- Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija Intervju generalne direktorice Ive Vuković za ,,Pu...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju generalne direktorice Ive Vuković za ,,Putovanja": ,,Kvalitetom do dobrih rezultata"
Objavljeno: 14.11.2018. • 16:33 Autor: ministarstvo finansija
PUTOVANJA: Prihod od turizma u 2017. godini iznosi oko 960 miliona, za ovu se procjenjuje oko jedne milijarde. - Koliko navedeni podaci odslikavaju pravo stanje i govore o značaju turizma za Crnu Goru i da li je u pitanju priliv-prihod-promet?
VUKOVIĆ: Crna Gora postaje sve privlačnija svjetska turistička destinacija. Godinama unazad sektor turizam “obara” sve rekorde, pa se tako prihodi i noćenja kontinuirano povećavaju. Podatak da je prihod od turizma iznosio 960 mil.€ je procjena resornog Ministarstva i odnosi se na ukupan prihod od turizma, koji obuhvata inostrane i domaće goste. Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore, od noćenja stranih turista u 2017. prihodovano 921,7 mil.€ ili 21,0% BDP-a, što je rast od 10,3% na godišnjem nivou.
Rast prihoda od turizma je nastavljen i tokom 2018.godine. Posljednji dostupni podaci za prvih šest mjeseci 2018. ukazuju na rast prihoda od turizma za 12,7%. Radi se o bruto prihodu koji Centralna banka računa na bazi broja noćenja i jedinične potrošnje po turisti, međutim, samo za inostrane turiste. Uz ohrabrujuće pokazatelje o dolascima i noćenjima u julu i avgustu, očekuje se nastavak trenda rasta do kraja godine i ukupan godišnji prihod od 1,0 mlrd.€ (uključujući ino i domaće goste).
Koliki je značaj turizma za ekonomiju Crne Gore može se vidjeti i iz Izvještaja Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), koji analizira i rangira uticaj turizma na BDP, zaposlenost, izvoz i investicije, i obuhvata 184 zemlje. U pomenutom izveštaju, Crna Gora je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija u svijetu. U Izvještaju je ocijenjeno da je ukupan doprinos turizma BDP-u Crne Gore u 2017.godini iznosio je 23,7%, sa prognozom rasta od 8,9% u 2018, i tendencijom da u 2028 generiše 27,9% BDP-a.
Razvoj turizma je od velikog značaja i za generisanje zaposlenosti, povećanje životnog standarda stanovništva i uravnoteženje regionalnog razvoja, zbog čega je turizam prepoznat kao prioritetna privredna grana u Crnoj Gori. Svjetski savjet za turizam i putovanja procjenjuje da je turizam generisao 14,500 hiljada radnih mjesta u 2017, a da će u 2018 zaposlenost u sektoru turizma porasti za 4,5 % ili 15 000 novih radnih mjesta, što će doprinijeti rastu zaposlenosti od 7,7%. Do 2028. procjenjuje da će turizam kreirati 45 000 novih radnih mjesta, ili 21,5 % ukupne zaposlenosti.
Zbog potencijala koji Crna Gora ima kao turistička destinacija i multiplikativnih efekata na ukupnu ekonomsku aktivnost, turizam predstavlja jedan od najvažnijih sektora i uporište budućeg razvoja crnogorske ekonomije.
PUTOVANJA: Može li se procijeniti iz završnih računa koliko država ostvaruje prihoda od turističkog sektora i povezanih djelatnosti?
VUKOVIĆ: Kada su u pitanju prihodi budžeta od turizma i povezanih djelatnosti, iz završnih računa ne može se procijeniti koliko država ostvaruje prihoda po ovom osnovu, imajući u vidu da budžetska klasifikacija ne razvrstava konta po djelatnostima. Takođe, imajući u vidu da turizam utiče na sve djelatnosti, teško je procijeniti dio prihoda koji se odnosi na turističku industriju. Međutim, iz analiza koje radimo u Ministarstvu finansija, vidljiv je pozitivan trend u naplati javnih prihoda, koji je u pozitivnoj korelaciji sa rastom turističkog prometa.
