Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Uvodno izlaganje predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na konferenciji za novinare održanoj povodom sto dana rada Vlade

Objavljeno: 09.06.2008. 20:00 Autor: Naslovna strana
GOVOR PREDSJEDNIKA VLADE CRNE GORE MILA ĐUKANOVIĆA NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE POVODOM 100 DANA RADA VLADE ( 09.06.2008.godine):



Poštovani predstavnici medija,
Dame i gospodo,

I

U prethodnih sto dana Crna Gora je učvrstila svoju stabilnost; sačuvala dinamičan tempo razvoja i stvorila važne pretpostavke za dalje ubrzanje tog procesa; i napravila krupne korake na putu do svojih evropskih i evroatlanskih ciljeva.

Pobjeda kandidata vladajuće koalicije na izborima za Predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića nije samo satisfakcija za ispunjena, realno postavljena, očekivanja građana. To je prije svega dodatna pretpostavka političke stabilnosti Crne Gore, kao i zajedničke posvećenosti svih struktura vlasti prioritetnim državnim i nacionalnim interesima.
Ovim povodom sve relevantne međunarodne instance izrekle su još jednom afirmativne ocjene o demokratskoj zrelosti crnogorskog društva.
Takođe, rezultati predsjedničkih izbora potvrđuju da se nastavlja proces prevladavanja političkih podjela crnogorskog društva karakterističnih za predreferendumski period, što je ubjedljivo manifestovano već prilikom usvajanja novog Ustava Crne Gore u Parlamentu.

Odgovornim stavom prema još rovitoj regionalnoj stabilnosti, senzibilnim odnosom i prema pitanju Kosova i prema otvorenim političkim procesima u Srbiji, kao i aktivnostima na zatvaranju preostalih problema iz nedavne prošlosti u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, takođe i generalno punom posvećenošću saradnji u regionu Crna Gora je učvršćivala unutrašnju i snažno doprinosila uspostavljanju regionalne bezbjednosne i političke stabilnosti. A to je uslov bez kojeg ne bi bilo moguće ozbiljno i uspješno raditi na demokratskom i ekonomskom razvoju države.


II

Rezultati ostvareni na makroenomskom planu u prvim mjesecima ove godine potvrđuju da ćemo dostići ciljeve koje smo projektovali do kraja mandata ove Vlade Crne Gore. Pomenuću samo neke:

-Nastavlja se dinamičan rast Domaćeg bruto proizvoda. Prema relevantnim procjenama, realni rast u prvom kvartalu u odnosu na isti period prošle godine iznosi 8,1%. Na kraju mandata ove Vlade BDP će premašiti 3 milijarde , štp znači biće preko 5.000 per capita.
-Produžen je i trend priliva stranih direktnih investicija. U prošloj godine one su iznosile oko milijardu , dok je za prva četiri mjeseca ove godine u Crnoj Gori zabilježeno iznad 300 miliona SDI, što je na nivou prošlogodišnjeg priliva u istom periodu;
-Nezaposlenost je u daljem padu. Stopa nezaposlenosti početkom juna je 11,3%, broj nezaposlenih je ispod 30.000. Podsjećam na rastući broj zaposlenih nerezidenata za prvih pet mjeseci ove godine 44.788, što je za 65,7% više nego u istom periodu prošle godine;
-Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u aprilu ove godine iznosila je 402 . Neto zarade za prvi kvartal ove godine u odnosu na isti period prošle godine realno su povećane 15,6%. Na kraju 2009.godine prosječna neto plata u Crnoj Gori biće najmanje na nivou planiranog, tj. 515 ;
-U prva tri mjeseca ove godine ostvaren je višak budžetskih prihoda
nad rashodima u iznosu od 42,5 miliona , odnosno 1,47% BDP-a. Procjenjujemo da će suficit javne potrošnje na kraju 2008.godine iznositi 3,31% Bruto domaćeg proizvoda.

