Intervju ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića za portal Analitika

ANALITIKA: Kako, po vašim informacijama, u ovom trenutku funkcionise zdravstveni sistem? Da li je na ivici kolapsa kao što se čuje od Sindikata doktora medicine koji traže vašu ostavku?

HRAPOVIĆ: Zdravstveni sistem funkcioniše redovno i bez zastoja, čemu posebno doprinosi rad odgovornih ljekara i zdravstvenih radnika na svim nivoima, koji svoja znanja i vještine primjenjuju svakodnevno u najzahtjevnijim situacijama.

Postoje pojedinci, koji priželjkuju kolaps, instruirani sa njima znanih političkih adresa, ali njihove namjere nemaju uporište u sistemu koji bilježi napredak. To nam je potvrdio prošlogodišnji Izvještaj Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa, prema kojem je crnogorsko zdravstvo napredovalo za devet mjesta i sa pretposlednjeg 34., zauzelo 25. poziciju.

I nedavno CEDEM-ovo istraživanje pokazalo je rast povjerenja građana u zdravstveni sistem, a to je potvrda da smo na pravom putu jer su naši pacijenti najbolji indikator promjena. Prema pomenutom istraživanju, 64,1% ispitanika se kvlaitet zdravstvenih usluga poboljšao. Podsjećam dase samo prije godinu dana u istraživanju CEMI-ja o pozitivnim pomacima u zdravstvu izjasnilo 27,1% ispitanika. Dakle, rast je konstantan.

ANALITIKA: Posljednjih dana u fokusu javnosti su ostavke pojedinih načelnika u Kliničkom centru. Da li ste vi obaviješteni da ima problema u funkcinisanju, i da li ste razgovarali sa direktorkom Kovačević i da li je ugroženo funkcionisanje najveće zdravstvene ustavove u zemlji?

HRAPOVIĆ: Svakodnevno komuniciram sa direktoricom Kovačević jer izazovi sa kojima se susrijeće u svom radu zahtijevaju angažovanost i donosioca odluka, ali i kolega sa primarnog i sekundarnog nivoa jer su svi na neki način upućeni na Klinički centar, koji kao najreferentnija i najveća ustanova prirodno trpi i najveće opterećenje u zdravstvenom sistemu.

Doprinos koji je direktorica Kovačević dala za vrijeme svog mandata je nemjerljiv, a njena angažovanost i posvećenost poslu zavređuju pohvalu i podršku.

ANALITIKA: Ostavke su uslijedile nakon smjene doktora Miketića, odnosno nakon afere zamjene bebe. Podnijeta je krivična prijava protiv medicinske sestre, direktorka Kovačević je saopštila da sumnja na političku pozadinu. Zašto nijeste to pitanje postavili na Vladi što je ona od vas tražila?

HRAPOVIĆ: Ono što smo smatrali i ja i direktorica Kovačević da treba, mi smo i uradili. I šta mislimo o odgovornosti pokazali smo smjenama i postupcima koji su pokrenuti.

Dalje će utvrditi nadležni organi. Postupci su pokrenuti. Ovo je velika opomena za crnogorski zdravstveni sistem. Odgovorni smo svi, od sestre, do ministra. Važno je da su i beba i porodica dobro, i da nisu, prema njihovim kazivanjima pretrpjeli neki veći stres. Iskoristio bih ovu priliku da se javno izvinim porodicama. Ovaj slučaj je pokazao da moramo više da insistiramo na sprovođenju procedura koje smo donijeli.

ANALITIKA: Zašto ste insistirali na smjeni Miketića u ovom slučaju?

HRAPOVIĆ: Insistirao sam na odgovornosti najodgovornijih – rukovodilaca u sistemu. U funkcionisanju zdravstvenog sistema svi imamo svoje obaveze i odgovornosti. Onaj kome je povjerena organizacija, sprovođenje medicinskih procedura, kao i nadzor nad sprovođenjem tih procedura u jednoj klinici, prirodno mora biti prvi koji će snositi odgovornost za propuste u radu na toj klinici.

Ipak, smatram da je senzacionalistički pristup ovom, neospornom propustu, napravio neprimjeren pritisak na ljekare i medicinske radnike, čija se svakodnevna briga za zdravlje i spašavanje života podrazumijeva, a najmanji propust stavlja na stub srama. Pitam se kada smo kao društvo počeli tako lako da se odričemo onih koji su odlučili da svoj život posvete nauci i čiji je impertiv ljudsko zdravlje?

