- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Intervju ministra Bogdanovića Dnevnim novinama: Cr...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju ministra Bogdanovića Dnevnim novinama: Crnogorcima je 13. jul dio slobodarskog koda
Objavljeno: 14.07.2018. • 00:15 Autor: mku
Ministar kulture u Vladi Crne Gore Aleksandar Bogdanović kaže da 13. jul sažima najčistije slobodarske težnje crnogorskog naroda,jer se kroz spontanost i masovnost ovog velikog istorijskog događaja pokazalo kolikoje kult slobode duboko upisan u kolektivnoj svijesti Crnogoraca.
On je u intervjuu za Dnevne novine istakao da je taj kult vremenom postao svojevrsni slobodarski kod koji će u najvećoj mjeri odrediti ono po čemu je Crna Gora prepoznatljiva u svijetu.
"To je istorija koja bilježi otpor svakom osvajaču, a koja ne bilježi osvajanje tuđeg. Ujedno to nasljeđe smo dužni da čuvamo i da ga na pravi način štitimo za generacije koje dolaze", kaže Bogdanović.
DN: Šta 13. jul znači za Crnu Goru i njene građane?
BOGDANOVIĆ: To što su u crnogorskoj istoriji 13. jula upisana dva tako velika događaja, kakvi su priznavanje Crne Gore kao nezavisne države na Berlinskom kongresu i opštenarodni ustanak protiv okupatora 1941, dovoljan je razlog da se prema tom datumu svi odnosimo sa posebnim pijetetom. Veličina Trinaestog jula vidi se u istorijskim podacima koji nam pokazuju koliku je cijenu Crna Gora platila do 1878. godine, kada su velike sile ozvaničile njenu nezavisnost. Trinaestog jula 1941. crnogorski se narod masovno digao protiv okupatora, dok su kasnije kod većine naroda Evrope otpor iskazivali pojedinci ili male organizovane grupe.
DN: Crna Gora baštini antifašizam. Da li je on, u ovom trenutku, ugrožen djelovanjem raznih nacionalnih i nacionalističkih pokreta, u Crnoj Gori, ali i u čitavom regionu?
BOGDANOVIĆ: Skoro da možemo reći kako živimo u vremenu u kojem je cio svijet skrenuo udesno. Sa tim problemom nosi se danas i onaj dio svijeta koji je platio tako visoku cijenu u oslobađanju od fašističke pošati i koji je antifašizam ugradio u temelje svog razvoja.
Ono što je za Crnu Goru bitno, jeste činjenica koja pokazuje da antifašizam u njenom savremenom političkom životu nijednog momenta nije bio upitan. Naprotiv, u ideološkom postamentu Vlade Crne Gore antifašizam zauzima ključno mjesto, što često nije slučaj sa našim okruženjem, iako su ti narodi najveći stepen emancipacije ostvarili upravo u državi nastaloj na antifašističkoj borbi. To kratko pamćenje, okriljeno revizionističkim interpretacijama istorije koje su nedopustivo prisutne u našem regionu, ključni je uzrok za jačanje ultradesnih i klero-nacionalističkih snaga u političkom životu većine država nastalih na prostoru socijalističke Jugoslavije. No, čini mi se da još na potpun način nijesmo valorizovali naše antifašističko nasljeđe, jer vjerujem da ne postoji ništa tako čisto u našoj istoriji kao taj antifašizam. Mnoge savremene, značajno veće države bi nam na takvoj istoriji pozavidjele pa mislim da moramo još raditi na njegovoj potpunoj manifestaciji.
DN: U posljednje vrijeme se sve više govori o crnogorskom identitetu. On je stvaran vjekovima, ali je, izgleda, ponovo na ispitu.
Kako vi to komentarišete?
