- Vlada Crne Gore
Ministarstvo odbrane Bošković: Tito je prepoznao crnogorsku iskru i uva...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Bošković: Tito je prepoznao crnogorsku iskru i uvažio njena prava
Objavljeno: 19.12.2018. • 21:20 Autor: mod
“Crna Gora i Josip Broz Tito u Drugom svjetskom ratu neraskidivo su povezani. Tito je prepoznao crnogorsku iskru i uvažio njena prava, adekvatno je tretirajući za njenu borbu i doprinos slobodarskom svijetu”, kazao je ministar odbrane, mr Predrag Bošković prilikom današnjeg otkrivanja spomenika Josipu Brozu Titu u Podgorici.
Bošković je istakao da u sjećanjima naroda ostaju oni ljudi koje nadžive vlastite ideje, snagom djela opiru se društvenom zaboravu, a postaju dio trajnog kolektivnog pamćenja.
On se osvrnuo na vojnu dimenziju crnogorskog postojanja koju su uslovile, kako je kazao, društvene okolnosti.
“Vojni poziv i uloga vojnog faktora kao jednog od najcjenjenijih društvenih kategorija odlučujuće su oblikovali crnogorsko društvo. Percepcija svega što je vezano za vojsku i borbu za slobodu kao dio sopstvenog identiteta, zadržala se i u godinama pred i tokom Drugog svjetskog rata. Na takvim osnovama susrela se Crna Gora sa Titom kao ideja koju je predstavljao – federativno uređenje i ravnopravnu Crnu Goru kao istorijski minimum”, istakao je ministar odbrane.
On je dodao da je, osim ideje slobodarstva duboko utkanog u crnogorskom kodu, opšta marginalizacija crnogorske posebnosti u periodu između dva rata, uzrokovana gubitkom državnih atributa, nepostojanje alternativnih pokreta u antifašističkoj borbi, imala za posljedicu da su se Crnogorci većinski opredijelili za revolucionarni i narodnooslobodilački pokret.
Takvoj borbi, istakao je ministar, doprinos Crne Gore je ogroman - načelnik Vrhovnog štaba, prva vojna ličnost cjelokupnog pokreta tokom cijelog rata bio je iz Crne Gore, od ukupno 14 načelnika Generalštaba JNA trojica su bili Crnogorci. “U periodu od kada je prvi put u NOB-u 1943. godine uveden čin generala pa do kada je prestala da postoji JNA, iz Crne Gore u njenom sastavu bilo je gotovo 200 generala i admiral”, podsjetio je Bošković.
On je kazao da je pod Titovom komandom, pored borbe za slobodu, vođena i borba za emancipaciju Crne Gore i ostvarenje njenog nacionalno-državnog pitanja. “Tito je prepoznao crnogorsku iskru, uvažio njena prava, adekvatno je tretirajućio za njenu borbu i doprinos slobodarskom svijetu”, istakao je Bošković.
Ministar je zaključio da sa ove distance mi nijesmo ni da sudimo ni da proslavljamo, već da cijenimo one vrijednosti koje su ostavile trajan pečat jednom vremenu, a borba protiv fašizma i ispravljanje nepravde nakon Prvog svjetskog rata paradigma su današnjeg opstanka i savremenih težnji.
“U gradu koji je nekada nosio njegovo ime neka se uzdiže i ovo znamenje”, kazao je Bošović, dodajući da je ovo spomenik ne samo Titu, već Crnoj Gori, njenom rađanju i ponovnom uspinjanju.
Bošković je istakao da u sjećanjima naroda ostaju oni ljudi koje nadžive vlastite ideje, snagom djela opiru se društvenom zaboravu, a postaju dio trajnog kolektivnog pamćenja.
On se osvrnuo na vojnu dimenziju crnogorskog postojanja koju su uslovile, kako je kazao, društvene okolnosti.
“Vojni poziv i uloga vojnog faktora kao jednog od najcjenjenijih društvenih kategorija odlučujuće su oblikovali crnogorsko društvo. Percepcija svega što je vezano za vojsku i borbu za slobodu kao dio sopstvenog identiteta, zadržala se i u godinama pred i tokom Drugog svjetskog rata. Na takvim osnovama susrela se Crna Gora sa Titom kao ideja koju je predstavljao – federativno uređenje i ravnopravnu Crnu Goru kao istorijski minimum”, istakao je ministar odbrane.
On je dodao da je, osim ideje slobodarstva duboko utkanog u crnogorskom kodu, opšta marginalizacija crnogorske posebnosti u periodu između dva rata, uzrokovana gubitkom državnih atributa, nepostojanje alternativnih pokreta u antifašističkoj borbi, imala za posljedicu da su se Crnogorci većinski opredijelili za revolucionarni i narodnooslobodilački pokret.
Takvoj borbi, istakao je ministar, doprinos Crne Gore je ogroman - načelnik Vrhovnog štaba, prva vojna ličnost cjelokupnog pokreta tokom cijelog rata bio je iz Crne Gore, od ukupno 14 načelnika Generalštaba JNA trojica su bili Crnogorci. “U periodu od kada je prvi put u NOB-u 1943. godine uveden čin generala pa do kada je prestala da postoji JNA, iz Crne Gore u njenom sastavu bilo je gotovo 200 generala i admiral”, podsjetio je Bošković.
On je kazao da je pod Titovom komandom, pored borbe za slobodu, vođena i borba za emancipaciju Crne Gore i ostvarenje njenog nacionalno-državnog pitanja. “Tito je prepoznao crnogorsku iskru, uvažio njena prava, adekvatno je tretirajućio za njenu borbu i doprinos slobodarskom svijetu”, istakao je Bošković.
Ministar je zaključio da sa ove distance mi nijesmo ni da sudimo ni da proslavljamo, već da cijenimo one vrijednosti koje su ostavile trajan pečat jednom vremenu, a borba protiv fašizma i ispravljanje nepravde nakon Prvog svjetskog rata paradigma su današnjeg opstanka i savremenih težnji.
“U gradu koji je nekada nosio njegovo ime neka se uzdiže i ovo znamenje”, kazao je Bošović, dodajući da je ovo spomenik ne samo Titu, već Crnoj Gori, njenom rađanju i ponovnom uspinjanju.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?