ANALITIKA: Svakodnevno slušamo o odlasku stručnjaka koji napuštaju javni zdravstveni sektor. Opredijelili ste se za nove specijalizacije kako bi se nadomjestio nedostajući kadar. Da li ste razmišljali da na neki način zadržite vrhunske stručnjake koji su neophodni našem zdravsvenom sistemu u smislu ugovornih plata? Tu prije svega mislim na ljekare koji se označe kao bitne i čije znanje nije lako nadomjestiti?

HRAPOVIĆ: Vrlo odgovorno smo pristupili politici osposobljavanja novih, mladih kadrova, naročito u deficitarnim oblastima. Tako smo samo tokom prošle godine odobrili 100 specijalizacija i 15 užih specijalizacija, a do maja ove godine 40 specijalizacija i 2 subspecijalizacije.

Krajem godine sa specijalističkog usavršavanja vratiće se blizu 50 ljekara, a 2019. još toliko, pa će podrška stotinu medicinskih stručnjaka biti prava potpora zdravstvenom sistemu države, koja ulaže značajna sredstva za njihovo školovanje.

ANALITIKA: Da li Vlada planira da poveća plate ljekarima i ostalim medicinskim radnicima? Ima li za to novca u budžetu? Na izjave da mogu da zarade i preko hiljadu eura mjesečno često čujemo odgovor – da, ali sa dežurstvma i prekovremenim radom.

HRAPOVIĆ: Tražimo rješenja za povećanje zarada zdravstvenih radnika, jer se radi o sistemu na kojem je veliko opterećenje i velika odgovornost za obavljeni posao, pri čemu moramo voditi računa i o srednjem medicinskom kadru. 

S obzirom na jasan stav međunarodnih institucija da ne može biti povećanja zarada u javnom sektoru do 2020. godine, nama u zdravstvenom sistemu je na raspolaganju da mehanizmom preraspodjele sredstava i ušteda dođemo do kritične količine novca koja može poslužiti za povećanje osnovice zarade zaposlenih u zdravstvenom sistemu. I to nam je cilj. Da plata našeg ljekara specijaliste bude veća, da početna plata naše medicinske sestre bude veća. Jer to jeste ogledalo jedne države i jednog sistema - koliki je standard onih koji spasavaju živote. Ne odustajemo od borbe da se i kroz budžet  pronađu sredstva za povećanje zarada i u permanentnim smo pregovorima sa ministarstvom finansija.

Planiranim izmjenama načina plaćanja zdravstvenih usluga, DRG, koji kreće naredne godine, uticaćemo na stvaranje uslova menadžmentu zdravstvene ustanove da adekvatno vrednuje rad zaposlenih. Na taj način ćemo plaćati pružene usluge u bolnicama, a ne kao do sada kapacitete-bolničke krevete.

Takođe, u procesu smo izrade Pravilnika o nagrađivanju ljekara, koji će biti jedan od načina da se adekvatno nagradi njihovo angažovanje. U toku su konsultacije sa reprezentativnim Sindikatima zdravstva i stručnom javnošću o kriterijumima koji će biti bodovani i vjerujem da ćemo ubrzo imati ovaj vid podrške i nagrade za one koji najviše doprinose razvoju i reformama u crnogorskom zdravstvu.

Ono što mi radimo za ljekare i sve zdravstvene radnike jeste poboljšanje uslova u kojima rade, nova oprema, kontinuirana edukacija, i u tome smo, kao što je poznato, postigli značajne rezultate. Takođe, u cilju rješavanja stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, Vlada Crne Gore je obezbijedila iznos od 1,2 miliona eura u naredne tri godine, i dodatnih 600 hiljada za isplatu duga iz prethodnog perioda.

Ipak, podsjetiću na nekoliko činjenica - obračun zarada vrši se po koeficijentima utvrđenim Granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvenu djelatnost, koji su potpisali ministarstva finansija, zdravlja i dva reprezentativna sindikata. 

Najveći koeficijent po Granskom kolektivnom ugovoru za ljekara odnosi se na subspecijaliste i iznosi 11. Pored zarade za redovni rad, uključene su i naknade po osnovu naučnog i stručnog zvanja, prekovremeni rad, dežurstva, pripravnost, dopunski rad, naknada za rad u konzilijumu i drugo. U crnogorskom zdravstvenom sistemu radi 1.659 ljekara, od kojih polovina ima zaradu veću od hiljadu eura, što je i prosjek na nivou zdravstvenog sistema, sa svim dodacima.

