Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Intervju ministarke Sekulić za specijalni dodatak "Kupujmo domaće": Stvaramo kompanije spremne da investiraju i zapošljavaju

Objavljeno: 05.04.2018. 16:22 Autor: Ministarstvo ekonomije
Povećanjem tražnje za proizvodima iz Crne Gore doći će do rasta proizvodnje, osiguraće se bolja profitabilnost domaćih kompanija, a razvijena i jaka privreda je garancija da će ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i sve ostale oblasti od kojih zavisi standard života biti stabilnije, kazala je u intervjuu za Dnevne novine ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ministarstvo ekonomijeMinistarstvo ekonomije

DN: Šta očekujete od realizacije projekta "Kupujmo domaće", koji ste pokrenuli u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i Privrednom komorom?

Sekulić: Kupovinom domaćih proizvoda i korišćenjem domaćih resursa pozitivno djelujemo na stvaranje uslova za bolji životni standard to je cilj i očekivanje od programa koji smo pokrenuli. Projektom "Kupujmo domaće" želimo da animiramo i u njegovu realizaciju uključimo cjelokupnu crnogorsku javnost. Plan je da kod proizvođača utičemo na podizanje nivoa znanja u oblasti marketinga, brendiranja, uvođenja standarda poslovanja, a sve u cilju uspješnijeg plasmana proizvoda. Takođe, u saradnji sa trgovinskim lancima uticaćemo na podsticanje saradnje sa lokalnim proizvođačima, što će imati direktan uticaj na smanjenje uvoza, dok podizanjem svijesti potrošača o prisustvu domaćih proizvoda i prednostima njihove kupovine doprinijećemo razvoju privrede.

Ideja o realizaciji projekta "Kupujmo domaće" proistekla je iz direktne komunikacije sa privrednim sektorom, u cilju prevazilaženja tržišnih prepreka koje se odnose na otežan plasman domaćih proizvoda na tržište, njihovu vizuelnu prepoznatljivost, kao i pronalazak tržišne niše u okviru koje su potrošači spremni da kupuju domaće.

Projekat se sastoji iz tri komponente, u okviru kojih će se aktivnosti sprovoditi uporedo tokom ove godine. Prevashodno je fokus na promotivnim aktivnostima, koje će uticati na podizanje svijesti građana o kupovini domaćih proizvoda i usluga. Takođe, biće omogućena i institucionalna podrška crnogorskim kompanijama u cilju unapređenja poslovanja, i to kroz programe podrške razvoja biznisa koji se sprovode sa državnog i lokalnog nivoa. Pored toga, biće obezbijeđena i kontinuirana edukacija preduzeća i potencijalnih preduzetnika, kako bi svoje proizvode i usluge uspješno plasirali na tržište i učinili ih konkurentnim.

DN: Na osnovu čega ćete izabrati proizvode čiju ćete promociju podržati ovim projektom?

Sekulić: Projekat se realizuje kroz partnerstvo sa trgovinama Voli, HDL, Aroma, IDEA, Franca i Mega Promet i upravo će biti promovisani svi domaći proizvodi koji se nalaze na policama ovih trgovina. Želimo da bude jasno da, usljed pravila tržišne konkurencije, niti jedan proizvod ne može biti favorizovan i posebno istaknut, pa samim tim ne postoje kriterijumi na osnovu kojih se biraju proizvodi koji će biti promovisani, osim preduslova da su proizvedeni u Crnoj Gori.

Važno je da se domaći proizvodi nalaze u pomenutim trgovinama pod etiketom "Kupujmo domaće". Crna Gora je podneblje koje tradicijom u pripremi hrane ističe domaće, tj. nacionalne proizvode kao prepoznatljive ne samo u regionu, već i u svijetu. Kako bismo što bolje predstavili svoje, neophodno je da građani Crne Gore prilikom kupovine prepoznaju domaće proizvode.

DN: U kojoj mjeri kupovina domaćih proizvoda utiče na razvoj domaće privrede?

Sekulić: Robnu razmjenu Crne Gore sa inostranstvom karakteriše visok deficit, odnosno niska pokrivenost uvoza izvozom. To ukazuje na nedovoljnu snagu proizvođača da se pozicioniraju na domaćem tržištu i nađu uspješan put do inostranih kupaca. Prema procjenama analitičara, kada kupujemo domaći proizvod u državi ostaje do 85 odsto vrijednosti, a kada kupujemo uvozni proizvod u istoj vrijednosti, u državi ostaje samo oko 20 do 30 odsto vrijednosti. U našoj državi od prodaje domaćih proizvoda ostaju ne samo porezi, nego i tzv. proizvođačke marže, što utiče na rast potencijala kompanija da investiraju i jačaju zaposlenost. Tu je i pozitivan uticaj na povećanje prihoda budžeta, penzionog i zdravstvenog fonda i drugo. Konačno, povećanjem tražnje za proizvodima iz Crne Gore doći će do porasta proizvodnje, osiguraće se bolja profitabilnost domaćih kompanija, a razvijena i jaka privreda je garancija da će ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i sve ostale oblasti od kojih zavisi standard života biti stabilnije.