III

U ekspozeu prilikom formiranja Vlade jasno sam označio da je njen osnovni cilj povećanje životnog standarda svih građana Crne Gore.
Ekonomski rast, maločas ilustrovan podacima, moguć je samo u uslovima kada ljudi više rade, više štede i više investiraju. To nedvosmisleno govori da Vlada u kontinuitetu stvara ambijent koji svakom pojedincu obezbjeđuje slobodu da valorizuje svoje resurse radnu vještinu, znanje i novac i pokaže svoju vrijednost na najbolji način.
Vlada je veoma posvećena kontinuiranom unaprjeđenju crnogorskog ambijenta za investiranje i razvoj biznisa. U tom cilju, pored već zakonski projektovanog snižavanja poreskog opterećenja, važna aktivnost Vlade je na daljem eliminisanju preostalih biznis barijera. Formiran je Savjet za eliminisanje biznis barijera i utvrđen operativni plan njegovog rada za 2008.godinu.

IV

Crna Gora je pred krajem tranzicionog procesa, u smislu stvaranja temeljnih pretpostavki na zakonodavnom i institucionalnom nivou. Da bi mogli govoriti o uspješnoj zaokruženosti ove faze potrebno je u Parlamentu usvojiti imovinske zakone i jasno urediti svojinska prava. Realizovan je prelazak sa centralnoplanske na tržišnu ekonomiju sa restrukturiranom privredom i 85% privatizovanog društvenog kapitala. Jasno je u tom procesu i u Crnoj Gori kao i drugdje bilo je i gubitnika i dobitnika ali u cjelini privreda snažno napreduje zbog veće slobode upravljanja dohotkom.
Sada je potrebno suočiti se sa posttranzicionim izazovima: kako dalje smanjiti i konačno eliminisati nezaposlenost, kako pomoći onima koji su u tom procesu izgubili, kako unaprijediti i modernizovati sistem socijalnog osiguranja, kako unaprijediti javne usluge u obrazovanju i zdravstvu i, naravno, kako dalje razviti institucije vladavine prava.

Vlada radi na pripremi Strategije regionalnog razvoja, takođe i na izradi Zakona o regionalnom razvoju. Uvažavajući činjenicu da su se posljedice tranzicije mnogo više osjetile na sjeveru, Vlada će ubrzo izaći sa programom sanacije tih negativnih efekata u ovom dijelu naše države. Program, kako je zamišljen, biće koncipiran u dvije osnovne dimenzije i imaće socijalni i razvojni dio. U socijalnom dijelu, program će tretirati dio radnika nekadašnjih društvenih preduzeća koji, usled višegodišnje nesposobnosti tih privrednih subjekata da se prilagode tržištu nijesu u poziciji da žive od svog rada na dosadašnjim radnim mjestima, niti su, pak, u životnoj dobi da se prekvalifikacijom i dokvalifikacijom osposobe za rad u drugoj djelatnosti. Vlada će uskoro izaći sa programom konkretne podrške tom dijelu stanovništva, kroz neke od vidova socijalnih programa oslonjenih na povoljnije budžetske mogućnosti.
U razvojnom dijelu, namjera nam je da, kroz konkretne programe razvoja biznisa, podstaknemo preduzetničke ideje i probudimo potencijale u sektorima koji će predstavljati neke od glavnih poluga daljeg razvoja ne samo sjevernog dijela Crne Gore. Ovdje mislim na poljoprivredu, prije svega proizvodnju zdrave hrane, šumarstvo, turizam, manje industrije kooperative budućih velikih infrastrukturnih radova poput autoputa, manje preduzetničke projekte iz oblasti energetike i drugo. Ubijeđen sam da postoje velike mogućnosti za razvoj ovih sektora ekonomije, a potvrdu za to mi, pored naše riješenosti da istrajemo na ovom programu, daje i sve više izraženo interesovanje krupnih stranih investitora da svoj kapital ulože u sjever Crne Gore.

