Izvještaj o sprovedenim konsultacijama sa zainteresovanim NVO o Nacrtu sektorske analize

Ministartvo kulture, na osnovu člana 12 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija („Službeni list Crne Gore“, broj 41/18), a u vezi sa članom 32a stav 2 Zakona o nevladinim organizacijama ("Službeni list Crne Gore", br. 39/11 i 37/17), dana 12. jula 2018. godine, objavilo je Javni poziv zainteresovanim nevladinim organizacijama za konsultacije u cilju sačinjavanja Sektorske analize za utvrđivanje prijedloga prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima kulture i umjetnosti, u 2019. godini. Uz Javni poziv dostavljen je Nacrt sektorske analize za utvrđivanje predloga prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija iz Budžeta Crne Gore u 2019. godini (u daljem tekstu: Nacrt).

U skladu s javnim pozivom, konsultacije s nevladinim organizacijama trajale su 15 dana, zaključno sa 27. julom 2018. godine, a obavljene su organizovanjem konsultativnog sastanka i dostavljanjem komentara i sugestija na Nacrt elektronskim putem.

Konsultativni sastanak sa zainteresovanim nevladinim organizacijama održan je 25. jula 2018. godine u Ministarstvu kulture na Cetinju. Sastanku je prisustvovalo sedam predstavnika nevladinih organizacija: Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro, Bijelo Polje; Nataša Nelević, NVO Nova, Podgorica; Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic, Bijelo Polje; Boris Nedović, NVO Centar sjevera, Bijelo Polje; Valentina Stankov, NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, Nikšić; Dušan Banjević, NVO CIOFF Crna Gora, Podgorica; Vasilije Rogošić, NVO KUD Aluminijum, Podgorica. Iz Ministarstva kulture bili su prisutni: Dragoljub Janković, načelnik Direkcije za statusna pitanja umjetnika i stručnjaka i državne nagrade, mr Milica Dragićević, samostalna savjetnica I za kulturne politike i implementaciju razvojnih programa i Vera Luburić, samostalna savjetnica III za pokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu. Saopštenje sa sastanka objavljeno je na internet stranici Ministarstva, a dostupno je na o linku.

Predstavnici nevladinih organizacija izrazili su zadovoljstvo kvalitetom i sveobuhvatnošću dokumenta, a iznijeli su i određene predloge kako bi se dodatno akcentovali pojedini segmenti analize ili uvrstile nove pojedinosti, među kojima su: afirmacija mladih, žena, kulturno-umjetničkih društava i festivala, organizacija iz sjevernog regiona Crne Gore, jačanje kapaciteta nevladinih organizacija. Pored toga, predloženo je da se poveća broj projekata koji se planiraju finansirati. Ministarstvo kulture razmotrilo je sve predloge, od kojih su prihvaćeni gotovo svi oni koji su se odnosili na sami Nacrt dokumenta, dok se većina komentara ticala konkursne procedure uspostavljene Zakonom o nevladinim organizacijama i podzakonskim aktima, kao i ranijih konkursa Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću ili redovnih godišnjih konkursa Ministarstva kulture za sufinansiranje projekata na kojima od 2012. godine ne mogu aplicirati nevladine organizacije.

Predstavnik NVO Multimedijal Montenegro istakao je da nema zamjerki na Nacrt, već da je dokument dobro urađen, a sugerisao je da se sljedeće godine u analizi nađu rezultati finansiranih projekata putem konkursa. Ukazao je na nedovoljnu produkciju nevladinog sektora u sferi kulture, zbog čega bi trebalo podsticati razvoj kapaciteta organizacija koje se bave nezavisnom produkcijom. Takođe je istakao da sama aplikativna forma nije jednostavna, posebno za one pojedince i organizacije koje tek započinju svoje djelovanje.
- Stav predlagača: U skladu sa Zakonom o NVO, komisija prati uspješnost realizacije projekata i ministarstva dostavljaju izvještaj o finansiranju projekata Ministarstvu javne uprave, koje sačinjava objedinjeni izvještaj i dostavlja Vladi na usvajanje. Sektorska analiza predstavlja osnov za programiranje prioritetnih oblasti i visine sredstava za finansiranje projekata NVO, i kao takva ne sadrži rezultate javnog konkursa (dokument koji ih sadrži je izvještaj), ali će prilikom izrade naredne sektorske analize biti uzeti u obzir rezultati konkursa i projekata koji budu dobili podršku, kako bi se ocijenio doprinos civilnog sektora rješavanju identifikovanih problema, a time i definisali prioritetne potrebe u perspektivi. Kada je u pitanju jačanje kapaciteta nevladinih organizacija koje djeluju u kulturi, putem konkursa su planirana odgovarajuća istraživanja i analiza stanja i potreba nezavisne kulture, što će predstavljati preduslov za dalji razvoj kapaciteta tog sektora. Što se tiče prijavnog obrasca, njegov izgled i sadržaj propisani su Pravilnikom Ministarstva finansija, te Ministarstvo kulture nije u mogućnosti da mijenja i prilagođava taj formular.

