Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Cetinje: Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na Svečanoj akademiji u čast Dana nezavisnosti i 150 godina Grahovačke bitke

Objavljeno: 22.05.2008. 03:30 Autor: Naslovna strana
Cetinje, Zetski dom, 21. maj 2008. godine
MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade Crne Gore

Govor na Svečanoj Akademiji u čast Dana nezavisnosti i 150 godina
Grahovačke bitke





Poštovani gospodine Predsjedniče Crne Gore,
Poštovani gospodine Predsjedniče Skupštine Crne Gore,
Vaše Ekselencije,
Uvaženi potomci grahovačkih ratnika,
Dame i gospodo,


Večeras proslavljamo dva značajna istorijska događaja - obnovu nezavisnosti Crne Gore i stopedesetu godišnjicu bitke na Grahovcu.

Događaji u čiju smo se slavu i čast večeras sastali na prijestonom Cetinju, pospješuju nas da, uvijek nanovo, promišljamo o slobodi kao idealu od trajne važnosti tokom cjelokupne ljudske istorije, ne samo crnogorske.

Kako nas poučava iskustvo novog vijeka kojem i sami svjedočimo, suštinske duhovne vrijednosti afirmišemo sa povišenim osjećanjem za etničku i kulturu raznolikosti, za istorije i tradicije svih ovdašnjih kultura - slavimo ih kroz naše zajedničko crnogorsko, balkansko i evropsko nasljeđe.

1858. - 2006.!
Vremenski razmak između slavnih datuma je veliki, ali oba u našoj istorijskoj riznici predstavljaju jedinstveni izraz crnogorskog duha - oba, mogli bismo reći, trijumfalno svjedoče o jedinstvenoj, slobodnoj i samosvjesnoj Crnoj Gori.

Grahovačko poprište iz maja 1858. naše je dragocjeno zavještanje.

U borbi između Davida i Golijata, u stravičnim ratnim okršajima, crnogorska vojska nadjačala je moćni Husein pašin korpus. Otomanska sila od koje je drhtala Evropa, doživjela je za sve, osim za Crnogorce, neočekivani poraz.

Kao i na Krusima, na Carevom Lazu i Vučjem dolu simbolima naše ratničke i slobodarske časti - i na Grahovcu je ispisana zvučna oda crnogorskoj hrabrosti i viteštvu. Iz neravnopravnog dvoboja male balkanske knjaževine i velike otomanske sile, maja 1858. godine, knjaz Danilo I Petrović Njegoš, oglasio je Evropi da Crna Gora mora biti respektovana i da crnogorska sloboda nema cijenu.

Danas, vijek i po udaljeni od slavne grahovačke pobjede, gledamo na proteklo istorijsko vrijeme kao na izuzetno burno i tegobno.

A, upravo u sagledanom dinamizmu tog istorijskog vremena i prostora, postaje bjelodana istorijska istina o crnogorskom narodu i crnogorskoj državi.

Jednako neporecivo, tamo stoje zapisani i hrabro pregnuće Danila I i Nikole I Petrovića Njegoša, međunarodno priznanje države Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. kao i fakta javne i zakulisne politike o nacionalnom poniženju Crne Gore1918. - o nestanku crnogorske dražavnosti i brisanju imena Crne Gore sa zemljopisne mape.

No, grahovačko zavještanje, kao i slobodarska zavještanja slična njemu, uvijek su snažno razbuktavali našu državotvornu odlučnost:
i 1941. godine, kroz crnogorski opštenarodni ustanak, kao jedinstveni antifašistički front, kad smo se svrstali u demokratsku koaliciju slobodnog svijeta; i, poslije kraha fašizma, poslije još jedne majske pobjede, u državnoj zajednici ravnopravnih jugoslovenskih naroda, kad smo vratili časno ime Crnoj Gori; kao i u krvavom jugoslovenskom raspletu, tokom posljednje decenije 20-og vijeka, kad smo uprkos uzvitlanom ratnom vihoru sačuvali mir i dragocjeni međuetnički sklad u Crnoj Gori.