V

Prethodnih nešto duže od tri mjeseca Vlada je bila maksimalno usredsređena na stvaranje pretpostavki za uspostavljanje bolje dinamike započetih, kao i za brzi start novih kapitalnih razvojnih investicija, prije svega u oblasti vodosnabdijevanja, saobraćaja, turizma i energetike. Slijedi kratak izvještaj o realizaciji tog segmenta:

Regionalni vodovod za crnogorsko primorje (vrijednost oko 55 miliona )
-Radovi na sva tri kraka cjevovoda su počeli i svi izvođači su prihvatili skraćenje rokova do 01.juna 2009.godine.
-Raspisani su tenderi za izgradnju objekata vodozahvat Bolje Sestre i pumpna stanica Reljići, uz sanaciju rezervoara Đurmani.
-Raspisan je i tender za sanaciju hidrotehničkog tunela Sozina, a radovi će se izvoditi u periodu jul-decembar 2008.godine.

Dakle, radovi će biti završeni do ljeta 2009.godine, što znači da će nakon neophodnog perioda testiranja sistema, on biti u funkciji prije završetka ljetnje turističke sezone 2009.godine.

Autoput Bar-Boljare (170km, vrijednost oko 2 milijarde )
-donijeli smo odluku da se ovaj projekat realizuje kroz javno privatno partnerstvo (PPP)
-završene su Fizibiliti studija i Studija o opcijama javno privatnog partnerstva; izabran je i konsultant za implementacionu fazu (IFC) koji će biti u projektu sve do zaključenja ugovora sa izabranim partnerom
-16.juna biće raspisan pretkvalifikacioni tender, na osnovu čega će se napraviti kratka lista kandidata, kojima će biti upućen poziv da dostave ponude. Procjena je da bi do kraja oktobra ove godine mogli da izaberemo pobjednika, s kojim bi krenuli u pregovore oko zaključenja ugovora.

Jadransko-jonski autoput (dužina 110km, vrijednost 1 milijarda )
-Završena je Fizibiliti studija i idejno rješenje, takođe utvrđena njegova trasa. Sljedeća faza je izrada idejnog projekta, za koji će biti raspisan tender tokom naredne godine, što je uslov za kompletiranje planske dokumentacije i traženje partnera za izgradnju. Kod ovog projekta dosta zavisimo i od susjednih zemalja (Hrvatska, Albanija), no bez obzira što je u ovom trenutku prioritet izgradnja puta prema sjeveru, jadransko-jonski autoput ostaje na drugom mjestu liste prioriteta izgradnje putne mreže u Crnoj Gori.

Brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja od Sukobina do Debelog brijega (dužina oko 110km)
-U toku je izrada idejnog projekta za dionicu od Bara do Sozine, dok se za cijelu trasu radi Generalni projekat. Takođe, radi se predfizibiliti studija koja će biti završena početkom IV kvartala ove godine i koja će pokazati vrijednost, odnosno cijenu projekta. Odluka je da se prvo na trasi brze saobraćajnice grade zaobilaznice oko primorskih gradova kroz program eliminisanja uskih grla u saobraćaju, tako da će ubrzo za najveći broj lokacija biti raspisani tenderi.

Energetika
-Na inicijativu Vlade, Elektroprivreda Crne Gore je pokrenula aktivnosti na izvršavanju dokapitalizacije ovog preduzeća u visini od 20%, s namjerom da se dođe do strateškog partnera koji bi, pored sredstava za revitalizaciju sistema, obezbijedio sredstva za nove investicije, ali i transfer znanja, iskustva i tehnologija sa ciljem dostizanja evropskih standarda u ovom sektoru.
-Elektroprivreda je donijela odluku da otpočne aktivnosti na traženju partnera za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja.
-Ministarstvo za ekonomski razvoj je formiralo poseban ekspertski tim i počelo aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje novog energetskog objekta HE na Morači, sa ciljem da se do kraja godine raspiše kvalifikacioni tender.

Realizacijom jednog broja Green Field projekata, posebno u turizmu, poput Velike plaže, stvoriće se uslovi, uključujući i infrastrukturne, za definitivno prerastanje Crne Gore u elitnu turističku destinaciju čija će ponuda odgovoriti zahtjevima i najprobirljivijih turista.

Velika plaža
-Rok za dostavljanje izražavanja interesa ističe 16.juna ove godine. Do sada su tri kompanije dostavile zahtijevane preliminarne ponude: Royal Group iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, mađarski Trigranit i Prufrok iz SAD.

Ada Bojana
-Rok za dostavljanje preliminarnih ponuda istekao je 5.maja ove godine. Ponude je dostavilo 9 renomiranih kompanija ili konzorcijuma, dok je značajan broj vodećih hotelskih kompanija iskazao interes za menadžment budućih kapaciteta na ovoj lokaciji. Tender za izbor partnera za turističku valorizaciju Ade prema planu biće objavljen tokom jula mjeseca ove godine.

Valdanos
-Rok za izražavanje interesovanja istekao je 15.maja. Dostavljeno je 11 ponuda kompanija i konzorcijuma. Objavljivanje tendera za turističku valorizaciju očekuje se tokom jula mjeseca ove godine.

Luštica
-Vlada će ubrzo donijeti odluku o ustupanju zemljišta u državnom vlasništvu na teritoriji opštine Tivat novoformiranom preduzeću Luštica Development AD (u 100%-tnom državnom vlasništvu) u dugoročni zakup. U kasnijoj fazi, tokom ove godine, Vlada će raspisati javni poziv strateškim partnerima za prodaju 60% akcijskog kapitala pomenutog preduzeća, kojim će pored definisane cijene, biti definisan i iznos godišnje rente koja će se plaćati za izgrađeno zemljište. Nakon toga, uslijediće donošenje odluke o dokapitalizaciji preduzeća Luštica Development u visini od 100 do 200 miliona Eura, uz saglasnost Vlade. Ovo će biti omogućeno svim građanima Crne Gore, kroz javni poziv za dokapitalizaciju, odnosno kupovinu 30% Vladinog kapitala. Vlada će zadržati 10% kapitala i tako biti u poziciji da participira u organima upravljanja.

Ostrvo cvijeća
-Rok za izražavanje interesovanja istekao je 15.maja. Dostavljeno je 12 ponuda kompanija i konzorcijuma. Objavljivanje tendera za izbor partnera za turističku valorizaciju očekuje se tokom jula mjeseca ove godine.

Kumbor
-Oglas je raspisan 4.marta ove godine. Rok za dostavljanje preliminarnih ponuda, odnosno izražavanje interesovanja ističe 20.juna ove godine.

Skrećem vašu pažnju i na projekte čija je realizacija u toku, a od posebnog su značaja za razvoj turizma:

Arsenal Tivat Porto Montenegro (P.Mank)
-Svi neophodni preduslovi sa naše strane su završeni - Studija lokacije je usvojena u Skupštini, Ministarstvo za ekonomski razvoj pripremilo je Urbanističko-tehničke uslove. Očekujemo da investitor ostvari planiranu dinamiku i da do kraja 2009.godine završi prvu fazu projekta.

Aman Resorts
-Ova kompanija izvodi radove na hotelu Miločer i plan je da on bude rekonstruisan i stavljen u funkciju tokom ove sezone. Radovi na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan su počeli i on će biti u funkciji za sezonu 2009.godine. Za hotel Kraljičina plaža i Aman Spa se radi Studija o lokaciji, a početak radova se očekuje na jesen. Aman Spa će početi da radi u sezoni 2009., a novi hotel Kraljičina plaža u sezoni 2010.