BOGDANOVIĆ:Ne bih se složio da je crnogorski identitet na nekom posebnom ispitu danas. U ustavnim i institucionalnim okvirima naše države nekadašnja neuralgična pitanja vezana za identitet su riješena. Ono što je bitno, a može se ticati identitetskih pitanja, jeste ubrzanje procesa dostizanja standarda visokorazvijenog svijeta, čime ta velika priča identiteta postaje sve stabilnija. U takvim uslovima identitet se čuva razrađenim institucionalnim mehanizmima same države. Kao što sam na početku rekao, naša država već funkcioniše tako, a za stabilno održavanje takvog stanja neophodno je da svako radi svoj posao. Napomenuo bih da u korpusu tih poslova, koj i najvećim dij elom pripadaju izvršnoj vlasti, posebnu ulogu imaju resori kulture i prosvjete.
DN: Šta vaše ministarstvo čini i šta može da uradi na afirmaciji crnogorskog identiteta?
BOGDANOVIĆ:Neke od najvažnijih obaveza resora kulture u izvršnoj vlasti su da brine o našem kulturnom nasljeđu i ključnim državnim institucijama kulture, kakve su Nacionalna biblioteka, Narodni muzej, Državni arhiv, ali i da nalazi nove modele za afirmaciju našeg umjetničkog stvaralaštva i njegovu promociju u svijetu. Već ispunjenjem tih obavezujućih zadataka, Ministarstvo kulture čini mnogo za afirmaciju crnogorskog identiteta. Mora se ipak reći da je Ministarstvo kulture u obavezi da pokaže dodatni angažman, onaj koji prevazilazi strateška dokumenta razvoja kulture, jer je mnogo faktora, pa time i onih na koje se ne može računati prilikom rada na pomenutim dokumentima, koji utiču na stanje u kulturi. Tu, prije svega, mislim na one uticaje koje donose današnji ubrzani tehnološki razvoj i globalistički procesi. Složićemo se da mnogi od tih uticaja otvaraju cio registar novih izazova kulturnoj autentičnosti i identitetskim obilježjima, prije svega onim državama koje imaju skromniji demografski potencijal i ograničeniju ekonomsku logistiku. Kako naša država pripada toj grupi, svaka dodatna intervencija u njenoj kulturnoj strategiji, a njih ovo vrijeme svakodnevno nameće, mora biti dobro osmišljena i pravilno izbalansirana između potrebe za integracijama u razvijeni svijet i očuvanja kulturne i identitetske autentičnosti.
DN: Prošlo je 12 godina od obnavljanja crnogorske nezavisnosti. Koliko smo za ovo vrijeme uspjeli da afirmišemo crnogorsku kulturu i da li smo uspjeli da ukažemo na kvalitet naših kulturnih radnika, obzirom da smo „zatrpani" uvezenom kulturom?
BOGDANOVIĆ: Taj problem takođe nameće pitanje već pomenute izbalansiranosti. Crna Gora jeste i mora biti otvorena za druge kulture, na koncu njen istorijski razvoj je umnogome obilježen multikulturalnošću, kao što ona i danas predstavlja primjer multikulturalnosti. S druge strane, afirmacija sopstvenih kulturnih vrijednosti umnogome zavisi od same produkcije tih vrijednosti. Mnogi naši umjetnici ostvarili su zavidne internacionalne karijere. Zato uloga države i njene kulturne politike mora biti fokusirana na stvaranje što boljih uslova svim, kako kažete, radnicima u kulturi. Istina je da mnogi od njih stvaraju u uslovima egzistencijalnog dovijanja, kao što je i istina da njihov rad često nema adekvatnu podršku i promociju, zato se upravo na tom planu mora raditi više, čemu će Ministarstvo kulture u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju. Podrška Ministarstva kulture umjetničkom stvaralaštvu kroz konkurse, ustanovljenje statusa istaknuti kulturni stvaralac, otvaranje novih institucija kakvi su filmski ili muzički centar, a uskoro i Muzej savremene umjetnosti, neke su od realizovanih aktivnosti u cilju pospješivanja kulturnog i umjetničkog života u Crnoj Gori, čime se i samim umjetnicima olakšava rad i proširuju mogućnosti.