Dame i gospodo,

Nezaustavljivo državotvorno zrijevanje Crne Gore naših dana, krunisano je pobjedom na istorijskom referendumu 21. maja 2006. godine. Od puške do olovke, za nepun vijek i po.

Istorija Crne Gore nikada ne bi bila razumljiva bez sagledavanja činjenica o neizvjesnim unutrašnjim i spoljnjim političkim okolnostima neposredno prije i tokom referendumskog procesa, zapravo bez uvida u složeni proces demokratskog zrijevanja Crne Gore.

Zato, pred licem savremene crnogorske istorije, slavljenički superiorno možemo saopštiti:
obnovili smo crnogorsku državnost vodeći mudru i promišljenu politiku; uspjeli smo obodreni rezultatima uspostavljenog ekonomskog samopouzdanja; nadahnuti najboljom crnogorskom slobodarskom i građanskom tradicijom; osnaženi novim i obnovljenim institucijama; naoružani izuzetnim strpljenjem i tolerancijom svih građana; uz pomno upražnjavanje najviših evropskih standarda i manira evropske političke kulture.

Slobodno i demokratski odlučili smo da upravljamo vlastitom sudbinom u vlastitoj državi.

Ali, kažimo i to, 21. maj 2006. nije samo datum istorijskog crnogorskog plebiscita, već mnogo više od toga - to je datum iskoraka u epohu jedne nove društvene i ekonomske stvarnosti Crne Gore.

Takva Crna Gora pouzdani je zavičaj dobrosusjedstva, evropske i evroatlanske ideje integracija.

Njeno opredjeljenje za razvojnu strategiju na magistralnom kursu integracija nije pitanje izbora, već prirodne pripadnosti naše zemlje Evropi i civilizacijskim tokovima koje ona baštini.

Pripadnost evropskoj ideji osvjedočili smo jezikom dijaloga i sporazuma, jezikom demokratske racionalnosti. Evrohumanistička ideja kojoj se posvećujemo drži do čovjeka - pojedinca, do njegove zaštite i unapređenja njegovog kvaliteta života, do uspostavljanja visokih standarda u svim sferama života.

Najzad, svakodnevno potvrđujući da ulazak u novu razvojnu epohu znači usvajanje vrhunskih evropskih iskustava - i u oblasti ekonomije i zakonodavstva, i u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda - Crna Gora je svoju evropsku perspektivu učinila sasvim izvjesnom.

Dame i gospodo,

Slaveći, večeras, grahovačke pobjednike, baš kao i grahovačke neustrašive heroine, crnogorske majke, sestre, žene - dozvolite mi da iskažem posebno divljenje prema vladarskoj ličnosti naše slavne dinastije - prema Knjazu Danilu I Petroviću Njegošu.
Ratniku, političaru, državniku, crnogorskom patrioti.Vizionaru. Snažnoj, modernoj, reformatorskoj vladarskoj personi.

On je, tokom dramatičnog i prelomnog desetljeća vladavine, snažno učvrstio međunarodnu poziciju Crne Gore i presudno pospješio crnogorsku držvotvornu ideju brojnim tekovinama na političkom, diplomatskom i kulturnom polju.

Dame i gospodo, dragi prijatelji,

Mnogi sudbinski istorijski događaji za Crnu Goru odigrali su se u mjesecu maju. Zato nije slučajno što je narod davno ispjevao našu himnu: OJ SVIJETLA MAJSKA ZORO Ponosni smo na našu istoriju, ali nijesmo njeni zarobljenici. To je za današnje generacije identitetski stimulans za našu evropsku budućnost.

U slavu junaka sa Grahovca, Knjaza Danila I Petrovića Njegoša, kao i Mirka Petrovića, vojvode od Grahovca, u čast i u ime generacija koje stasavaju za podvige i zasluge nove Crne Gore - neka bude uvijek isti naš praznični zavjet: NEKA JE VJEČNA CRNA GORA!Audio
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?