Na osnovu ranije raspisanog tendera, ugovorena je izrada studija lokacija za 17 lokaliteta na crnogorskom primorju u zoni morskog dobra (Ostrvo Cvijeća, Sveti Marko, Bonići, Valdanos, Čanj, Rose...), što je preduslov za krupna investiciona ulaganja. Prema programu, Vlada treba da razmatra ove studije do oktobra 2008.godine, a zatim ih uputi na usvajanje Parlamentu. Kako sam kazao, za neke od ovih lokacija koje su u državnom vlasništvu već je u toku preliminarna tenderska procedura, dok će se za ostale odvijati prema regulativi koju utvrđuje resorno ministarstvo.

Turistička valorizacija prostora Bjelasice i Komova:

-U skladu sa usvojenim Prostornim planom Crne Gore otpočele su konkretne aktivnosti na valorizaciji prostora Bjelasice i Komova, odnosno pokretanju značajnih investicionih projekata. Vlada je nedavno donijela odluku o izradi Plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove (prostor koji obuhvata djelove teritorija pet opština). Predviđeno je da se nakon sprovedene tenderske procedure za izbor izvršioca, početkom zadnjeg kvartala ove godine počne sa radom na prostornom planu za ovo područje. U maju naredne godine očekuju nas pripremne aktivnosti za usvajanje (javna rasprava i dr.), dok bi Vlada o ovom dokumentu mogla da se izjasni tokom juna 2009.godine i proslijedi ga Skupštini Crne Gore na usvajanje.

VI

Restrukturiranje i privatizacija ključnih javnih preduzeća u transportnom sektoru čvrsta opredijeljenost da se tokom ove i naredne godine ovi projekti realizuju. Generalni princip u ovom sektoru biće da infrastruktura (putevi, šine, lučki terminali, piste) ostaje u državnom vlasništvu i davaće se izabranim partnerima na korišćenje putem koncesionih aranžmana, dok će ostale djelatnosti, posebno usluge, biti privatizovane. Više detalja o ovim projektima naći ćete u štampanoj verziji prezentacije koja je pripremljena.

VII

Vlada je, u proteklom kratkom periodu, ostvarila konkretne rezultate u pravcu daljeg institucionalnog iskoraka Crne Gore ka punoj integraciji u EU i NATO.

Na planu dinamiziranja procesa integracije Crne Gore u EU, realizovali smo niz ključnih aktivnosti, koje kvalifikuju Crnu Goru da, u daljoj tijesnoj koordinaciji sa evropskih partnerima, i intenzivnom unutrašnjem dijalogu, uz ozbiljno i odgovorno promišljanje svih relevantnih aspekata, tokom ove godine, podnese apilikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. Pomenuću neke od najznačajnijih rezultata:

-Uspješno se odvija implementacija Privremenog sporazuma, odnosno, Sporazuma o stabilzaciji i pridruživanju, koja se redovno razmatra u okviru uspostavljenih zajedničkih struktura između EU i Crne Gore. Konstituisan je Privremeni odbor za praćenje implementacije Privremenog sporazuma, kao i 5 pododbora, od kojih su 4 već održana.

-Na drugom sastanku Političkog dijaloga između EU(Trojke) i Crne Gore dodatno je afirmisano nepodijeljeno mišljenje da između EU i Crne Gore nema otvorenih pitanja, da je Crna Gora politički stabilna država koja ostvaruje napredak u reformama, i prepoznaje važnost izgradnje konsenzusa oko najvažnijih pitanja daljeg razvoja. To je, pored ostalog, potvrđeno usvajanjem Ustava, koji je široko usklađen sa evropskim standardima, i predstavlja ključni korak ka daljoj demokratizaciji društva i evropskom putu. Posebno se vrednuje konstruktivna pozicija i doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti i saradnji.