Pozitivni trendovi u makroekonomskom okruženju tokom 2018. godine uticali su na rast naplate budžetskih prihoda u periodu januar- avgust 2018. godine za 11,1%. U strukturi naplate poreskih prihoda posebno treba izdvojiti naplatu poreza na dodatu vrijednost, koja je u posmatranom periodu iznosila 404,1 mil.€, što je za 54,0 mil.€ više u odnosu na uporedni period 2017. godine.
PUTOVANJA: Kako procjenjujete ovogodišnju glavnu turističku sezonu sa finansijskog aspekta?
VUKOVIĆ: Noćenja turista u kolektivnom smještaju u junu i julu su bila veća za 4,1%. Međutim, još uvijek nijesu raspoloživi osnovni indikatori aktivnosti u ovom sektoru za avgust koji je ujedno i najznačajniji, jer čini oko 30% ukupnog prometa, stoga je još uvijek rano za procijenu učinka glavne turističke sezone.
PUTOVANJA: Sve više se turizam definiše kao najznačajnija razvojna grana... Da li turizam može biti primarna privredna djealtnost ili nosilac razvoja Crne Gore?
VUKOVIĆ: Crna Gora ima sve predispozicije za ostvarivanje velikog uspjeha kada je turizam u pitanju. Niko ne može ostati ravnodušan na ljepote Crne Gore, njeno prirodno i kulturno bogatstvo. Za očekivati je da će valorizacija potencijala u turizmu u predstojećem periodu imati sve veći značaj. Zato je opredjeljenje Vlade Crne Gore da razvoj turizma bude jedan od strateških prioriteta razvoja Države, zasnovan na raspolaživim resursima, kao i na činjenici da je to djelatnost koja generiše razvoj drugih, njoj komplementarnih djelatnosti, kao što su transport, trgovina, poljoprivreda i druge. U skladu sa strategijom razvoja turizma, cilj je da Crna Gora poboljša poziciju svjetske visokokvalitetne destinacije, što će uz efikasno korišćenje resursa doprinijeti multiplikativnim ekonomskim efektima, koji će podstaći razvoj i ostalih sektora, i u krajnjem doprinijeti rastu zaposlenosti i životnog standarda stanovništva.
PUTOVANJA: Kakav je, po Vašem mišljenju, poslovni ambijent u Crnoj Gori u turističkom sektoru, postoje li biznis barijere?
VUKOVIĆ: Ukupan poslovni ambijent u Crnoj Gori je veoma podsticajan za investiranje i razvoj preduzetništva. Posebna pažnja je usmjerena na unapređenje ambijenta za razvoj biznisa u sektoru turizma, imajući u vidu da je turizam jedan od prioritetnih sektora razvoja Crne Gore i da bruto prihodi od turizma učestvuju u bruto domaćem proizvodu sa preko 22%, uz tendenciju daljeg rasta.
Pored konkurentnih poreskih stopa, uvedene su i poreske olakšice za podršku turističkoj industriji, a koje su, prevashodno, u funkciji valorizacije značajnog turističkog potencijala u pravcu povećanja visokokvalitetnog smještajnog kapaciteta, eliminisanja sezonalnosti i regionalne neujednačenosti turističke ponude, kao i valorizacije hotela koji su van turističke funkcije.
Zahvaljujući kontinuiranom poboljšanju poslovnog ambijenta Vlada Crne Gore stvara preduslove za razvoj turističkog sektora. Važno je istaći da su se u turizmu u posljednjih deset godina desila brojna kvantitativna, ali i kvalitativna unapređenja. U posljednjih deset godina u kontinuitetu raste broj visoko-kvalitetnih smještajnih kapaciteta, pa se danas možemo pohvaliti imenima svjetski renomiranih brendova. Prema posljednjim podacima za prošlu godinu promijenjena je struktura gostiju u korist inostranih, koji su zabilježili porast učešća sa 90 % u 2016 na 96% ukupnog broja noćenja.
Povećan je broj “low cost” avio linija, čime je povećana avio dostupnost Crne Gore. Međutim, ovdje postoji prostor za dalju valorizaciju naših aerodroma. Unaprijeđena je putna infrastruktura i smanjeno vrijeme putovanja do najznačajnijih turističkih centara u zemlji, a gradnja autoputa će dodatno doprinijeti kvalitetu turističke ponude.