Predstavnik KUD Aluminijum je istakao značaj pravilne raspodjele obezbijeđenih sredstava po javnom konkursu koji je Ministarstvo kulture objavilo. Folklorna društva u Crnoj Gori okupljaju najveći broj članova i smatra da su u odnosu na to te nevladine organizacije do sada dobijale nesrazmjeran iznos sredstava. Mišljenja je da u odnosu na broj aktivnih ansambala u Crnoj Gori, u konkursnim komisijama Ministarstva kulture treba da budu zastupljeni koreografi ili predstavnici tih organizacija.
- Stav predlagača: Ministarstvo kulture prilikom raspodjele sredstava za projekte nevladinih organizacija postupa po odredbama Zakona o nevladinim organizacijama i odgovarajućih podzakonskih akata, pri čemu bodovanje vrše nezavisni procjenjivači u odnosu na zakonom propisane kriterijume. U Nacrtu su folklorni ansambli prepoznati kao jedna od ciljnih grupa i konkursom će biti data mogućnost sprovođenja posebnog istraživanja organizacija amaterskog stvaralaštva, koje bi bilo preduslov za koncipiranje ciljanih mjera razvoja ovog segmenta kulturnog djelovanja. Osim toga, konkurs će biti otvoren i za druge projekte namijenjene stvaralaštvu kulturno-umjetničkih društava.

Predstavnik NVO Centar sjevera istakao je da u Nacrtu sektorske analize nije dovoljno prepoznat značaj mladih, a da ovoj populaciji treba dati prioritet, ne samo u oblasti kulture već uopšte u društvu. Takođe je istakao značaj decentralizacije, kao i potrebu da se jasno definiše koje organizacije mogu da sprovode aktivnosti na sjeveru zemlje, kako bi se dao prioritet organizacijama sa sjedištem na sjeveru.
- Stav predlagača: U dokumentu su prepoznati mladi kao posebna korisnička grupa i predviđeno je da se sprovede posebno istraživanje posvećeno analizi kulturnih potreba ove populacije. U tom cilju, Ministarstvo kulture prepoznalo je potrebu koordinacije s Ministarstvom sporta kojemu je upućen predlog za saradnju na koji je dobijeno pozitivno mišljenje i saglasnost. Što se tiče kriterijuma za projekte koji se realizuju na sjeveru, Uredbom o finansiranju projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa propisano je da su dva mjerila koja se boduju: doprinos projekta ostvarivanju javnog interesa na sjeveru i u nerazvijenim opštinama, kao i doprinos regionalnom razvoju kroz korišćenje turističkih kapaciteta na sjeveru i u nerazvijenim opštinama, dakle, nevezano za samo sjedište NVO koja je realizator, već za mjesto projektnih aktivnosti.

Predstavnica NVO Đakomo Adriatic dala je predlog da broj projekata koji se planiraju finansirati sa 350.000 eura bude 50 a ne 40, s obzirom na to da je prošle godine planirano da se podrži 50 projekata a dobijena sredstva su 340.000 eura. Sugerisala je da treba podržati nevladine organizacije koje djeluju na sjeveru zemlje i time uspostaviti ravnomjernan razvoj kulture na cijeloj teritoriji Crne Gore. Istakla je i da bi prioritet trebalo dati organizacijama čiji su osnivači i osobe angažovane na projektima nezaposlena lica, i da to treba uvesti kao kriterujum u ocjenjivanju projekta.
- Stav predlagača: Određivanje kriterijuma nije u nadležnosti Ministarstva kulture, već je predlagač Uredbe o finansiranju projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa Ministarstvo javne uprave. S druge strane, Ministarstvo kulture realizuje poseban program podrške - Program razvoja kulture na sjeveru, kojim se sufinansiraju projekti samo iz tog dijela zemlje. Prihvaćena je sugestija da se poveća broj projekata koji se planiraju finansirati, što je uticalo i na izvjesno povećanje ukupne sume koja će biti predložena.

Komentari i sugestije ostalih predstavnika nevladinog sektora koji su prisustvovali sastanku, pored toga što su usmeno iznijeti, poslati su i u pisanoj formi , pa su prikazani u nastavku Izvještaja, u sklopu svih komentara dostavljenih elektronskih putem.