Kupovina domaćih proizvoda utiče na jačanje proizvodno-prerađivačke industrije, koja je jedna od ključnih privrednih grana ekonomskog razvoja zemlje. Proizvođači većim prometom na tržištu povećavaju proizvodne kapacitete, otvaraju nova radna mjesta i povećavaju kvalitet proizvoda i usluga.

DN: Prema Vašem mišljenju, koji su glavni uzroci nekonkurentnosti crnogorske ekonomije i šta Vlada preduzima u cilju njihovog otklanjanja?

Sekulić: Crna Gora je u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, po pitanju konkurentnosti ekonomije, zabilježila napredak i danas se nalazi na 77. mjestu, od 137 država svijeta. Kao izazovni indikatori izdvojili su se veličina i sofisticiranost tržišta, kao i inovacije.

Program ekonomskih reformi 2018-2020 je detaljno dijagnostifikovao prepreke konkurentnosti i daljeg ekonomskog rasta, kao i prioritetne reformske mjere koje imaju za cilj unapređenje poslovnog ambijenta i suzbijanje sive ekonomije.

Istovremeno, jačanje produktivnosti i konkuretnosti mikro, malih i srednjih preduzeća je najvažniji pravac daljeg razvoja crnogorske ekonomske politike, sa naglaskom na glavne okosnice i nosioce razvoja Crne Gore obrazovanje, inovativnost i tehnološki razvoj, razvoj klastera, a sve to kako bi potencijali rasta došli što više do izražaja i kako bi se postigli maksimalni efekti.

Politika jačanja konkurentnosti na mikro nivou uključuje brojne finansijske i nefinansijske programe podrške kreirane prema potrebama MSP, kako bi se ojačao njihov potencijal da se uspješno takmiče sa konkurencijom, prvo na lokalnom, a zatim i na međunarodnom tržištu.


Strani investitori u Crnoj Gori imaju nacionalni tretman

DN: Kako ocjenjujete poslovni ambijent u Crnoj Gori?

Sekulić: Poslovni ambijent u Crnoj Gori je jedan od najkonkurentnijih u regionu. Usvajanjem novih zakona usklađenih sa EU regulativom i sprovođenjem institucionalne reforme u fiskalnom sistemu i finansijskom sektoru značajno smo unaprijedili uslove za investiranje. Aktivnosti države su usmjerene na unapređenje regulatornog okvira, pojednostavljenje administrativnih procedura i kreiranje efikasnijeg javnog sektora kao osnove za pružanje kvalitetne usluge sektoru privrede.

Podsjetiću da je prema Doing Business izvještaju za ovu godinu Crna Gora rangirana na 42. mjestu od 190 zemalja i u poređenju sa izvještajem iz 2017. godine, ostvaren je napredak od devet mjesta. Crna Gora je, između ostalog, zauzela veoma konkurentnu poziciju kada je u pitanju započinjanje biznisa, prekogranična trgovina, kao i izvršenje ugovora.

Konkurentnost naše države se, prije svega, ogleda kroz poresku politiku.

Makroekonomska stabilnost zemlje je na visokom nivou, a definisanjem novih regulativa u poreskom sistemu u potpunosti se reformisao poreski okvir i ostvario veliki napredak u poreskoj politici. Stopa poreza na dobit pravnih lica od devet odsto je na najnižem nivou u Evropi.

Strani investitori uživaju nacionalni tretman, a kontinuirano radimo na jačanju saradnje javnog i privatnog sektora, i to kroz sprovođenje programa finansijske i tehničke podrške razvoju preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća, kao glavnih nosioca ekonomskog razvoja zemlje. Najzad, pored aktivnosti usmjerenih na jačanje makroekonomske i fiskalne stabilnosti, realizovaćemo i one usmjerene na kontinuirani razvoj, odnosno izgradnju infrastrukture prilagođene tržišnim i razvojnim potrebama, kao i na valorizaciju prirodnih resursa, i to kroz realizaciju razvojnih projekata, favorizovanjem sektora u kojima država ima komparativne prednosti, a to su turizam, energetika, poljoprivreda i prerađivačka industrija.

Bojana Despotović

Specijalni dodatak možete preuzeti OVDJE.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?