Drljević: Ovakva dinamika nam daje za pravo da vjerujemo da ćemo biti spremni za članstvo i prije 2025

Intervju sa glavnim pregovaračem Aleksandrom Drljevićem za portal European Western Balkans. Intervju je urađen u kontekstu predstojeće konferencije "Zapadni Balkan i vladavina prava: Koliko blizu EU?" u Podgorici, gdje će Drljević biti jedan od govorinika.

EWB: Koje su najznačajnije reforme koje je Crna Gora sprovela u oblastima obuhvaćenim poglavljima 23 i 24 od objavljivanja izvještaja Evropske komisije u aprilu?

AD: Poglavlja 23 i 24 su srž pregovaračkog procesa, i od napretka u tim oblastima zavisi tempo ukupnih pregovora i kretanja prema EU.

Evropska komisija je prije dvije sedmice predstavila Radni dokument o stanju u pregovorima za ova dva poglavlja, u kom je prepoznala sve aktivnosti koje su crnogorske institucije preduzimale u cilju unapređenja vladavine prava, odnosno podizanja kvaliteta i sigurnosti naših građana.

Taj dokument, koji je dostupan na uvid javnosti, prepoznaje napredak na mnogim poljima – u refomi zakonodavstva i izgradnji institucija, uz rezultate u oblastima borbe protiv korupcije na visokom nivou, organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, kao i borbe protiv diskriminacije i zaštite stranaca.

Podsjetiću ovom prilikom samo na neke od notiranih rezultata u tom dokumentu, koji su bitni za razumijevanje napretka u ovoj oblasti. U procesu reforme pravosuđa imamo visok stepen primjene standarda kada je u pitanju zakonodavni i institucionalni okvir, ali i trogodišnja implementacija zakona, posebno kada su u pitanju konkursi na nacionalnom nivou kao i primjena sistema ocjenjivanja sudija i državnih tužilaca.

Agencija za sprečavanje korupcije izdala je 118 mišljenja na zahtjev javnih funkcionera i organa; 26 odluka o nespojivosti funkcije i sukobu interesa. U 2017. godini bilo je 127 mišljenja i 58 odluka. Na osnovu mišljenja i odluka Agencije, 53 javna funkcionera podnijela su ostavke na svoju funkciju ili funkcije, što je za 16 više nego u prošloj godini.

Prepoznati su rezultati i Specijalnog državnog tužilaštva, posebno kada je u pitanju broba protiv korupcije na visokom nivou - od januara do kraja septembra 2018. godine pokrenute su nove istrage u 8 predmeta korupcije na visokom nivou, protiv 100 fizičkih i 49 pravnih lica, a u istom periodu protiv 28 fizičkih lica i 2 pravna lica podignute su optužnice za krivična djela sa elementima korupcije i zloupotrebom položaja.

U periodu od oktobra 2017. do avgusta 2018. godine, 182 osobe su krivično gonjene za krivična djela sa elementima organizovanog kriminala. Spriječeno je 15 teških krivičnih djela.

U izvjestaju je konstatovan bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv pranja novca i privremeno oduzete imovine, kada je u pitanju period od objavljivanja Izvjestaja o Crnoj Gori.

U borbi protiv krijumčarenja cigareta, policija je izvršila zaplijene krijumčarenih cigareta (ukupne vrijednosti veće od 10 miliona EUR) u tri različita slučaja koji su uključivali desetine pravnih i fizičkih lica.

Naravno da dokument konstatuje i određene izazove sa jasniim preporukama za njihovo prevazilazenje. Vlada Crne Gore, kao i nezavisne i pravosudne institucije su spremne da odgovore svim izazovima i da preporuke iz dokumenta koriste kao smjernice za dalji rad.

EWB: EK u Izvještaju ocjenjuje da je napredak ograničen u oblasti slobode izražavanja, posebno rasvjetljavanja napada na novinare i medije. Šta Crna Gora planira da uradi kako bi poboljšala rezultate u ovoj oblasti?

AD: Ovo društvo, kao i svako koje teži tome da postane demokratsko i moderno, mora počivati na slobodi izražavanja, pa tako svaki napad na novinare i medije smatramo pokušajem da se uzdrma jedan od tih temelja. Crna Gora je u potpunosti posvećena konstantnom unapređivanju standarda u oblastima slobode izražavanja i medija i razumijemo važnost ove slobode kao jedne od fundamentalnih vrijednosti EU.

Svjesni potrebe za čuvanjem ove slobode, uvjeravam vas da državne institucije konstantno rade na procesuiranju napada na novinare i imovinu medija i bore se protiv podsticanja napada na novinare, što će, nadamo se, rezultirati otkrivanjem izvršilaca i nalogodavaca tih krivičnih djela.