ANALITIKA: Imate li podataka koliko angažujemo ljekara sa strane i koliko za to izdvajamo novca? Koji nam je kadar deficitaran?

HRAPOVIĆ: Tačno je da imamo određeni broj deficitarnih kadrova, kao što su kardiolozi, reumatolozi, neurolozi, hematolozi, oftalmolozi, dječji neurolozi i iz tih oblasti su već raspisane specijalizacije, tako da ćemo u narednom periodu nadomjestiti stručni kadar koji nam nedostaje u ovom trenutku. Sada te probleme prevazilazimo upravo angažovanjem ljekara i konsultanata sa strane.

Postoje dvije kategorije ljekara koji su angažovani iz drugih država: radno angažovani, koji “popunjavaju” kadrovske nedostatke u cilju održavanja kontinuiteta procesa rada i konsultatni koji primjenjuju procedure za koje naši ljekari nisu dovoljno obučeni. Obaveza tih konsultanata je da  prilikom rada u našim bolnicama dodatno edukuju crnogorske ljekare o medicinskim  procedurama koje oni ovdje sprovode.

ANALITIKA: Ljekari su se žalili na sistem elektronskog zakazivanja, bili su kod vas na razgovoru. Zar zaista mislite da je dobro rješenje da ljekar koji pregleda desetine pacijenata dnevno treba pola svog radnog dana da utroši na zakazivanje i administraciju?

HRAPOVIĆ: Posebno je značajna i važna uloga izabranog ljekara u zdravstvenom sistemu, samim tim i u svakom projektu koji realizujemo, pa i u projektu elektronskog zakazivanja.

Znamo da su ljekari na primarnom nivou značajno opterećeni brojem pacijenata i obavljenih pregleda, ali nisam saglasan sa onim što se moglo čuti o njihovom poistovjećivanju sa administrativnim radnicima.

Upravo je izabrani ljekar onaj koji u kontinuitetu vodi računa o zdravlju svog pacijenta, a ljekari specijalisti sa sekundarnog i tercijarnog nivoa su njihovi konsultanti. Ostvarili smo veoma konstruktivnu saradnju sa  Udruženjem doktora opšte i porodične medicine, čije smo sugestije uvažili i našli se na fonu rješenja koji će dodatno unaprijediti sistem elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda s jedne, i dozvoliti izabranom ljekaru da više vremena posveti pacijentu sa druge strane.

Dogovoreno je, a potom svakom Domu zdravlja predstavljena ideja da zakazivanje ubuduće obavlja sestra iz tima izabranog ljekara, kao i da propisuje terapiju hroničnim bolesnicima. Zadovoljni su takvim rješenjem, a implementacija će ubrzo uslijediti.

Sistem elektronskog zakazivanja u kontinuitetu se unapređuje, pa je tako poslednje u nizu novi servis za potvrđivanje/otkazivanje pregleda. Cilj nam je da smanjimo broj nerealizovanih pregleda u Kliničkom centru, koji se kreće između 25% i 38% i omogućimo da što veći broj pacijenata dobije svoj termin. Prve projekcije uspješnosti ovog Projekta imaćemo narednih dana.

Tokom implementacije projekta se pokazalo da je elektronsko zakazivanje prava, suštinska reforma čitavog zdravstvenog sistema. Uvođenje novog načina zakazivanja specijalističkih pregleda ukazalo je na sve organizacione i kadrovske nedostatke  u zdravstvenom sistemu, a koji nemaju suštinske veze sa samim elektronskim zakazivanjem, iako se to u javnosti često pogrešno tumači.

Elektronsko zakazivanje je dobra alatka da se neke stvari u sistemu učine vidljivim. Za odgovornog rukovodioca je elektronsko zakazivanje savršen alat za unapređenje rada - da u svakom trenutku zna da li je ljekar na svom radnom mjestu, kolika je bila dužina trajanja pregleda, da li su pacijenti koji su pregledani zakazani ili ne, kako da unaprijedi sistem, koja mjesta da pojača, sve je vidljivo. Transparentnost podatka sa kojima raspolažemo omogućava nam da bolje pregovaramo sa ljekarima o tome kakve su realne potrebe i da li se pridržavaju standarda koje traže.