DN: Kakva je saradnja vašeg ministarstva sa ministarstvima kulture iz regiona i da li postoji mogućnost zajedničkog nastupa prema institucijama EU?
BOGDANOVIĆ: Tokom proteklog perioda, naše Ministarstvo ostvarilo je odličnu saradnju sa ministarstvima kulture iz zemalja regije. U tom kontekstu, prije svega bih pomenuo već dogovorenu saradnju na polju kulture sa Hrvatskom, Slovenijom, Makedonijom, Albanijom i Srbijom, sa čijim sam ministrima kulture nedavno imao sadržajne razgovore. Upravo zajednički nastup ka institucijama EU, odnosno projekti koje ćemo predati za sredstva iz evropskih fondova, bili su neki od ključnih aspekata tih razgovora. Rezultati su već vidljivi a ovom ću prilikom pomenuti započete projekte koji se tiče kulturne baštine na području Skadarskog jezera i Bihorske oblasti kao i projekat od posebnog značaja za razvoj kadrovskih kapaciteta, ali i unapređenje stanja u muzejima u Crnoj Gori, u koje smo ušli zajedno sa partnerima iz Republike Albanije i Republike Italije.
Velike mogućnosti Cetinja
DN: Sjedište vašeg ministarstva je na Cetinju gradu heroju, a i vi ste Cetinjanin. Da li ste zadovoljni položajem prijestoinice u crnogorskom društvu?
On je u intervjuu za Dnevne novine istakao da je taj kult vremenom postao svojevrsni slobodarski kod koji će u najvećoj mjeri odrediti ono po čemu je Crna Gora prepoznatljiva u svijetu.
"To je istorija koja bilježi otpor svakom osvajaču, a koja ne bilježi osvajanje tuđeg. Ujedno to nasljeđe smo dužni da čuvamo i da ga na pravi način štitimo za generacije koje dolaze", kaže Bogdanović.
DN: Šta 13. jul znači za Crnu Goru i njene građane?
BOGDANOVIĆ: To što su u crnogorskoj istoriji 13. jula upisana dva tako velika događaja, kakvi su priznavanje Crne Gore kao nezavisne države na Berlinskom kongresu i opštenarodni ustanak protiv okupatora 1941, dovoljan je razlog da se prema tom datumu svi odnosimo sa posebnim pijetetom. Veličina Trinaestog jula vidi se u istorijskim podacima koji nam pokazuju koliku je cijenu Crna Gora platila do 1878. godine, kada su velike sile ozvaničile njenu nezavisnost. Trinaestog jula 1941. crnogorski se narod masovno digao protiv okupatora, dok su kasnije kod većine naroda Evrope otpor iskazivali pojedinci ili male organizovane grupe.
DN: Crna Gora baštini antifašizam. Da li je on, u ovom trenutku, ugrožen djelovanjem raznih nacionalnih i nacionalističkih pokreta, u Crnoj Gori, ali i u čitavom regionu?
BOGDANOVIĆ: Skoro da možemo reći kako živimo u vremenu u kojem je cio svijet skrenuo udesno. Sa tim problemom nosi se danas i onaj dio svijeta koji je platio tako visoku cijenu u oslobađanju od fašističke pošati i koji je antifašizam ugradio u temelje svog razvoja.
Ono što je za Crnu Goru bitno, jeste činjenica koja pokazuje da antifašizam u njenom savremenom političkom životu nijednog momenta nije bio upitan. Naprotiv, u ideološkom postamentu Vlade Crne Gore antifašizam zauzima ključno mjesto, što često nije slučaj sa našim okruženjem, iako su ti narodi najveći stepen emancipacije ostvarili upravo u državi nastaloj na antifašističkoj borbi. To kratko pamćenje, okriljeno revizionističkim interpretacijama istorije koje su nedopustivo prisutne u našem regionu, ključni je uzrok za jačanje ultradesnih i klero-nacionalističkih snaga u političkom životu većine država nastalih na prostoru socijalističke Jugoslavije. No, čini mi se da još na potpun način nijesmo valorizovali naše antifašističko nasljeđe, jer vjerujem da ne postoji ništa tako čisto u našoj istoriji kao taj antifašizam. Mnoge savremene, značajno veće države bi nam na takvoj istoriji pozavidjele pa mislim da moramo još raditi na njegovoj potpunoj manifestaciji.
