Promocija evropskih vrijednosti „Etika, religija, pravo“

U okviru ideje o promociji evropskih vrijednosti kroz organizaciju konferencije o odgovornosti država, institucija i pojedinaca u borbi protiv antisemitizma i antisemitskih zločina iz mržnje tema dvodnevnog događaja održanog u Ulcinju bila je etika, religija i pravo. Predstavnici akademske zajednice i nacionalnih institucija saglasili su se da je uloga religije ogromna u formiranju etičkih stavova i vrijednosti kao i političkih procesa u savremnom svijetu. Poštujući vjerska prava, poštujemo ljudsko dostojanstvo.

Vjerske slobode zauzimaju važno mjesto u stvaranju pravednijeg i bezbjednijeg svjeta, kao i izgradnji kulture i mira.
Kantova deontološka etika je temeljni izvor modernih etičkih učenja i proizilazi iz ključnih pojmova: dužnost, moralna autonomija, sloboda i dobra volja. Kantova ideja jednakosti jedan je od važnih temelja modernog koncepta, ljudskih prava, građanskih sloboda i humanističkih načela.
Ekonomska, politička, obrazovna marginalizacija žena, podređenost u društvenoj strukturi uslovljava njihovu moralnu diskriminaciju, predrasude i politiku dvostrukih standarda sa stanovišta rodnih aspekata.
Uvažavanje rodnih identiteta trebalo bi da se temelji na suptilnom odnosu etike i roda koji bi na novim osnovama doprinosio da se tradicijom uspostavljena hijerarhija rodnih privilegija redukuje, a politika rodne jednakosti zaista primjenjuje u društvu.

Tradicionalne religije su važni izvori za pravno-običajne norme i sve oblasti pravnih nauka i kao takve mogu biti značajno istorijsko svjedočanstvo na kome se mogu oslanjati i moderni pravni sistemi.
Evropski sud za ljudska prava, poštujući načela Evropske konvencije kao ključnog dokumenta o ljudskim pravima postaje sve značajnija institucija u zaštiti slobode misli, savjesti i vjerospovijesti.
Time se otvara široko polje da nacionalne države u svojim pravnim sistemima regulišu odnos između države i vjerskih zajednica.
Soboda vjeroispovijesti nije nezavisna od slobode misli i savjesti, od slobode uvjerenja kao temeljnih ljudskih prava u modernim političkim zajednicama.
Svako ograničenje slobode vjeroispovijesti prema međunarodnim standardima u ovoj oblasti treba da počiva na principu neugrožavanja bezbjednosti zajednice kao i individualnim i kolektivnim pravima građana.
Sloboda vjeroispovijesti temelji se na onim kriterijumima koji su sadržani u principu demokratije, vladavine prava i pravne države, a zasnivaju se na zakonskoj regulativi i štite nacionalnim zakonodavstvima kao i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Svaka država ima diskreciono pravo da svojom legislativom uredi slobodu vjeroispovijesti, u skladu sa demokratskim standardima i politikom poštovanja ljudskih prava propisanim međunarodnim aktima, normama i procedurama.

Evropski sud za ljudska prava, poštujući načelo slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti u svojim preporukama, ograničava svaki vid diskriminacije prema vjerskim zajednicama u skladu sa principom sekularizma dominantnim u modernim političkim zajednicama. Takođe promoviše nemiješanje države u autonomiju vjerskih institucija.
Ustavno-pravni okvir ima važnu ulogu u definisanju statusa vjerskih zajednica u Crnoj Gori, te predstavlja univerzalno pravno načelo za uspostavljanje odnosa između države i vjerskih zajednica.
Primjena komparativnih regionalnih iskustava, kada je u pitanju izgrađivanje odnosa između države i vjerskih zajednica, može biti važno iskustvo za konstituisanje Crne Gore kao građanske države.
Učesnici Konferencije su saglasni da religija igra značajnu ulogu u etičkom, pravnom i političkom smislu savremenog svijeta, pa je institucionalno rješavanje odnosa između države i vjerskih zajednica važan korak za uspostavljanje demokratskog kapaciteta svakog društva.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava