Kulturu sačuvati od dnevne politike

“Imajući u vidu da je 41. Vlada Crne Gore na polovini svog mandata, sasvim sigurno mogu da ustvrdim da je u protekle dvije godine urađeno jako puno u oblasti kulture, ali i da nam preostaje ne manje planiranih aktivnosti koje je neophodno realizovati. Uvjeren sam da je Ministarstvo kulture svojim radom doprinijelo ukupnoj pozitivnoj slici koju ostavlja u očima i domaće i inostrane javnosti aktuelna Vlada čiji sam član”.

* Koji su to najznačajniji projekti koje ste realizovali?

“Podsjetiću Vas da je u aktuelnom mandate Vlade osnovan Filmski centar, a do kraja godine je planirano i dugo očekivani završetak objekta u kojem će svoj rad nesmetano ostvarivati tri crnogorske institucije kulture - Muzički centar, Crnogorska kinoteka i Filmski centar. Kada već govorimo o filmu, Crna Gora je stvorila sve neophodne preduslove da od 1.januara 2019. postane članica Eurimages fonda za kinematografiju. Takođe, posebno važnim želim istaći aktivnosti na izmjeni pozitivno pravnih propisa, kojima smo stvorili uslove da budemo atraktivna filmska destinacija - i na tome nećemo stati. Želimo u punom kapacitetu iskoristiti komparativne prednosti koje naša država ima u pogledu lokacije za filmsku industriju. Aktivno participiramo u tri IPA projekta, pri čemu u dva imamo i liderske pozicije. Ministarstvo kulture je u ovoj godini sufinansiralo 208 projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2018. obuhvaćeno je 116 projekata i programa iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djelatnosti u ukupnom iznosu od 1.14 eura”.

“O kulturnom turizmu i kreativnim industrijama u perspektivi će se govoriti kao o generatorima razvoja crnogorske kulture. Kulturnim turizmom spajamo dva velika, razvojna potencijala naše zemlje, i procesom sinergetskog efekta dolazimo do realizacije ciljeva kakvi su ostvarivanja dobiti sa jedne strane i dalja promocija geografskih potencijala koji su brojni. Ne treba zaboraviti ni njegov doprinos jačanju svijesti o kulturnim vrijednostima, kao i u kreiranju kulturnog identiteta i pozitivnog imidža zajednice. Kada je riječ o kreativnim industrijama imali ste prilike u sredstvima javnog informisanja da vidite, ili pak pročitate o našoj ambiciji da proizvode naših umjetnika učinimo vidljivijim i tržišno orjentisanijim, te je u tom pogledu planirana realizacija šest Kreativnih habova u Crnoj Gori. Naime, riječ je o ambiciji Ministarstva kulture da stvori neohodne preduslove za rad naših umjetnika, ali i da njihova umjetnička djela budu adekvatno vrednovana na tržištu čime zadovoljavamo princip održivost. Posebno nas ohrabruje činjenica što ćemo već do kraja ove godine imati prve proizvode pod brendom ‘Creative Montenegro’ – proizvode koji su rezultat kreativnosti naših umjetnika, i umješnosti naših preduzetnika”.

* U protekle dvije godine Ministarstvo kulture je sufinansiralo brojne projekte, čak 384. Koje biste vi izdvojili?

