram da povjereni posao može valjano obavljati, ali za takvu vrstu angažmana koji jeste jako kompleksan, neophodno je puno radno vrijeme. I to će biti slučaj sa svim institucijama kulture. Ponavljam da Ministarstvo kulture vrši kontrolu nad obavljanjem poslova Muzeja, te da ćemo, ukoliko evidentiramo probleme u radu i funkcionisanju, nastale iz navedenih razloga, predložiti odgovarajuća rješenja.

Kako će se Ministarstvo kulture odnositi prema problemima u okviru tehničko-prostornih kapaciteta Narodnog muzeja, budući da je direktorica u novembru prošle godine izjavila da u centralni depo u Vladinom domu nadire voda, prokišnjavaju kancelarije i ostali pojedini muzejski objekti itd?

Ministarstvo kulture je, uvažavajući pomenute probleme, na osnovu zahtjeva Muzeja, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2018. godinu, opredijelilo 80.000 eura za poboljšanje uslova u centralnom i pomoćnim depoima u kojima se čuva muzejski materijal. Tokom nedavnog obilaska objekata Narodnog muzeja i u razgovoru sa rukovodiocima ove ustanove, uvjerio sam se u potrebu što hitnijeg rješavanja svih infrastrukturnih problema. Nakon što rukovodstvo Muzeja definiše mjere i aktivnosti koje je potrebno sprovesti Ministarstvo će u saradnji sa njima tražiti i dodatne izvore finansiranja, kako nacionalne, tako i međunarodne, kako bismo stvorili optimalne uslove za pohranjivanje muzejskih materijala i dokumentacije, ali i rad zaposlenih u Muzeju.

Na sastanku u Pomorskom muzeju, direktor te ustanove informisao Vas je da je u toku revizija svih zbirki. Ko će i kada kontrolisati postupak revizije u Pomorskom muzeju, ali i u ostalim muzejskim ustanovama, čiji je osnivač država?

Već sam rekao da Ministarstvo kulture u okviru svojih nadležnosti, vrši kontrolu nad obavljanjem poslova muzejskih ustanova čiji je osniač država. Na taj način je početkom februara sprovelo kontrolu i u Pomorskom muzeju, u kojem su, takođe, u postupku revalorizacije evidentirani nedostajući predmeti u muzejskim zbirkama. Pomorski muzej je pokrenuo postupak revizije fondova i učinio napredak po pitanju primjene propisa iz oblasti vođenja muzejske dokumentacije, što je i doprinijelo pronalaženju nekih muzejskih predmeta za koje se mislilo da su nestali. Naglašavam da postupak revizije nije završen, i da ga istovremeno prati istraživački rad na utvrđivanju broja i stanja pokretnih kulturnih dobara u vlasništvu Muzeja, kao i da ćemo konačan ishod moći da saopštimo nakon okončanja revizije.

Šta je sa muzejskim ustanovama čiji su osnivači opštine? U kom smislu Ministarstvo kulture može uticati na provjeru zakonitosti poslovanja u svim segmentima muzejske djelatnosti u tim ustanovama?

Već smo pokrenuli aktivnosti na izvršavanju provjere uslova za obavljanje muzejske djelatnosti u ustanovama kulture čiji je osnivač opština, Glavni grad ili Prijestonica. Imajući u vidu evidentirane nedostatke u zaštiti pokretnih kulturnih dobara, Ministarstvo je najprije izvršilo kontrole u nacionalnim ustanovama i nastavlja sa utvrđivanjem činjenica i kod drugih ustanova, vlasnika pokretnih kulturnih dobara. U skladu sa obavezama i ovlašćenjima iz zakona, Ministarstvo će izvršiti neposredan uvid u dokumentaciju i uslove za obavljanje muzejske djelatnosti, posebno obuhvatajući onaj muzejski materijal koji je imao status pokretno kulturno dobro prema ranijim propisima, kako bi utvrdilo stanje i broj kulturnih dobara ili njihovih elemenata, ukoliko se radi o muzejskim zbirkama. Napominjemo da ćemo u što kraćem roku izvršiti neposredni uvid u svim ustanovama koje obavljaju muzejsku djelatnost u Crnoj Gori, i o istom formirati odgovarajuću dokumentaciju i predložiti mjere.

Kako komentarišete ćutanje stručne javnosti u odnosu na brojne neregularnosti u Narodnom muzeju, ali i u drugim državnim i opštinskim ustanovama, o čemu Pobjeda argumentovano i dokumentovano piše već kroz dva serijala istraživačkih tekstova?

U dosadašnjim aktivnostima predstavnika Ministarstva, kontaktirajući sa stručnjacima koji su zaposleni u ustanovama iz oblasti kulturne baštine, izražen je visok stepen spremnosti da se dođe do relevantnih činjenica i da se započeti procesi privedu kraju. Kao što sam rekao na početku, način evidentiranja kulturnih dobara prema starim propisima bitno se razlikovao od današnjeg, što je sručnjacima u ovoj oblasti jako dobro poznato. Želim da naglasim i da je ovdje riječ o veoma složenim naučno-istraživačkim poslovima, koji zahtijevaju vrijeme i kompetencije. Zbog toga iznošenje stavova nije relevantno bez kompletne revizije i odgovarajućih dokaza, što je vjerovatno i razlog za, kako kažete, ćutanje stručne javnosti.

Kada ćete predložiti imenovanje novog direktora Centra za konzervaciju i arheologiju, budući da se aktuelni vršilac te dužnosti Aleksandar Dajković, nalazi i na čelu Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture?

Pitanje imenovanja direktora Centra za konzervaciju i arheologiju smatram izuzetno važnim, imajući u vidu kompleksnost i značaj ove ustanove u sistemu zaštite kulturne baštine Crne Gore. Uskoro će i ovo pitanje biti na dnevnom redu i uvjeren sam da će kandidat kojeg predložimo Vladi biti najbolje rješenje za ovu instituciju. Moram da napomenem i da je Centar i u navedenim okolnostima nesmetano vršio poslove konzervatorske djelatnosti, realizovao značajne projekte i postigao dobre rezultate u minulom periodu.

Šta će biti ključne izmjene u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara?

Zakonski propisi u kulturi se u kontinuitetu se usaglašavaju sa evropskim propisima i praksom, ali i potrebama našeg društva. Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara izvršićemo usaglašavanje sa Direktivom Evropske unije o povraćaju kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s područja države članice, ali i preispitati pojedina rješenja radi stvaranja uslova da se na što cjelovitiji način uredi zaštita kulturnih dobara. Takođe, nakon izmjene ovog zakona preispitaćemo i ostale propise iz oblasti kulturne baštine i, ukoliko se za to ukaže potreba, predložiti i njihove izmjene.