Za vrijeme konsultacija, Ministarstvu kulture elektronskim putem dostavljeno je šest komentara na Nacrt, od strane sljedećih nevladinih organizacija:

Društvo za istraživanje zločina nad građanima Crne Gore u Drugom svjetskom ratu, Kolašin – predložilo je da Ministarstvo kulture u 2019. godini finansira projekat „Zubima i grudima na žicu i bajonete“, koji se odnosi na istraživanja arhivske i druge građe i izdavanje odgovarajuće publikacije.
- Stav predlagača: Konkretnih sugestija na Nacrt Sektorske analize nije bilo.

Nova, Podgorica – dostavila je primjedbu o nedovoljnoj rodnoj senzitivnosti dokumenta, odnosno da treba izdvojiti potrebe i interese žena u kulturi. Konkretno, sugestije se odnose na tekst poglavlja 2.1., 2.3., 4.2., i to da se u poglavlju:
2.1. str. 4, nakon riječi riječi “mladi,” dodaju riječi “položaj i potrebe žena u kulturi,”;
2.1. str. 5, posljednji pasus da se prije posljednje rečenice doda “Takođe, civilini sektor može dati značajan doprinos istraživanju, očuvanju i prezentaciji kulturnog nasljeđa žena i drugih grupa čije kulturno sjećanje nije dovoljno vidljivo.”
2.3, str. 12, u tabeli, kolona “Opis načina doprinosa nevladinih organizacija u rješavanju problema”, u tekstu “Očekivane aktivnosti”, dodaju riječi “rodna analiza pojedinih segmenata kulture”.
2.3, str. 12, u tabeli, kolona “Konkretni mjerljivi pokazatelji doprinosa nevladinih organizacija”, u stavu 1, u aktere kulture, dodati alineju koja glasi “žene”;
2.3, str. 12, u tabeli, kolona “Izvori podataka” u tekstu “ Dokumenti proizašli iz istraživanja (analize, studije, izvještaji):”, dodati alineju koja glasi “Rodno osjetljive analize stanja i potreba žena u kulturi”;
2.3, str. 13, u tabeli, kolona “Oblast kulturne baštine”, nakon riječi “prezentacije kulturnih dobara,” dodati riječi “uključujući kulturna dobra žena i drugih manjinskih grupa čije kulturno nasljedje nije dovoljno vidljivo,”;
4.2, strana 18, nakon teksta sa podnaslovom “Mladi” dodati novi tekst koji glasi:
“Žene
Kultura predstavlja veoma značajno polje ostvarivanja rodne ravnopravnosti. Iako je takva uloga kulture djelimično prepoznata u Programu razvoja kulture 2016-2020 i u Planu akcije za postizanje rodne ravnopravnosti 2017-2021, kao i u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, u Crnoj Gori je do sada veoma malo učinjeno na istraživanju stanja i potreba žena u kulturi i definisanju politika i strategija orodnjavanja kulture. U tom smislu neophodno je stvoriti mogućnost kako za istraživanja rodnog balansa u kulturi, tako i za artikulisanje potreba žena u kulturi i produkciju koja osnažuje žene i njihove rodne kulturne identitete.”
- Stav predlagača: Ministarstvo je uvažilo veći dio prijedloga kojima je unaprijeđen Nacrt. Kada je u pitanju sugestija koja se odnosi na poglavlje 2.3., strana 13, ista nije prihvaćena iz razloga što kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne baštine imaju isti tretman, bez razlike na rodnu ili drugu podjelu. Naime, kulturna dobra se u skladu sa propisima dijele na nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra.

Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, Nikšić – predložio je da se u Nacrt unese, kao treći izazov: “Podizanje kapaciteta NVO ili drugih subjekata (kulturno-umjetnička društva itd…) koji rade u oblasti kulture ili umjetnosti”. Takođe, predlaže se brisanje riječi “brojne kulturne manifestacije i festivali”, uz obrazloženje da isti nisu subjekti nezavisne kulturne scene.
- Stav predlagača: Nacrtom su planirana odgovarajuća istraživanja i analiza stanja i potreba nezavisne kulture, što je preduslov za dalji razvoj kapaciteta nevladinih organizacija koje djeluju u oblasti kulture i umjetnosti. Na osnovu realizovanih istraživanja i dobijenih rezultata, u narednom koraku biće moguće definisati adekvatne i ciljane aktivnosti za podizanje kapaciteta NVO u ovim oblastima. Takođe, razvoj civilnog društva i volonterizma nije primarno u nadležnosti Ministarstva kulture, ali putem konkursne podrške za istraživačke projekte o stanju i preduslovima razvoja nezavisne kulturne scene, kao i za projekte produkcije iz oblasti savremenog kulturno-umjetničkog stvaralaštva i kulturne baštine, Ministarstvo će ujedno značajno podržati i razvoj kapaciteta ovih organizacija. Uzimajući u obzir navedeno, Ministarstvo nije prihvatilo ovaj prijedlog za 2019. godinu, te će isto razmatrati u narednom periodu.
Što se tiče predloga da se manifestacije i festivali brišu iz subjekata nezavisne kulturne scene, isti nije prihvaćen s obzirom na to dio njih organizaciono i produkciono egzistira upravo kao nevladina organizacija sa primarnom djelatnošću realizacije manifestacija i festivala, a samim tim predstavljaju posebnu kategoriju nezavisne scene.