U prilog navedenom govore i činjenice o realizaciji velikog broja projekata u ovom sektoru. Očekuje se da bi stavljanjem u funkciju 2000 novih ležajeva u kapacitetima visoke kategorije, uz pretpostavku polugodišnje zauzetosti, moglo doprinijeti rastu prihoda od turizma i do 50,0 miliona eura godišnje.
PUTOVANJA: Koliki je uticaj (značaj) turizma na monetarnu i finansijsku stabilnost Crne Gore?
VUKOVIĆ: Monetarna stabilnost podrazumijeva cjenovnu stabilnost tj. stabilan nivo inflacije mjerene potrošačkim cijenama. Centralna banka Crne Gore nema emisionu funkciju kojom može uticati na regulisanje inflacije, jer se u Crnoj Gori koristi euro kao platežno sredstvo. Rast cijena u turizmu (deflator) je na cjenovnom nivou potrošačkih cijena, koje su pod uticajem kretanja energenata i hrane sa svjetskog tržišta i eventualnog uticaja administrativnih cijena odnosno promjene cijena zbog promjene poreske politike.
Kada govorimo o finansijskoj stabilnosti, govorimo o stabilnosti bankarskog sistema, pa uticaj turizma možemo sagledavati kroz kreditne rizike i uticaj na povećanje depozita. Procjenjujemo da kreditni rizici vezani za turističku privredu nijesu značajni, dok podaci o ukupnim depozitima pokazuju kontinuirano sezonsko povećanje depozita, što predstavlja izvor finansiranja finalne potrošnje.
PUTOVANJA: Koliko je turistički sektor i prateća djelatnost konkurentna na međunarodnom tržištu?
VUKOVIĆ: Da bi i dalje unapređivali našu turističku ponudu i ostali konkurentni na ino tržištu, značajne aktivnosti se usmjeravaju na podizanje nivoa kvaliteta različitih vidova turističkog proizvoda, njegove diverzifikacije i, što nam je prednost u odnosu na konkurente, na što bolji način valorizovati mali prostor koji omogućava da se u jednom danu može boraviti na plaži, raftati Tarom i skijati na Durmitoru.
Kako je turistički proizvod vrlo kompleksan i zavisi od stanja i dinamike razvoja i drugih sektora neophodno je nastaviti sa aktivnostima na planu obezbjeđivanja kvalitetne komunalne, putne, aerodromske i energetske infrastukture. Osim toga, posebnu pažnju treba usmjeriti na razvoj kadrovskih kapaciteta, jer ugostiteljski radnici, pored kvalitetnog obavljanja svojih osnovnih radnih obaveza, trebaju vladati znanjem stranih jezika uz poštovanje pravila bontona. Izuzetno je važno podizanje nivoa ekološke svijesti kako sa institucionalnog aspekta, tako i sa aspekta svih nas kao građana Crne Gore, odnosno potreba za stalnim preduzimanjem mjera i radnji na eliminisanju otpada i očuvanju životne sredine.
PUTOVANJA: Koliko problem sive ekonomije utiče na poslovanje, kako je ublažiti, i da li se može procijeniti izgubljena dobit?
VUKOVIĆ: Problem sive ekonomije je izazov sa kojim se u jeku turističke sezone suočava lokalna, ali i državna vlast. Domen sive ekonomije najčešće se odnosi se na neprijavljivanje smještaja, neformalno zapošljavanje, kao i neizdavanje fiskalnih računa. Međutim, zajednička karakteristika svih ovih aktivnosti jeste uskraćivanje državne kase, kao i lokalnih budžeta, sredstvima koja bi se naplatila po osnovu njihovog efikasnog izvršavanja, što zaista podstiče lokalne samouprave, ali i nadležne državne organe na ulaganje maksimalnih napora u rješavanju ovih problema. Konkretnu procjenu izgubljenih novčanih sredstava nije moguće uraditi.
Problem neprijavljivanja smještajnih kapaciteta naročito je izražen u privatnom smještaju, gdje se izbjegava plaćanje registracionih taksi, taksi za izdavanje privatnih soba, apartmana i ležajeva. Pojačanim inspekcijskim nadzorom tokom cijele godine, poreske i komunalne službe na terenu uspijevaju osigurati veću naplatu prihoda po ovim osnovama.