“Podrška i podsticaj razvoja kulture putem produkcije programa i projekata je osnovna obaveza Ministarstva kulture, koja se realizuje kroz različite modele. Primarni model podrške je javni konkurs, što je kompatibilno i sa evropskom pravnom tekovinom, tako da Ministarstvo po tom osnovu izdvaja i najveća budžetska sredstva. Podrška je namijenjena aktivnostima opštinskih ustanova kulture i drugim institucionalnim formama u kulturi, kao i pojedincima koji su realizatori autorskih projekata. U odnosu na područje primjene i broj projekata koji se podržava tokom godine je veliki. U 2017. godini podržali smo 176 programa i projekata, a u 2018. godini 208. Kao što se može vidjeti i iz same Odluke, podrška se obezbjeđuje za sve oblasti kulture i obuhvata sve crnogorske opštine. Intencija ove mjere je da se selektuju najkvalitetniji sadržaji u kulturi, uz poštovanje propisanih umjetničkih i produkcionih kriterijuma. Pored toga, sprovođenjem ove mjere ostvaruje se ravnomjeran razvoj kuture, kao jedan od utvrđenih razvojnih prioriteta. Ako je neophodno da izdvojim neke od podržanih projekata, ukazao bih na to da je sa aspekta Ministarstva kulture veoma važno objavljivanje monografskih publikacija i međunarodna prezentacija naših umjetnika, u oblasti likovne umjetnosti; nove produkcije baletskih predstava škla “Princeza Ksenija” i “Vasa Pavić, u oblasti muzičko scenskih djelatnbosti; objavljivanje novih rukopisa crnogorskih književnika, kao i prevodi crnogorske književnosti u oblasti izdavačke djelatnosti. i po obimu i po kompleksnosti veoma su značajni festivali i manifestacije, gdje se takođe prioritet daje novim sadržajima i festivalskim produkcijama.

U ovoj oblasti svakako su najznačajniji Barski ljetopis, Budva Grad teatar, Festival glumca u Nikšiću, Purgatorije Tivat. Kod selekcije se vodi računa i o tome da budu zastupljene sve forme umjetničkog izražavanja. Tim povodom u oblasti filmskih festivala izdvojio bih Underhill fest, od muzičkih Festival mladih muzičara Crne Gore i Made in New Jork Jazz festival, Fluid dizajn u oblasti vizuelnih umjetnosti, za izdavački sector važni su sajmovi knjiga u Podgorici. I na kraju, kao jedine festival tog profila u Crnoj Gori izdvojio bih Internacionalni simpozijum skulpture u Danilovgradu i Festival lutkarstva u Podgorici. Kao što je navedeno, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, koji donosi Vlada Crne Gore na godišnjem nivou je u protekle dvije godine finansiralo i sufinansiralo 216 programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore. Jedan od glavnih ciljeva Programa zaštite i očuvanja je ravnomjerni razvoj kulture na teritoriji cijele Crne Gore, a sprovodi se radi unaprjeđenja stanja kulturnih dobara, očuvanja, zaštite, valorizacije, prezentacije i popularizacije kulturne baštine, kao i unaprjeđenju uslova za primjenu zakona iz oblasti kulturne baštine. Cijeneći navedeno, pomenuću višegodišnja arheološka i konzervatorska istraživanja arheoloških lokaliteta: Crvene stijene kod Nikšića, Srednjevjekovnog grada Svača, nekadašnjeg rudnika Brskovo, Municipiuma S kod Pljevalja,Villa Rustike – Bistrica, i lokalitet Samograd - Opština Bijelo Polje, Žabljaka Crnojevića, Duklje, Ćaf Kiša kod Tuzi, Pećina grad kod Petnjice, kao i podvodna istraživanja i valorizovanje podvodnih arheoloških lokaliteta. Takođe, u cilju unaprjeđenja njihovog stanja značajne aktivnosti sprovodimo i na sakralnim, profanim i fortifikacionim nepokretnim kulturnim dobrima, izdvojiću: Utvrđnje Izlit, Tvrđavu Onogošt, Žabljak Crnojevića, Bedeme Starog grada Budve, Utvrđenje Medun, Kučansku džamija, Cetinjski manastir, Crkvu svetog Petra i Pavla u Nikšiću, crkvu Sv. Trojice u Pljevljima, tri nekropole stećaka: Grčko groblje u Plužinama, Bare Žugica i Grčko groblje na Žabljaku i dr. Značaj ovih i drugih projekata je nemjerljiv, kako zbog činjenice da je obuhvaćena teritorija cijele države, tako i zbog uključivanja naših stručnih resursa a naročito međunarodnih partnera, koji kroz razmjenu iskustava i savremenog tehničko tehnološkog pristupa posebno u konzervatorskoj djelatnosti, čine da se postojeće vrijednosti baštine očuvaju i prenesu budućim generacijama”.