DN: U posljednje vrijeme se sve više govori o crnogorskom identitetu. On je stvaran vjekovima, ali je, izgleda, ponovo na ispitu.
Kako vi to komentarišete?
BOGDANOVIĆ:Ne bih se složio da je crnogorski identitet na nekom posebnom ispitu danas. U ustavnim i institucionalnim okvirima naše države nekadašnja neuralgična pitanja vezana za identitet su riješena. Ono što je bitno, a može se ticati identitetskih pitanja, jeste ubrzanje procesa dostizanja standarda visokorazvijenog svijeta, čime ta velika priča identiteta postaje sve stabilnija. U takvim uslovima identitet se čuva razrađenim institucionalnim mehanizmima same države. Kao što sam na početku rekao, naša država već funkcioniše tako, a za stabilno održavanje takvog stanja neophodno je da svako radi svoj posao. Napomenuo bih da u korpusu tih poslova, koj i najvećim dij elom pripadaju izvršnoj vlasti, posebnu ulogu imaju resori kulture i prosvjete.
DN: Šta vaše ministarstvo čini i šta može da uradi na afirmaciji crnogorskog identiteta?
BOGDANOVIĆ:Neke od najvažnijih obaveza resora kulture u izvršnoj vlasti su da brine o našem kulturnom nasljeđu i ključnim državnim institucijama kulture, kakve su Nacionalna biblioteka, Narodni muzej, Državni arhiv, ali i da nalazi nove modele za afirmaciju našeg umjetničkog stvaralaštva i njegovu promociju u svijetu. Već ispunjenjem tih obavezujućih zadataka, Ministarstvo kulture čini mnogo za afirmaciju crnogorskog identiteta. Mora se ipak reći da je Ministarstvo kulture u obavezi da pokaže dodatni angažman, onaj koji prevazilazi strateška dokumenta razvoja kulture, jer je mnogo faktora, pa time i onih na koje se ne može računati prilikom rada na pomenutim dokumentima, koji utiču na stanje u kulturi. Tu, prije svega, mislim na one uticaje koje donose današnji ubrzani tehnološki razvoj i globalistički procesi. Složićemo se da mnogi od tih uticaja otvaraju cio registar novih izazova kulturnoj autentičnosti i identitetskim obilježjima, prije svega onim državama koje imaju skromniji demografski potencijal i ograničeniju ekonomsku logistiku. Kako naša država pripada toj grupi, svaka dodatna intervencija u njenoj kulturnoj strategiji, a njih ovo vrijeme svakodnevno nameće, mora biti dobro osmišljena i pravilno izbalansirana između potrebe za integracijama u razvijeni svijet i očuvanja kulturne i identitetske autentičnosti.
DN: Prošlo je 12 godina od obnavljanja crnogorske nezavisnosti. Koliko smo za ovo vrijeme uspjeli da afirmišemo crnogorsku kulturu i da li smo uspjeli da ukažemo na kvalitet naših kulturnih radnika, obzirom da smo „zatrpani" uvezenom kulturom?
