- Vlada Crne Gore
Ministarstvo zdravlja Hrapović: Zdravstveni sistem servis svih građana
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Hrapović: Zdravstveni sistem servis svih građana
Objavljeno: 14.11.2018. • 19:39 Autor: Ministarstvo zdravlja
On je to kazao na radnom doručku sa predstavnicima medija, na kome su predstavljeni rezultati dvogodišnjeg rada Ministarstva i planovi za naredni period.
Hrapović je rekao je da je zadovoljan svojim timom, da su postignuti rezultati značajni, kao i da imaju veliku odgovornost i za ono što nije urađeno i što planiraju da realizuju.
On je kazao da svakim danom raste broj ljekara u zdravstvenom sistemu.
„Ponos Crne Gore su i ljekari i medicinsko osoblje. Uglavnom se podrazumijeva se da oni moraju da odgovore na najbolji način, a nekada greška ili propust ih stavlja na stub srama. To nije dobro jer svi oni su posvećeni poslu da pruže najbolju moguću zdravstvenu zaštitu“, poručio je Hrapović.
On je ukazao i da raste povjerenje građana u institucije zdravstvenog sistema.
„Pokazujemo da zdravstveni sistem postaja i jeste servis svih građana u Crnoj Gori“, kazao je Hrapović.
Odgovarajući na pitanje novinara na kom nivou zdravstvenog istema uočava najveće prisustvo korupcije, Hrapović je odgovorio da se radi o percepciji korupcije i da ne uočava ni u jednom nivou inače bi to sigurno sankcionisali.
Hrapović je rekao da je sistem spreman da se uhvati u koštac sa korupcijom i adekvatno odnosi prema tom problemu.
On je rekao da Ministarstvo nije dobilo ni jedno prijavu za korupciju, i da će, ako je dobiju, proslijediti nadležnim organima.
Kako je naveo Hrapović, ne smije se dozvoliti da „šačica“ ljekara ili medicinskog osoblja ugrozi cijeli zdravstveni sistem i svoje kolege.
„To niko u sistemu neće da dozvoli i pozivam javno sve koji imaju bilo kakav dokaz o koruptivnim radnjama, bilo koga u zdravstevnom sistemu, računajući i Ministarstvo zdravlja, da to dostave i biće procesuirano istog dana. To vam veoma odgovorno tvrdim“, kazao je Hrapović.
Govoreći o odlasku ljekara iz Crne Gore, Hrapović je rekao da je problem odlazak svih struka i struktura iz države, a ne samo ljekara.
On je saopštio da trenutno u crnogorskom zdravstvenom sistemu radi 128 ljekara iz država okruženja.
Komentarišući slučaj zlostavljanja pacijenta na odjeljenu za sudskom odjeljenju Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, Hrapović je rekao da taj problem poznat i da su preduzeli određene mjere i aktivnosti.
On je kazao da se aktivno radi na izgradnji Zatvorske bolnice u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) i i da bi ona 2020. godine trebalo da bude završena.
„Na taj način ćemo trajno riješiti bitanje ovih bolesnika, koji su trenutno u Psihijatrijskoj bolnici Dobrota. U tom prelaznom periodu, razmišljamo o modelu grupisanja pacijenata, koji su iz ZIKS-a u jednom paviljonu u Dobroti, kako bi ih odvojili od drugih pacijenata“, objasnio je ministar.
Kada je o napadima na ljekare riječ, Hrapović je poručio da svi moraju da dignu glas.
„Moramo zaštiti naše ljekare, koji časno i odgovorno obavljaju svoj posao. Ne smijemo da dozvolimo pijanim, ili drugim ljudima, koji žele da dobiju medicinsku njegu, da vrijeđaju i napadaju ljude koji im spašavaju život.“, rekao je Hrapović.
On je rekao da je protiv takvog ponašanja i na pozvao sve “da stanemo na kraj takvom ponašanju, da cijenimo naše doktore i medicinsko osoblje”.
Generalna direktorica Direktorata za harmonizaciju propisa i međunarodnu saradnju u Ministarstvu zdravlja, Slađana Pavlović, kazala je da je imperativ tog resora jačanje povjerenja u zdravstveni sistem i da je važno da se svešto rade u zdrsvatvenom isstemu reflektuje kroz donos pacijent-ljekar.
„Zadovoljan ljekar znači i zadovoljan pacijent, a zadovoljan pacijent je najbolji pokazatelj efikasnosti sprovođenja zdravstvenih politika“, rekla je Pavlović.
U zdravstvenom sistemu Crne Gore radi 2.061 ljekar, što znači da 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika približava državu evropskom prosjeku (3,4).