Osim napora na represivnom planu, opredijeljeni smo i ka unapređenju zakonodavnog okvira u oblasti medija. Očekujemo da ubrzo budu utvrđeni novi zakoni o medijima kao i izmjene i dopune zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG. Takođe do kraja sljedeće godine očekujemo i izmjene zakona o elektronskim medijima.

EWB: Prema podacima, broj ubistava koji se mogu kvalifikovati kao obračuni kriminalnih grupa, na području Srbije i Crne Gore, značajno je povećan od 2015. Kako dvije zemlje mogu zajedno efikasnije da urade kako bi garantovale bezbjednost svojih građana?

AD: Borba protiv organizovanog kriminala daje bolje rezultate nego u prethodnim godinama, dijelom zbog ojačane policijske saradnje sa državama članicama EU. Crnogorska policija učestvovala je u nizu međunarodnih policijskih operacija visokog profila, koje su dovele do hapšenja članova kriminalnih grupa i veoma značajnih zaplijena opojne droge.

Što se tiče zajedničkih aktivnosti sa državama regiona, među kojima je Srbija, napomenuću da je Crna Gora od januara do maja 2018. godine nastavila da vodi zajedničke patrole sa svim susjednim zemljama, izuzev Hrvatske. Saradnja sa susjednim zemljama u oblasti pograničnog saobraćaja nastavila je da se nesmetano odvija, uz otvaranje novog zajedničkog graničnog prelaza sa Albanijom u julu i potpisivanje različitih protokola i sporazuma, dok su drugi u pripremi.

Granična saradnja sa Srbijom je značajno napredovala potpisivanjem devet bilateralnih sporazuma u avgustu, u vezi sa nekoliko međunarodnih graničnih prelaza i zajedničkih graničnih prelaza.

Svjesni smo da je konstantna i intenzivna saradnja na regionalnom nivou jedini adekvatan odgovor na djelovanje organizovanih kriminalnih grupa na ovim prostorima, čije aktivnosti ne priznaju granice, zbog čega ćemo nastaviti sa ovako dinamičnom saradnjom koja će, vjerujemo, u budućnosti rezultirati većom bezbjednošću građana naše, ali i svih država regiona.

EWB: Jedan od glavnih problema u svim zemljama Zapadnog Balkana je politički uticaj na nominalno nezavisna nadzorna tijela. Kako biste ocijenili situaciju u Crnoj Gori u vezi s tim, posebno kada je riječ o relativno mladoj Agenciji za sprječavanje korupcije?

AD: Naša odlučnost da se formira sistem vladavine prava na osnovu evropskog modela se ogleda u činjenici da je dosad oko 70 zakona usvojeno ili izmijenjeno u ovoj oblasti, kao i da je instutionalni okvir za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala uspostavljen osnivanjem Agencije za sprečavanje korupcije i Specijalnog državnog tužilaštva.
I Evropska komisija je, kroz svoje izvještaje, prepoznala efikasnost i aktivnosti Agencije za sprečavanje korupcije.

Vjerujem da o nezavisnosti i funkcionalnosti Agencije najbolje govore njeni rezultati. Naime, osim rezultata koje sam već naveo a koji se odnose na oblast sukoba interesa, Agencija je u ovoj godini počela da izdaje prekršajne naloge i izriče prekršajne kazne, a sprovela je i niz aktivnosti u dijelu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja za predsjedničke i lokalne izbore. Do kraja juna 2018. godine pokrenula je 17 prekršajnih postupaka protiv političkih subjekata i odgovornih lica.

EWB: Da li očekujete da će Crna Gora moći da zatvori sva svoja pregovaračka poglavlja kako bi postala članica EU do 2025. godine?

Transformacija crnogorskog društva u skladu sa sistemom evropskih vrijednosti koji je zasnovan na vladavini prava je kompleksan proces, kojem je Vlada od početka istinski posvećena, uz čuvanje dobrobiti i prosperiteta naših građana kao primarnog cilja.

Otvaranjem i zatvaranjem pregovaračkih poglavlja Crna Gora jača unutrašnju spremnost za članstvo. Više puta smo isticali da članstvo u EU nije jedini cilj, već da je suštinska demokratizacija ovog društva zapravo u osnovi u osnovi ovog procesa. Potvrda da dobro obavljamo taj posao leži u činjenici da smo dosad otvorili 31 pregovaračko poglavlje, a da očekujemo otvaranje i preostala dva.

Ovakva dinamika nam daje za pravo da vjeurjemo da ćemo biti spremni za članstvo i prije 2025. godine. Imajući u vidu da zatvaranje pregovora neće zavisiti samo od nas, već od spoljnih faktora, kao što je situacija u EU i državama članicama, nezahvalno je davati bilo kakve prognoze i vremenske odrednice, a takav pristup ćemo zadržati i u narednom periodu.

Ono što je sigurno je da imamo podršku evropskih partnera u ovome što radimo i taj momenat treba iskoristiti na najbolji mogući način.

European Western Balkans