“Statusi umjetnika u Crnoj Gori bolji su u kvalitativnom kontekstu nego ranije, ali na njima treba i dalje raditi i unaprijeđivati ih. Međutim, važno je da dođe do spoznaje i kod samih stvaraoca, da se moraju boriti za svoje pozicije, tu prevashodno mislim na neophodnost usvajanja tržišnog načina razmiljanja, upravo tu vidim potencijale kreativnih industija, koje će im kao svojevrstan alat biti od koristi. Ubrzana globalna kretanja sve nas tjeraju da se u kontinuitetu usavršavamo i mijenjamo, pa ako hoćete da promjenama u sebi mijenjamo stvari oko sebe. Ministarstvo kulture će učiniti sve da kroz sprovođenje zakonske i podzakonske legislative, ali i kroz praktičnu podršku bude servis crnogorskim umjetnicima, kao što je to bio slučaj i do sada".

“Ukoliko imamo u vidu programske linije koje podržava Eurimage, a odnose se na pomoć koprodukcionoj saradnji, distribuciji, bioskopima i digitalizaciji, onda je sasvim izvjesno da je članstvo Crne Gore u ovom potpornom fondu veoma bitno za crnogorski kinematgrafskih sektor u cjelini. U kojoj mjeri će njegovi benefiti biti iskorišćeni, zavisiće isključivo od potencijala samog sektora i spremnosti da sarađuju sa regionalnim i evropskim partnerima. Pitanje digitalizacije bioskopa biće pod posebnom pažnjom Ministarstva kulture, ali i lokalnih samouprava u čijoj su nadležnosti. Namjerni smo da pripremimo poseban program digitalizacije, po uzoru na zemlje regiona i da ga realizujemo u saradnji sa Eurimagesom. To je jedna od mjera unapređenja kinematografske djelatnosti, planirana Nacionalnim programom razvoja kinematografije 2018-2023. Kada su u pitanju prostorni kapaciteti Muzičkog centra, Crnogorske kinoteke i Filmskog centra, dužan sam reći da su sve tri institucije od svog osnivanja radile u iznajmljenim i neuslovnim prostorima, što u svakom slučaju otežavalo njihov rad. Međutim, ta okolnost samo pokazuje sa koliko entuzijazma i posvećenosti zaposleni u tim ustanovama rade, jer su rezultati njihovog rada i te kako vidljivi i izuzetno dobro vrednovani na umjetničkoj sceni, domaćoj i inostranoj. Siguran sam da će novi, odnosno renovirani objekat nekadašnjeg Doma Vojske, gdje će sve tri ustanove biti smještene, predstavljati dodatni podsticaj. Pored prostornih uslova, tehničko-tehnološka opremljenost objekta, izvjesno će uticati i na produkciju novih programa i projekata.”