BOGDANOVIĆ: Taj problem takođe nameće pitanje već pomenute izbalansiranosti. Crna Gora jeste i mora biti otvorena za druge kulture, na koncu njen istorijski razvoj je umnogome obilježen multikulturalnošću, kao što ona i danas predstavlja primjer multikulturalnosti. S druge strane, afirmacija sopstvenih kulturnih vrijednosti umnogome zavisi od same produkcije tih vrijednosti. Mnogi naši umjetnici ostvarili su zavidne internacionalne karijere. Zato uloga države i njene kulturne politike mora biti fokusirana na stvaranje što boljih uslova svim, kako kažete, radnicima u kulturi. Istina je da mnogi od njih stvaraju u uslovima egzistencijalnog dovijanja, kao što je i istina da njihov rad često nema adekvatnu podršku i promociju, zato se upravo na tom planu mora raditi više, čemu će Ministarstvo kulture u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju. Podrška Ministarstva kulture umjetničkom stvaralaštvu kroz konkurse, ustanovljenje statusa istaknuti kulturni stvaralac, otvaranje novih institucija kakvi su filmski ili muzički centar, a uskoro i Muzej savremene umjetnosti, neke su od realizovanih aktivnosti u cilju pospješivanja kulturnog i umjetničkog života u Crnoj Gori, čime se i samim umjetnicima olakšava rad i proširuju mogućnosti.
DN: Kakva je saradnja vašeg ministarstva sa ministarstvima kulture iz regiona i da li postoji mogućnost zajedničkog nastupa prema institucijama EU?
BOGDANOVIĆ: Tokom proteklog perioda, naše Ministarstvo ostvarilo je odličnu saradnju sa ministarstvima kulture iz zemalja regije. U tom kontekstu, prije svega bih pomenuo već dogovorenu saradnju na polju kulture sa Hrvatskom, Slovenijom, Makedonijom, Albanijom i Srbijom, sa čijim sam ministrima kulture nedavno imao sadržajne razgovore. Upravo zajednički nastup ka institucijama EU, odnosno projekti koje ćemo predati za sredstva iz evropskih fondova, bili su neki od ključnih aspekata tih razgovora. Rezultati su već vidljivi a ovom ću prilikom pomenuti započete projekte koji se tiče kulturne baštine na području Skadarskog jezera i Bihorske oblasti kao i projekat od posebnog značaja za razvoj kadrovskih kapaciteta, ali i unapređenje stanja u muzejima u Crnoj Gori, u koje smo ušli zajedno sa partnerima iz Republike Albanije i Republike Italije.
Velike mogućnosti Cetinja
DN: Sjedište vašeg ministarstva je na Cetinju gradu heroju, a i vi ste Cetinjanin. Da li ste zadovoljni položajem prijestoinice u crnogorskom društvu?
BOGDANOVIĆ: Sve navedeno, ali i činjenica da sam tokom proteklih sedam godina obavljao funkciju gradonačelnika, jako me veže za Cetinje. Iz tog razloga, mogu reći da sam posebno zadovoljan što vidim da primjena odredbi novog Zakona o prijestonici ide po planu upravo onako kako sam to i zamišljao dok smo kreirali taj akt. Smatram da pomenuti dokument pruža mnoge razvojne mogućnosti Cetinju, da je riječ o snažnom podsticajnom mehanizmu za naš grad, pa smo iz tog razloga bili istrajni i uporni. Podsjetiću kako je radna verzija tog dokumenta godinama bila pred poslanicima u Skupštini Crne Gore, da smo svojevremeno nailazili i na brojne otpore, ali je prošle godine najzad stvorena mogućnost da on bude usvojen. Zaista sam ponosan što smo uspjeli u tome i siguran sam da će, kako godine budu odmicale, efekti primjene Zakona o prijestonici biti sve očitiji. Sa druge strane, sasvim je jasno kako proces pozicioniranja Cetinja u društvenim tokovima, odnosno jačanje njegove uloge, podrazumijeva kontinuitet i snažan rad različitih činilaca. Među tim činiocima, jedna od ključnih uloga pripada upravo Ministarstvu kulture i brojnim institucijama kulture jer i oni su neraskidivo vezani za Cetinje. Upravo iz tog razloga, vjerujem da ću i angažmanom na ovoj poziciji nastaviti da doprinosim mom gradu.
Mili Prelević
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?