Intervju ministra Darka Radunovića za Pobjedu: ,,Korekcije poreza samo u slučaju poremećaja tržišta."

Nema motiva za globalnu promjenu poreskih stopa. Izuzeci su mogući samo u slučajevima kada je korekcija nužna i kada ona nije samo u funkciji poreskih prihoda, nego i uticaja na regularnost i stabilnost tržišta, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Darko Radunovic u odgovoru na pitanje da li se priprema korekcija nekih poreskih stopa.

Imajući u vidu stimulativnu misiju poreske politike, moguće je da se pojedini porezi, kod specifičnih kategorija obveznika, kao što su kulturni radnici ili sportisti, posebno urede, da bi se podstakle djelatnosti od posebnog javnog interesa ili da bi se olakšala naplata, kaže ministar.

RADUNOVIĆ: Turbulencije cijena goriva su prvenstveno uzrokovane zbivanjima na svjetskom tržištu. Cijena nafte na svjetskom tržištu fluktuira, ali sa globalno uzlaznim trendom. Osim toga, slabljenje eura prema dolaru kao obračunskom ekvivalentu na tržištu energenata utiče na uvoznu cijenu goriva u zemljama gdje je euro domicilna valuta. U tom smislu, Crna Gora nije izuzetak, s obzirom na našu uvoznu zavisnost kod ove kategorije proizvoda. Ipak, činjenica je da periodična poskupljenja goriva nijesu izazvala lančanu inflatornu reakciju, odnosno povećanje cijena drugih proizvoda. Da jesu, morali bismo, kao 2012, reagovati, ne samo smanjenjem akciza, nego i na sve druge načine. Riječju, aktuelne cijene naftnih derivata nijesu poremetile tržište niti dovele do rasta sive ekonomije, kao što je to slučaj na duvanskom tržištu. S druge strane, prihodi od akciza i poreza na naftne derivate veoma su značajna stavka budžeta, ali i važan faktor naše konsolidacione politike. Fiskalna politika, posebno kada je definisana u kontekstu finansijske konsolidacije, nije skup prostih tarifnih opredjeljenja po principu "uzmi tamo gdje ima". Fiskalni sistem je cjeloviti mehanizam finansiranja države, ali i alat za stimulisanje ekonomskog rasta, poboljšanje uslova poslovanja i ograničavanje sive ekonomije.

RADUNOVIĆ: Ne koliko je zaista ohrabrujućih rezultata sprovođenja Plana sanacije i fiskalne konsolidacije, ostvarenih već u 2017. i početkom 2018. pored nekih restriktivnih segmenata programa, uočljivo je dinamiziranje privrednih aktivnosti, što je rezultiralo rastom BDP-a od 4,3 odsto u prošloj godini. Trend je nastavljen i u 2018, pa je, u prvom kvartalu, prema Monstatovom izvještaju, privreda ostvarila rast od 4,5 odsto, što je najviše od početka svjetske ekonomske krize. Zadovoljni smo naplatom ukupnih prihoda, ali ne i rezultatima naplate akciza za duvan i gazirana pića. S obzirom da je finansijska konsolidacija segment ukupnog strukturnog reformskog procesa, očekujem dalje poboljšanje poslovnog ambijenta, znaci i novi ekonomski rast i vecu zaposlenost, prvenstveno u sektorima turizma, poljoprivrede, saobraćaja i industrijske proizvodnje. Ohrabruje i trend rasta zarada u privatnom sektoru, što će, uz usklađujuce povećanje penzija, rezultirati većom kupovnom moći stanovništva. Naravno, najlakše bi bilo da se ovi dobri rezultati trivijalno pretvore u "omekšavanje" naših konsolidacionih opredjeljenja i da se pretoče u trijumfalizam, kroz neko populističko prezentiranje uspješnosti ove Vlade. Mi smo svjesni da je naš konsolidacioni put tek započeo i da nas čeka i puno truda i mnogo novih izazova. Zato ćemo korekcije fiskalne politike praviti samo kada to zahtijeva ukupnost naših reformskih namjera i ubrzanje dolaska do cilja.

RADUNOVIĆ: Budžet je strukturirani pregled planiranih prihoda i rashoda države u određenom periodu. Kada, zbog izmijenjenih okolnosti, dođe do potrebe mijenjanja strukture ili obima sredstava po pojedinim kategorijama, budžet se rebalansira na proceduralno utvrđen način. Drugim riječima, upravljanje javnim finansijama mora biti zasnovano na Zakonu o budžetu, a to nije moguće ako su realne okolnosti udaljile budžet od onoga kakav je zakonom predviđen. Znači, rebalans se mora vršiti kada god je to neophodno, bez obzira da li je u pitanju prva, druga ili treća promjena. Jasno je, dakle, da rebalans budžeta ne predstavlja nikakav posredni ili "tajni" signal nestabilnosti javnih finansija. A o zadovoljstvu stepenom stabilnosti naših finansija sam već govorio, na bazi realnih makroekonomskih pokazatelja, kao i parametara punjenja budžeta, odnosno racionalnosti budžetske potrošnje. Nekoliko je značajnih motiva za aktuelni predlog rebalansa budžeta. Prvi je potreba izmjene akcizne politike na duvanske proizvode. Drugo, nedavno usvojenom Uredbom, Vlada je ukinula Ministarstvo evropskih poslova što, prirodno, ima implikacije na strukturu budžeta. Ovim rebalansom smo obuhvatili i podršku jačanju administrativnih kapaciteta u državnoj administraciji, posebno kod radnih mjesta u oblastima od javnog značaja. Najzad, povećali smo i ulaganja u zdravstvenu zaštitu.