Kada su u pitanju ugostiteljski objekti, problem neformalnog zapošljavanja, odnosno takozvanog ‘rada na crno’, ponavlja se iz godine u godinu. Naime, kako su ovi poslovi kratkoročnog karaktera, poslodavci često izbjegavaju plaćanje poreskih opterećenja na zarade, čime se dodatno ugrožava likvidnost lokalnih samouprava, pogotovo onih čiji se budžetski primici značajno zavise od turizma.
Nadležne poreske inspekcije imaju dodatnih problema i sa naplatom prihoda po osnovu neizdavanja fiskalnih računa u ugostiteljskim objektima. Međutim, učestale tržišne kontrole, naplata zaostalih poreskih dugovanja, kao i predstojeća reforma poreske administracije u vidu uvođenja programa elektronske fiskalizacije, značajno će doprinijeti rješavanju ovih problema. Povećano izricanje novčanih kazni, kao i kazni privremene obustave rada, samo su neke od mjera koje se uspješno primjenjuju, a koje dodatno tjeraju vlasnike ovih objekata da legalizuju svoje poslovanje, sa krajnjim ciljem bolje naplate poreskih prihoda.
U cilju jačanja fiskalne odgovornosti, državni je prioritet regulisanje zone neformalne ekonomije, strožije sprovođenje fiskalnih pravila, a sve u cilju povećanja budžetskih primitaka države, kao i punjenja budžeta opština Crne Gore.
PUTOVANJA: Smanjena stopa PDV od 7% za hotele sa 4 i 5 zvjezdica, nezadovoljni hotelijeri koji plaćaju 21%, smatraju vidom diskriminacije, a takođe su i putničke agencije tražile povlastice… S druge strane MMF traži usaglašavanje PDV odnosno podizanje na stopu 21%. – Da li je poreska politika u sektoru turizma definisana po standardima razvijenih zemalja i direktivom Savjeta Evrope, i koliko je stimulativna za privrednike?
VUKOVIĆ: Od 2016. godine je u primjeni plaćanje poreza po sniženoj stopi od 7% na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka u hotelima sa najmanje četiri zvjezdice u Sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u Središnjem i Primorskom regionu. Navedeno zakonsko rješenje imalo je za cilj jačanje konkurentnosti u turističkom sektoru, ostvarivanje direktnih ekonomskih benefita kroz povećanje prometa u sektoru turizma kao i povećanje prihoda od PDV-a od turističke djelatnosti za navedene usluge. Povećanje standardne stope na 21% je posljedica sprovođenja fiskalne konsolidacije, pri čemu smo i sa ovom stopom i dalje konkurentni. Dok je niža stopa ostala na 7% i predstavlja jednu od najnižih, a pored navedenog, imamo značajno širi obuhvat proizvoda i usluga koji se oporezuju nižom stopom u odnosu na region. Crna Gora je i prepoznata kao jedna od najatraktivnijih zemalja za investiranje i razvoj biznisa, zahvaljujući, između ostalog i, stimulativnoj poreskoj politici. Podsjetiću samo da je stopa poreza na dobit svega 9%, dok je stopa poreza na dohodak takođe 9% za kategorije zarada do nivoa prosječne zarade u državi. Zakonska regulativa koja se odnosi na sektor turizma djelimično je usklađena sa Direktivom Savjeta 2006/112 EZ, a do potpunog usklađivanja će doći kako bude tekao pregovarački proces.
PUTOVANJA: Sezonalnost i masovni turizam su značajan segment turističke djelatnosti - Kako produžiti sezonu i diverzifikovati turističku ponudu?