ANALITIKA: Ranije ste upozoravali da se novac za zdravstvo troši neracionalno? Da li se stanje promijenilo? Sa druge strane, u međuvremenu je mnogo dobrih stvari urađeno u smislu nabavke opreme i slično. Samo za KCCG je obezbijeđeno preko dva miliona eura donacija…

HRAPOVIĆ: Ohrabruje što je iz godine u godinu budžet za zdravstveni sistem sve veći. To znači da se zdravstvu daje više na značaju. Ovo je osjetljiv resor koji zahtijeva velika ulaganja i samim tim je opterećenje za državni budžet. Međutim, pogrešna je percepcija da zdravstveni sistem troši- zdravstveni sistem stvara kroz poboljšano zdravlje ljudi.

Da bi se ostvarili efekti ulaganja u zdravstveni sistem, potrebno je vrijeme, a donosioci odluka uglavnom prave projekcije na bazi kratkoročno očekivanih efekata, što nije dobro. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2018. godinu tražio znatno veća sredstva veća sredstva-sredstva koja su potrebna shodno prispjelim fakturama, od onih koja su odobrena.

Ne zaboravimo da se iz godine u godinu prenose i iznosi neizmirenih obaveza iz prethodnih godina. Mi želimo da se upoređujemo sa najboljima u Evropi, koji imaju i po 25 puta veće izdvajanje po glavi stanovnika, ali moramo biti dovoljno mudri i vješti i najbolje raspodijeliti ono sa čime raspolažemo.

Vrlo smo racionalno raspoređivali  odobrena sredstva, a sve u skladu sa stvarnim potrebama, pa je tako samo prošle godine za nabavku medicinske opreme  opredijeljeno skoro 13 miliona eura, od čega je veći dio realizovan, a jedan dio se realizuje tokom ove godine. Samo za potrebe Kliničkog centra Crne Gore nabavljeni su najsavremeniji angiografski aparat, 2 magnetne rezonance - za KCCG i Dječiju bolnicu, novi linearni akcelerator za zračenja, gama kamera, ali i mnoštvo druge neophodne opreme za sve zdravstvene ustanove u zemlji.

U adaptaciju i renoviranje objekata zdravstvenih ustanova uloženo je oko 3,1 milion eura, a već je izvjesno da ćemo obezbijediti međunarodno finansiranje za izgradnju 2 nova objekta za 3 klinike (infektivnu, kožnu i psihijatrijsku) u krugu KCCG, investicije vrijedne oko 7 miliona eura, i nakon više decenija osloboditi park na Kruševcu.

Vjerujem i dalje da postoji prostor za racionalniju potrošnju i smatram da je velika odgovornost u domaćinskom odnosu menadžera zdravstvenih ustanova, a velika je uloga i Fonda, koji ima kontrolne mehanizme potrošnje sredstava.

ANALITIKA: Podgorica nema gradsku bolnicu. Ima li nagovještaja da bi mogla biti izgradjena?Postoji li mogućnost da privatna zdravstvena institucija Kodra postane gradska bolnica, je li bilo razgovora na tu temu?

HRAPOVIĆ: Uz izgradnju klinika koje sam pomenuo, naša je vizija proširenje postojećih smještajnih kapaciteta na onim klinikama Kliničkog centra gdje je iskorišćenost posteljnog fonda 85% i više, kao i izgradnja modernog, savremenog Urgentnog centra.

ANALITIKA: Jeste li zadovoljni menadžmentom u bolnicama i domovima zdravlja. Što kažete kada čujete optužbe da samo partijski kadrovi a ne stručnjaci mogu biti direktori?

HRAPOVIĆ: Saglasan sam sa sugestijama, koje je npr. u svom istraživanju o zdravstvenom sistemu naveo i Centar za monitoring (CEMI), da treba napraviti promjenu u načinu izbora direktora, da treba izmjestiti politiku iz politike zapošljavanja i dati prednost struci i organizacionim sposobnostima koje imaju određeni ljudi.

I što se mene tiče, u narednom periodu insistiraću na odgovornosti direktora u ustanovama kojima rukovode. Takođe, smatram da postoje direktori koji nisu edukovani da se bave vođenjem zdravstvenih ustanova. Iz načina na koji se izvještava, načina na koji se implementiraju aktivnosti koje nalaže Ministarstvo zdravlja, imam utisak da nisu svi vješti u tome i svakako ću se odrediti prema tome u narednom periodu periodu.