RADUNOVIĆ: Više puta sam ukazivao na pogubnost obimnog ucešća sive ekonomije u privrednom sistemu države. Dva su osnovna problema koje ova pojava implicira. Prvi je umanjenje regularnih prihoda države, a drugi neravnopravnost regularnih poslovnih subjekata u odnosu na nelegalne. Siva ekonomija utiče i na povećanje koruptivnog prostora, na nelegalne tokove novca, na destimulaciju zakonitog poslovanja... Takav obim negativnih implikacija sive ekonomije zahtijeva sistemski koncept borbe, koji nije jednostavno kreirati, a još ga je teže sprovesti. Zbog toga je siva ekonomija, u manjem ili većem obimu, prisutna u svim ekonomijama svijeta, cak i u najrazvijenijim. Na primjeru akciza na duvanske proizvode vidjeli smo kako se siva ekonomija, poput vode, razliva u sve pukotine koje pronađe, pa i u one koje nastaju ako se poreska politika posmatra separatno, a ne kao kompozitni element ukupne ekonomske politike, uz efikasnu primjenu mehanizama pravne države. Zato je borba protiv ove, sada vec hronične pojave, jedan od ključnih prioriteta Vlade, zbog čega je i formirana odgovarajuća komisija na čijem je čelu potpredsjednik Vlade. Komisija treba da koordinira rad razlicitih nadležnih organa kako bi njihovi resursi, organizovano i po jedinstvenom planu, bili u funkciji ograničavanja i neutralisanja sivog poslovanja. No, treba imati u vidu da se ne radi samo o represivnom obračunu sa nezakonitošcu, nego i o sistemskom otvaranju prostora za prelazak sive u regularnu ekonomiju. Eliminacija sive ekonomije, dakle, nije ni jednostavan ni jednokratan postupak. 

Plate i penzije biće i dalje redovne

RADUNOVIĆ: Uspješno sprovođenje mjera finansijske konsolidacije, uz pozitivne makroekonomske trendove, donosi stabilnost tekućem punjenju budžeta. Za pola godine prihodi budžeta su veći za 81,7 milionaeura ili 12 odsto u odnosu na isti period 2017, ili za 4,4 miliona eura iznad plana. Kod PDV-a rast je 14,3 odsto, doprinosa 7,6, poreza na dobit 26,7... Definitivno nemamo problema sa tekućim finansiranjem budžetskih obaveza, među kojima plate i penzije imaju prioritet. Siguran sam da će tako biti i u narednom periodu. 

Podrška Svjetske banke i MMF-a dokaz su da nema "šminke"

RADUNOVIĆ:  Šire gledano, vaše pitanje je dobra ilustracija nedovoljne zrelosti opozicionog političkog djelovanja u Crnoj Gori. Razumijem potrebu naših političkih protivnika da kritikuju vlast jer to jeste suština političke utakmice, međutim, ako hronično negirate sve što Vlada radi ili planira, ako olako i neargumentovano dijelite javne optužbe, ako nijeste spremni da pomenete bar očigledne uspjehe političkog vala, onda se opoziciono djelovanje pretvara u globalno kritizerstvo. Ono upravo kritizerima nosi najviše štete, jer nije ni konstruktivno, ni utemeljeno. Kako se u konkretnom primjeru može braniti teza o "šminkanju" finansijskog stanja ako se zna da smo pod naglašenim monitoringom Svjetske banke i MMF-a i ako su njihove ocjene podudarne sa ocjenama koje mi iznosimo u javnost ? Štaviše, ne radi se samo o pozitivnim ocjenama nego i o spremnosti ovih institucija da, konkretnim aktivnostima i aranžmanima, podrže naše konsolidacione programe. Tu podršku nije lako obezbijediti, a to sigurno ne bi bilo moguće u okolnostima friziranih, odnosno "našminkanih" izvještaja. Upravljanje državnim finansijama je krajnje ozbiljan i zahtjevan posao kojem morate biti apsolutno profesionalno posvećeni i u koji morate uložiti svu svoju stručnost i energiju. Prirodna materijalna egzaktnost finansijskih iskaza ne dopušta politikantsku zloupotrebu kojoj su, inače, neki naši politički protivnici skloni. Da budem precizniji, manipulacija te vrste je moguća samo ako onaj ko manipuliše nije dovoljno stručan ili ako računa na nedovoljnu stručnost onih kojima usmjerava svoje poruke. S druge strane, maksimalno sam posvetio svoju ličnu energiju i znanje poslu koji mi je povjeren i nemam namjeru da je rasipam na kvazipolitičku polemiku. 

Pregovara se o novoj garanciji SB od 60 do 80 miiiona eura

RADUNOVIĆ: Sada smo u fazi preciziranja uslova koje treba da ispunimo da bismo dobili novu garanciju, u rasponu od 60 do 80 miliona eura. Zaduženje na bazi te garancije ce biti korišceno za kamatnu optimizaciju ranijih kredita i za razvojne potrebe države. Novac neće biti upotrijebljen na način koji bi značio rizik uvećanja javnog duga. Očekujemo da pregovore uspješno okončamo u toku ove godine, a najkasnije u prvom kvartalu naredne. Taj rok će zavisiti i od niza faktora. Prethodna garancija Svjetske banke nam je puno značila, ne samo u smislu finansijskog stabilizovanja, nego i kao materijalizovano priznanje ispravnosti naših konsolidacionih planova.