-Na plenarnom sastanku Unaprijeđenog stalnog dijaloga, koji je održan 27. maja u podgorici, konstatovan je značajan napredak koji je Crna Gora ostvarila u implementaciji političkih kriterijuma, posebno u dijelu zaokruživanja zakonske regulative u oblasti pravosuđa, u skladu sa Ustavom.


-Vlada je usvojila Nacionalni program za integraciju Crne Gore u EU (NPI) za period 2008-2012. NPI je rezultat jednogodišnjeg, sistematskog i dobro koordiniranog timskog rada, u kome je bilo angažovano oko 400 vladinih službenika, uključujući i predstavnike Skupštine, lokalne i medjunarodne eksperte.

NPI je detaljan plan aktivnosti neophodnih da bi Crna Gora bila spremna da preuzme obaveze koje prozilaze iz članstva u EU do 2012. To je strateški okvir demokratskih i ekonomskih reformi, koji će služiti, ne samo kao sredstvo kordinacije reformi na putu ka EU i osnova za izradu godišnjih programa rada Vlade, već i kao transparentna i kvalitetno pripremljena informacija o planiranim reformama. Takođe, NPI sadrži pregled reforme državne uprave, kao i aktivnosti u oblasti jačanja pravosudnog sistema i ukupnih administrativnih kapaciteta institucija u procesu evropskih integracija.

NPI obuhvata aktivnosti za izradu tzv. Nacionalnog akija, odnosno, prenošenje evropskog/usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim. Takođe, i konkretan paket mjera za za ispunjavanje tzv. Kopenhaških i Madridskih kriterijuma, odnosno svih kriterijuma pridruživanja, koji su sublimirani u političke kriterijumi (prvo poglavlje NPI), ekonomske kriterijume (II poglavlje NPI) i sposobnost države da preuzme obaveze koje proizilaze iz članstva u EU (III poglavlje), uključujući i okvirnu finansijsku procjenu za sprovodjenje cjelokupnog NPI (tzv. Administrativni budžet).

NPI je istovremeno i monitoring mehanizam sprovodjenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i projektovanih aktivnosti u sljedećoj fazi pristupanja EU.

-Liberalizacija viznog režima EU sa Crnom Gorom: Crna Gora je među prvim državama sa kojom je EK/EU otpočela dijalog o viznoj liberalizaciji, na visokom političkom nivou. Do sada su održana i dva sastanka na ekspertskom nivou.

Zajednički odbor za implementaciju Sporazuma o viznim olakšicama i Zajednički odbor za implementaciju Sporazuma o readmisiji, konstituisani su 27. maja u Podgorici. Efikasno sprovođenje ovih sporazuma je jedan od ključnih preduslova za liberalizaciju viznog režima EU sa Crnom Gorom.

Mapa puta za viznu liberalizaciju uručena je Vladi 28. maja. Mapa puta sadrži uslove koji su grupisani u četiri oblasti: 1.) bezbjednost dokumenata; 2.) ilegalne migracije, uključujući readmisiju 3.) javni red i bezbjednost, i 4.) spoljni odnosi i osnovna prava.

U cilu efikasnog ispunjavanja uslova za što brže uključivanje Crne Gore na tzv. bijelu Šengen listu, Vlada će usvojiti Akcioni plan za implementaciju Mape puta, koji će razraditi sve mjere i aktivnosti, sa dinamikom realizacije, nosiocima i potrebnim resursima (ljudski, finansijski, kao i tehnička opremljenost i dr.), i redovno razmatrati njihovo sprovođenje. Crna Gora je već ispunila značajan dio uslova koji su navedeni u Mapi puta, uključujući i zakonsku regulativu: Zakon o crnogorskom državljanstvu; Zakon o putnim ispravama; Zakon o ličnoj karti; Zakon o prebivalištu i boravištu građana; Zakon o tajnosti podataka; Zakon o azilu; Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma itd. Takođe, počelo se sa izdavanjem biometrijskih putnih i ličnih isprava.