U poslednje dvije godine odobreno je 150 specijalizacija i 20 supspecijalizacija, dok su se sa specijalizacije vratila 93 ljekara.
„Ovi mladi ljudi će u narednom periodu biti velika pokretačka snaga i nosioci reformskih procesa, koje planiramo za naredni period“, navela je Pavlović.
Ona je rekla da je za edukaciju zdravstvenog kadra, iz državnog budžeta, obezbijeđeno 1,4 miliona EUR, a da je kroz program kontinuirane medicinske edukacije već edukovano 3,8 hiljada ljekara.
Pavlović je kazala da je u protekle dvije godine, ulaganjem u kadar i opremu, smanjena list ačekanja, povećan broje pruženih usluga u opštim i specijalnim bolnicama, smanjenja količina medicinskog otpada, a po prvi put su urađene nove savremene intervencije.
Kako je navela, u prvih devet mjeseci ove u odnosu na prethodnu godinu broj pacijenata koji su upućeni na liječenje van Crne Gore smanjen je za 600, čime je napravljena uštedu od dva miliona EUR.
„Ipak, neke procedure i dalje nije ekonomski isplativo razvijati u Crnoj Gori“, istakla je Pavlović.
Prema njenim riječima, proširena su prava osigurnaika kada je riječ o medicinsko-tehničkim pomagalima, a donesena je i nova lista ljekova koja sadrži 1.156 ljekova se izdaju na recept, odnosno na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.
Pavlović je kazala da je u navedenom periodu smanjeno izdvajanje iz džepa građana za akupovinu ljekova.
Ona je navela da poslednja istraživanja, koja su sproveli CEDEM i Institut alternativa, pokazuje da povjerenje građana u institucije zdravstvenog sistema konstantno raste.
Crna Gora je na rang listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI) napredovala za devet mjesta sa pretposlednjeg, 34 mjesta.
Pavlović je kazala da im sve to daje vjetar u leđa da nastavimo dalje sa planirnaim reformama.
„Reformi će biti još. Iako je prošlo divje godine za nas smo i dalje na početku reformskih procesa“, istakla je ona.
Generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu u Ministarstvu zdravlja, Milica Škiljević, podsjetila je da je država opredijelila 11,8 miliona EUR za nabavku medicinske opreme u protekle dvije godine.
Od toga novca nabavljena je linearni akcelerator, koji će do kraja godine biti pušten u funkciju, 3T magnetna rezonanca, angiografski aparat, gama kamera, 4 CT skenera.
Škiljević je kazala da je za rekonstrukciji i adaptaciju objekata uloženo 3,1 milion EUR. Za adaptaciju šest objekata kroz program energetske efikasnosti uloženo je pet miliona EUR, dok će dodatnih šest biti uloženo za adapticiju 18 objekata.
Tokom protekle dvije godine, kako je navela, umreženo je 167 privatnih apoteka, čime je pacijentima omogućeno da recepte osim u apotekama Montefarma mogu realizovati u tim ustanovama, zatim 17 privatnih zdravstvenih ustanova i 27 isporučilaca pomagala, kao i 177 stomatoloških ambulanti.
Osnovan je Centar za autizam, a u Kliničkom centru izvršena je eksplantacija pet organa.
Škiljević je rekla da je rad Ministarstva zdravlja u narednom periodu biti fokusiran na prevenciju i najavila da će početkom naredne godine proširiti skrining karcinoma dojke.
Ona je kazala da je obuhvat vancinacije djece povećan sa 46 na 82 odsto, ali da je Crna Gora još daleko od svjetskog standarda.
Škiljević je rekla da će u narednom periodu urediti pitanje nagrađivanja zdravstvenih radnika, profesionalne odgovornosti ljekara, odnosno osiguranje od ljekarske greške, ali i urediti način obezbjeđenja sredstava za rijetke bolesti i skupa liječenja.
“Počećemo i sa procesom akreditacije zdravstvenih ustanova i uvođenjem novih medicinskih tehnologija”, dodala je ona.
Škiljević je rekla da će u drugoj polovini naredne godine raspisati tender za nabavku informacionog sistema Kliničkog centra, nastaviće sa strukturiranjem i standarizovanjem elektronskog zdravstvenog kartona.
Naredne godine, kako je planirano, uložoće dodatnih pet miliona EUR iz budžeta za nabavku nove medicinske opreme.
Škiljević je kazala da će u izradnju klinika za infektivne bolesti i za dermatologiju, kao i opermanje mikrobiološke labaratorije uložiti šest miliona EUR, odnosno da su dobili iz Brisela odgovor da će podržati taj projekat.
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?