“Ministarstvo kulture u kontinuitetu vodi računa o ravnomjernom regionalnom razvoju kulture, u skladu sa postojećim kulturnim resursima, prepoznatim potrebama i zahtjevima pojedinačnih djelatnosti. To je posebno prepoznato u strateškim dokumentima počev od Programa razvoja kultre 2016-2020., preko godišnjih konkursa iz oblasti kulturne baštine i kulturno-umjetničkog stvaralaštva, do pojedinačnog programa Razvoj kulture na sjeveru. Sve to potkrepljuju brojni projekti koji se realizuju na sjeveru, koji se odnose na izgradnju i sanaciju objekata kulture, razvoj programskih aktivnosti, kao i saradnju sa lokalnim javnim ustanovama, koje obavljaju konzervatorsku, muzejsku, odnosno bibliotečku djelatnost. Pomenućemo saradnju sa organima lokalne samouprave na implementaciji propisa iz oblasti kulturne baštine, a naročito u dijelu osnivanja ili reorganizovanja muzejskih i bibliotečkih ustanova. Takođe, Ministarstvo kulture je u proteklom periodu, finansijski podržavalo brojne projekte koji se odnose na sprovođenje konzervatorskih mjera na muzejskom materijalu lokalnih ustanova, naročito na sjeveru, i to u saradnji sa Muzejem iz Bijelog Polja, Pljevalja, Rožaja, Berana i dr. S ponosom ističem da smo uspješno rekonstruisali Centar za kulturu u Pljevljima, čime smo stvorili preduslove za kontinuiran razvoj kulture tom gradu na sjeveru”.

“Kultura u Crnoj Gori ima mjesto koje joj i pripada u društvu, uvažavana je i valjano sagledavana, sa brojnim razvojnim potencijalima, na čijoj realizaciji se u kontinuitetu i posvećeno radi. Ubijeđen sam da će se sa tim odnosom nastaviti i u budućnosti. Neophodno je kulturu sačuvati od sve češće zloupotrebe i nasrtaja u kontekstima dnevne politike i nerijetko malicioznih istupa pojedinaca i grupa. Ona se mora tretirati kao kolektivno dobro, dakle nešto što pripada svima nama, i što ni u jednom segmentu ne smije biti predmet osporavanja ili negiranja. Ako o njoj sa velikim uvažavanjem govore u svijetu ne vidim zašto bi to bio problem i nama samima. Vlada Crne Gore oblast kulture tretira kao jedan od prioriteta, što me posebno raduje i nadahnjuje u budućem radu.”

“Crna Gora se zalaze za slobodne i javnosti i etičkom kodeksu odgovorne medije i to smatram kao jednu od temeljnih vrijednosti naše evropske budućnosti. Crnoj Gori trebaju mediji koji rade u interesu javnosti. Upravo ova načela promovišu održivu praksu i najbolja profesionalna iskustva. Upravo zato, glavne smjernice na planu ekonomskih reformi kojima je Crna Gora maksimalno i iskreno posvećena, jesu sloboda i povoljan ambijent za rad medija, profesionalno unapređenje i održivost medijske pluralističke scene. Posebno želim naglasiti da Vlada i Ministarstvo na čijem sam čelu, posebnu pažnju posvećuje kontinuiranim aktivnostima nadležnih državnih organa sa ciljem osiguranja slobodnog i nesmetanog djelovanja medija i bezbjednosti novinara, što predstavlja ključni prioritet Vlade CG. Kao što znate unaprjeđujemo medijsko zakonodavstvo kroz izradu novog Zakona o medijima i izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG. Zadovoljan sam radom multiresorskih radnih grupa i onim što smo zajednički usaglasili na tim tijelima, jer smo dobili znatno unaprjeđena zakonska rješenja, koja garantuju i unaprjeđuju političku, institucionalnu i finansijsku nezavisnost nacionalnog javnog emitera RTCG i nezavisnog regulatora Agencije za elektronske medije. Nacrtom Zakona o medijima kao krovnim zakonom ove oblasti, predviđen je širok spektar rješenja i instituta primjerenih relevantnim međunarodnim standardima i dobrim praksama. U Nacrtu zakona pitanje održivosti medijske scene i zaštite medijskog pluralizma predviđeno je institutom Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, čiji će pristup bez diskriminacije imati svi komercijalni mediji, elektronski, štampani i on-lajn mediji. Predviđeno je i konstituisanje i konsolidacija jedinstvenog samoregulatornog tijela, a Vlada će putem pomenutog Fonda podržati rad ovog tijela. Nedavno smo dobili komentare relevantnih međunarodnih institucija, tako da ćemo početkom decembra raspisati i javnu rasprava”.