Izvještaj sa javne rasprave o Nacrtu strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024. godine sa pratećim Akcionim planom za 2019. godinu

Ministarstvo unutrašnjih poslova-Nacionalna kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima

IZVJEŠTAJ O SPROVEDENOJ JAVNOJ RASPRAVI


U vezi sa Nacrtom strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024. godine sa pratećim Akcionim planom za 2019. godinu


Vrijeme trajanja javne rasprave: Javna rasprava je trajala 20 dana od 12. novembra do 02. decembra 2018. godine

Način sprovođenja javne rasprave (održavanje okruglog stolova, tribina i prezentacija, sa navedenim mjestom i datumom održavanja; dostavljanje primjedbi, predloga i sugestija u pisanom ili elektronskom obliku, sa navedenim načinom i rokom dostavljanja):

Javna rasprava je sprovedena na način što je Nacrt strategije sa Akcionim planom objavljen na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova i e-uprave. U okviru javne rasprave organizovan je okrugli sto, dana 26.11.2018. godine sa početkom u 10:00 časova.

Ovlašćeni predstavnici ministarstva koji su učestvovali u javnoj raspravi:

1. Ulama Zoran, Nacionalni koordinator/Rukovodilac Nacionalne kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima
2. Sonja Perišić Bigović, samostalna savjetnica u Nacionalnoj kancelariji I
3. Marijana Radunović, samostalna savjetnica u Nacionalnoj kancelariji.

Podaci o broju i strukturi učesnika u javnoj raspravi:

Na okruglom stolu prisustvovali su po jedan predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva prosvjete, Zavoda za školstvo, Policijske akademije, JU Centra za podršku djeci i porodici B. Polje, nevladinih organizacija “Crnogorski ženski lobi” i “SOS telefon Nikšić”, međunarodne organizacije UNICEF, kao I dva predstavnika Crvenog krsta Crne Gore.

Tokom trajanja javne rasprave, Ministarstvu unutrašnjih poslova-Nacionalnoj kancelariji za borbu protiv trgovine ljudima su dostavljeni komentari od strane:

1. Crvenog krsta Crne Gore
Rezime dostavljenih primjedbi, predloga i sugestija, sa navedenim razlozima njihovog prihvatanja, odnosno neprihvatanja: Pregled dobijenih inicijativa, predloga, sugestija i komentara:

Crveni krst Crne Gore:

a) U poglavlju institucionalni okvir predloženo je “da se umjesto naziva nevladine organizacije upotrebljava organizacije civilnog društva zbog činjenice da je naziv organizacije civilnog društva širi pojam koji obuhvata i organizaciju Crvenog krsta Crne Gore”.

Stav predlagača: Prijedlog je prihvaćen. Zamijenjen je termin “nevladine ogranizacije” sa terminom “organizacije civilnog društva”

b) U okviru poglavlja Prevencija I edukacija Akcionog plana za implementaciju Nacionalne strategije za borbu protiv trgovine ljudima za 2019. godinu predloženo “ dodati da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sprovodi preventivne radionice u cilju podizanja svijesti RE populacije zajedno sa organizacijama civilnog društva”.
Stav predlagača: Prijedlog nije prihvaćen. Budući da su u okviru institucionalnog okvira navedene aktivnosti koje institucije sprovode na planu borbe protiv trgovine ljudima, a da je posljednjom rečenicom na kraju navedeno da je ostvarena saradnja i partenrstvo sa medjunarodnim i organizacijama civilnog sektora u njihovoj realizaciji, te da se cijeni veoma veliki doprinos ovih organizacija u okviru postignutih rezultata na ovom planu, tako da se smatra da bi bilo suvišno to posebno isticati na predloženom mjestu.

c) U dijelu strateškog dokumenta koji se odnosi na Preostale izazove I preporuke za dalje djelovanje u dijelu Prevencije I edukacije, “dodati da osim pomenutih ranjivih grupa bi trebalo uvrstiti i migrante, iregularne migrante, azilante i izbjeglice, kao jednu od kategorija koja se tretira ovom strategijom, usled izuzetnog rizika u kojem ova lica
nalaze zbog najčešćeg dolaska u zemlju ili pokušaja napuštanja zemlje uz krijumčare. Pored toga postoji povećan rizik radne i seksualne eksploatacije, za iregularne migrante u Crnoj Gori”. Takođe u okviru istog dijela strateškog dokumenta, u dijelu Identifikacija zrtava predloženo je “dodati jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva koja rade u oblasti trgovine ljudima, ne samo u romskim zajednicama već I u zajednicama u kojima borave ili su smješteni migrant, azilanti i sl”.
Stav predlagača: Prijedlog je prihvaćen.

d) U dijelu Podrške, zaštite i renitegracije predloženo je “da je preporuka o mjerama podsticanja za poslodavce kao što je oslobađanje od poreza za dugoročno zapošljavanje žrtava trgovine ljudima neophodno pažljivije definisati ovu preporuku zbog zaštite podataka o ličnosti, eventualnoj stigmatizaciji ili diskriminaciji”.
Stav predlagača: Prijedlog nije prihvaćen, budući da je predmetna aktivnost navedena kao preporuka za dalje dejlovanje, tako da će se prilikom realizacije jedne ovakve aktivnosti posebna pažnja posvetiti poštovanju svih prava žrtve trgovine ljudima.

e) U okviru Akcionog plana tačka 1.1.4. gdje je u pitanju obuka za predstavnike policije, predloženo je “planirati I obuke za zaposlene ui Direkciji za azil I Centru za prihvat tražilaca međunarodne zastitu”.
Stav predlagača: Sugestija nije je prihvaćena, budući da je u okviru tačke 1.1.8 koja se odnosi na sprovođenje multisektorskih obuka predstavnika različitih institucija o mogućnostima prepoznavanja I upućivanja zrtava trgovine ljudima, planirano da se realizuju obuke I za navedene organizacione jedinicie Ministarstva unutrasnjih poslova, odnosno Uprave policije.

f): Pod tačkama 1.2.2, 1.2.3, 1.2.4., 1.2.5. i 1.3.3. predloženo je je da bi “trebalo navesti pored institucija i partnere iz organizacija civilnog društva”
Stav predlagača: Prijedlog nije prihvaćen, budući da se u cijelom dokumentu navode samo nosioci aktivnosti, što mogu biti samo institucij, a da ce se u ocjeni realizacije I izvještavanju po određenoj aktivnosti biti navedeni I partneri koji su pomogli realizacijim konkretnih aktivnosti.

g) Pod tačkom 2.1.2. u kojoj se pominje organizovanje treninga za jačanje kapaciteta stručnog tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, sugerisano je “da bi trebalo da tim bude multisektorski, kako bi se lakše identifikovale žrtve ili potencijalne žrtve trgovine ljudima, a samim tim I dalje upućivale na system podrške I postojećih servisa”.
Stav predlagača: Prijedlog je prihvaćen uz obrazloženje da je stručni tim za formalnu identifikaciju zrtava trgovine ljudima I zamišljen kao multisektorsko tijelo.