Kulturni centar „Homer“, Podgorica – ocijenio je Nacrt pozitivno sa aspekta njegove preglednosti, kvaliteta i teksta. Takođe, predloženo je da se razmotri mogućnost da se maksimalni iznos za finansiranje projekta koriguje, umjesto 15.000 na 20.000 eura.
- Stav predlagača: Ministarstvo je iznos za realizaciju projekata formiralo na osnovu svog iskustva u prvoj godini sprovođenja konkursa, a cijeneći broj prijava i odobrena sredstva. Takođe, Ministarstvo je koristilo i iskustvo stečeno na realizaciji i drugih konkursa iz svoje nadležnosti, kao i uobičajene aproksimacije projektnih budžeta, te predložena sugestija nije prihvaćena.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Podgorica – dalo je komentar i prijedlog da se u poglavlju: 2.3, tačka 2. Nacrta doda stvaralaštvo osoba s invaliditetom kao jedna od oblasti koja će biti obuhvaćena finansiranjem. Imajući u vidu da se učešće osoba s invaliditetom u kulturi i umjetnosti posmatra kao oblast od javnog interesa i da mu je u Programu razvoja kulture 2016–2020. posvećen poseban segment i to da se projekti koji podržavaju stvaralaštvo osoba s invaliditetom i njegovu promociju ne mogu finansirati na drugačiji način u Crnoj Gori, od izuzetne je važnosti uključivanje ove oblasti u Nacrt. Smatraju da je predložena dopuna opravdana s obzirom na to da su u poglavlju 4.2. osobe s invaliditetom navode i kao jedna od ciljnih grupa.
- Stav predlagača: Ministarstvo je u poglavlju 2.3. tačka 2 obuhvatilo sve oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, i kategorizacija tih oblasti se ne vrši prema ciljnim grupama. S druge strane, mogućnnost realizacije projekata i programa koji su namijenjeni osobama sa invaliditetom se podrazumijeva kroz sve te oblasti. Osim toga, kao što je prepoznato, osobe s invaliditetom su kao cilljna grupa istaknute u odgovarajućim poglavljima Nacrta. Dakle, nema prepreka da se na konkurs podnesu prijave projekata koji podržavaju stvaralaštvo osoba s invaliditetom i njegovu promociju.
Što se tiče načina podrške projektima stvaralaštva lica s invaliditetom, putem redovnog godišnjeg konkursa Ministarstva kulture, koji se sprovodi po Zakonu o kulturi, posebno se vrednuju projekti koji doprinose afirmaciji stvaralaštva ovih lica.

Nacionalna sekcija CIOFF Crne Gore, Podgorica – ocijenila je Nacrt sveobuhvatnim i detaljnim, iznoseći konkretne podatake o organizaciji folklornih festivala, broju festivala i kulturno-umjetničkih društava u Crnoj Gori, kao i prijedlog da se ustanove određene nagrade za pojedince koji su dali doprinos u očuvanju i prenošenju ove vrste tradicije. Takođe je predloženo da Ministarstvo kulture Međunarodnom CIOFF Cetinjskom festivalu folklora dodijeli status manifestacije od izuzetnog značaja. Što se tiče Nacrta, sugerisano je da se broj očekivanih projekata sa 40 poveća na 70, pri čemu bi u prosjeku iznosili oko 5.000 eura.
- Stav predlagača: Podaci kojima raspolaže Udruženje folklornih ansambala Crne Gore o broju kulturno-umjetničkih društava u našoj zemlji biće unijeti u Nacrt. U odnosu na predlog koji se odnosi na izmjenu Nacrta - očekivani ukupni broj ugovorenih projekata na narednom konkursu, Ministarstvo ga je djelimično uvažilo na način što će se umjesto 40 navesti 50 projekata. Uzeto je u obzir da se radi samo o procjeni, dok će konačan broj podržanih prijava zavisiti od iznosa raspoloživih sredstava i cijene pojedinačnih projekata. Kada su u pitanjju manifestacije i festivali od posebnog značaja, dodjela tog statusa propisana je posebnom Uredbom.