VUKOVIĆ: Na planu diverzifikacije i unapređenja kvaliteta turističkog proizvoda, realizuje se Program podsticajnih mjera u oblasti turizma, koje su usmjerene na: razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju turističku ponudu, podršku marketing aktivnostima na emitivnim tržištima, organizovanje manifestacija i podršku za razvoj MICE turizma. Cilj ovog Programa je obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude, kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta, a u pravcu generisanja većih prihoda u turizmu, produženja turističke sezone, povećanja stepena zauzetosti smještajnih kapaciteta, potrošnje i zaposlenosti. Efekat ovih mjera je vidljiv u 2017. godini kroz povećanje broja turista u aprilu (34,4%) i novembru (35,2%), u odnosu na iste mjesece prethodne godine, što ukazuje na sve duži period trajanja sezone. S obzirom na sve veći značaj ljetnje sezone u zimskim turističkim centrima, vrši se unapređenje promocije aktivnog turizma, zasnovanog na prirodi. S tim u vezi, uspostavljena je saradnja sa predstavnicima najpoznatije on-line platforme za promociju aktivnog odmora www.outdooractive.com (broji više od 1,5 milion posjeta mjesečno i više od 260 hiljada registrovanih članova), tako da je ponuda Crne Gore već dostupna na njihovoj platformi.
PUTOVANJA: Privatizacija, koncesija, zakup, Privatno javno partnerstvo, SDI, brownfield - greenfield investicije karakteristika su turističkog sektora ... Kakvo je vaše mišljenje o investicionim zahvatima i najavama, ali i protivljenjima?
VUKOVIĆ: Privatizacione aktivnosti u Crnoj Gori, odvijaju se u cilju ostvarivanja većeg privrednog rasta, obezbjeđivanja novih radnih mjesta i zapošljavanja i stvaranja boljih uslova za rast životnog standarda stanovništva. U cilju podsticanja zainteresovanosti ino investitora za ulaganja u našu zemlju, Vlada Crne Gore kontinuirano sprovodi aktivnosti na unaprijeđenju poslovnog ambijenta, prvenstveno kroz ulaganja u one turističke potencijale koji odražavaju viziju Crne Gore kao sigurne i visokokvalitetne turističke destinacije. Strane direktne investicije predstavljaju jedan od najvažnijih instrumenata posredstvom kojih se podstiče rast nacionalne ekonomije. Od obnove nezavisnosti Crne Gore neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je preko 6 mlrd.€, dok su se od pridruženja Alijansi (prošle godine) ulaganja stranih investitora iz država članica Alijanse u Crnu Goru udvostručila.
Najveći broj projekata u turizmu se realizuje putem greenfield investicija i uglavnom se radi o izgradnji hotelskih kapaciteta. Kako se Crna Gora pozicionirala kao sigurna i atraktivna turistička destinacija, evidentno je prisustvo velikog broja svjetski prepoznatljivih ino investotora.
Planom privatizacije za 2018, predviđeno je sprovođenje privatizacije modelom javno-privatnog partnerstva velikog broja aktraktivnih turističkih lokaliteta kako na jugu tako i na sjeveru zemlje, kao i upravljanje ekskluzivnim turističkim kompleksima davanjem istih u zakup. Najveći dio do sada nevalorizovanih turističkih potencijala upravo će modelom javno-privatnog partnertva dobiti svoje mjesto u ukupnoj turističkoj ponudi Crne Gore. Vlada je početkom avgusta ponudila Nacrt koncesionog akta za aerodrome na period od 25 do 30 godina, smatrajući da će crnogorski aerodromi po koncesionom modelu ponuđeni u dugoročan zakup, biti najbolje rješenje da se kvalitetnije valorizuju potencijali aerodroma i isti ostanu u državnom vlasništvu. Očekivanja su da bi na ovaj način, sektor turizma dobio dodatnu i značajnu podršku.
Jačanjem javno privatnog partnerstva, afirmiše se ekonomičnija, djelotvornija i uspešnija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na tradicionalan način. U cilju stvaranja zakonskih prepostavki za razvoj JPP-a, očekuje se usvajanje Zakona o javno-privatnom partnerstvu, kojim će se objediniti svi oblici javno-privatnog partnerstva, uključujući i koncesije, a Crna Gora će biti prva od zemalja kandidata i članica koja je regulativu u dijelu koncesija uskladila sa novom Direktivom EU iz 2014. godine. Pomenuti zakon će sistemski omogućiti da se u budućnosti realizuje većina krupnijih infrastrukturnih i ostalih projekata za koje postoji interesovanje privatnog sektora usklađeno sa strateškim prioritetima i vizijom razvoja Crne Gore.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?