-U cilju razvoja kapaciteta za programiranje i realizaciju Evropskih predpristupnih fondova, otpočelo se sa formiranjem potrebnih struktura u Ministarstvu finansija i Sekretarijatu za evropske integracije, uz podršku Evropeke komisije. To se prvenstveno odnosi na projektovanje IPA programa i postepeno uvodjenje decentralizovanog sistema upravljanja fondovima EU.
IPA sredstava za prvu komponentu Nacionalnog IPA programa 2007, koja obuhvata jačanje administrativnog kapaciteta, i drugu komponentu namijenjenu programima prekogranične saradnje, iznose 31,4 mil Eura. U periodu 2007-2011. godine za ove dvije komponente IPA programa odobriće se Crnoj Gori oko 166 mil. Eura, i to za prioritete definisane u Evropskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

U toku je formiranje područnih odjeljenja za obuku i uključivanje lokalne samouprave i ostalih partnera u programe prekogranične saradnje, kao i prijave projekata za programe regionalne saradnje, program EUROMED i programe za Jugoistočnu Evropu.

-Vlada je opredijelila potrebna finansijska sredstva i preduzima ostale potrebne aktivnosti na stvaranju uslova za puno funkcionisanje Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), od januara naredne godine.

VIII

Pristupanje Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji:

Pregovori su ušli u ključnu, završnu fazu, što potvrđuje i činjenica da je na Petom sastanku Radne grupe za pristupanje Crne Gore STO (Ženeva, 28. februar 2008.) prezentiran i razmatran nacrt Završnog izvještaja o pristupanju Crne Gore, koji je pripremio Direktorat STO za pristupanje. U saradnji sa Direktoratom STO, Vlada je nastavila da intenzivno radi na finalizaciji Završnog izvještaja, kao i na ispunjavanju malog broja preostalih obaveza u oblasti zakonodavne reforme, medjunarodnih standarda u trgovini robama i uslugama, i poboljšanja ukupnog investicionog ambijenta. Na tom planu, od posebnog je značaja
Bilateralni sporazum o koncesijama u oblasti roba i usluga između EU i Crne Gore, koji je potpisan 15. aprila u Briselu.

Na bazi ovog sporazuma, koji predstavlja definitivnu platformu Crne Gore, u junu je predviđena nova runda preostalih bilateralnih pregovora sa SAD, Japanom, Norveškom, Kinom, Kanadom i Švajcarskom.

Šesti sastanak Radne grupe za pristupanje Crne Gore STO održaće se 18. jula 2008. u Ženevi.

IX

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala:

Vlada je, 29. maja, usvojila inovirani Akcioni plan, za period 2008/2009, koji obuhvata 252 mjere, od kojih je 106 novih, dok je modifikovano 77 mjera iz Akciona plana iz septembra 2006. godine. Čitav niz novih mjera odnosi se na dalju zakonodavnu reformu, efikasnije krivično gonjenje, prevenciju, edukaciju, kao i jačanje kapaciteta svih antikoruptivnih vladinih institucija. Broj uključenih institucija je proširen sa 32 na 54.

Vlada je podržala Drugi izvještaj Nacionalne komisije za implementaciju Akcionog plana za sprovođenje Programa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sve obaveze i preporuke koje se odnose na resorna ministarstva pretočene su u obavezujuće zaključke Vlade, i uključene u godišnji Program rada Vlade.

Sljedeći izvještaj o sprovodjenju mjera u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala pripremiće se u julu 2008.

Reforma pravosuđa predstavlja jedan od ključnih preduslova daljeg demokratskog razvoja, i efikasnije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vlada je formirala Komisiju za implementaciju Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2007-2012.

Takođe, Vlada je utvrdila značajan broj predloga zakona (26 i 3 nacrta), kao i strateških dokumenata, za realizaciju prioritetnih ciljeva koje sam izložio u ekspozeu, posebno u oblasti: reforme uprave i pravosuđa; zaštite ljudskih prava i sloboda; ekonomskog razvoja; zaštite, korišćenja i upravljanja prostorom; tržišta rada, kulture.

U dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno ističem određeni broj zakona koji su prošli Vladinu proceduru, a koji su naznačeni na prezentaciji koja vam je podijeljena.

X

Unapređenje odnosa sa NATO:

U prvih sto dana svog mandata, Vlada je ostvarila evidentan napredak u evro-atlanskim integracijama. To je djelimično i rezultat napretka koji smo ostvarili u pristupanju EU, budući da se oba procesa, u brojnim oblastima, baziraju na zajedničkim evropskih vrijednostima i standardima. Pomenući najvažnije:


-Vlada je u martu usvojila Prezentacioni dokument IPAP, koji je predstavljen na sastanku Visokog političkog komiteta NATO. Ocijenjeno da se radi o sveobuhvatnom i korisnom dokumentu, kao i da je Crna Gora napravila impresivan napredak u evroatlantskim integracijama za veoma kratko vrijeme od ulaska u PzM, decembra 2006. godine.

Takođe, u Briselu je predstavljen Dokument PARP-Procesa planiranja i revizije. Usvojena su 32 partnerska cilja Crne Gore.

Na aprilskom Samitu NATO-a u Bukureštu, Crna Gora je zvanično pozvana da otpočne proces Intenziviranog dijaloga sa NATO. Ovaj instrument predstavlja fazu prije sticanja statusa kandidata za članstvo u NATO.

Na perdlog Vlade, Skupština je usvojila Zakon o tajnosti podataka.

Vlada je usvojila Uredbu o osnivanju Direkcije za zaštitu podataka i imenovala direktora Direkcije. Time su stvoreni preduslovi da Crna Gora dobije sertifikat za pristup povjerljivim informacijama NATO.

-U maju je Izrađen IPAP, koji predstavlja prvi zajednički dokument Crne Gore i NATO. IPAP je akcioni plan za ispunjenje prioriteta u raznim oblastima u narednih dvije godine. Sadrži listu aktivnosti i vremenski rok za njihovo ispunjenje, nosioce posla, indikatore za implementaciju aktivnosti, potrebna finansijska sredstva, i presjek postojeće i potrebne pomoći. IPAP plan obuhvata sljedeće oblasti: politiku, evropske i evroatlantske integracije, ekonomiju, administrativna, zakonodavna, vojno-odbrambena pitanja, kao i nauku i ekologiju. IPAP će biti usvojen od strane NATO-a 10.juna, nakon čega će ga usvojiti Vlada.

Implementacija IPAP biće od presudnog značaja za dobijanje statusa zemlje kandidata i otpočinjanje MAP, koje se očekuje na sljedećem Samitu NATO na proljeće 2009. godine.

-U konsultacijama sa ekspertima NATO, izradjen je Dokument za diskusiju u ID. Savjet za PzM i Komisija za interresorne aktivnosti u PzM trebalo bi da ovaj dokument usvoje u prvoj polovini juna, nakon čega će do kraja juna biti predstavljen u sjedištu NATO u Briselu. Dokumentom su obuhvaćena sljedeća područja saradnje Crne Gore i NATO: politika, ekonomija, i vojno-odbrambena pitanja.

-Crna Gora je bila domaćin sastanka Savjetodavne grupe Evroatlantskog partnerskog vijeća, koji je održan 28. - 31. maja 2008. Na sastanku su razmijenjena mišljenja o rezultatima i implikacijama Samita NATO u Bukureštu.

Vlada je intenzivno sprovela aktivnosti na implementaciji prvog, šestomjesečnog Akcionog plana za Komunikacionu strategiju evroatlanskih integracija Crne Gore, uz učešće polutičkih aktera, civilnog društva, medija i predstavnika međunarodne zajednice.


Na kraju, dozvolite da vam skrenem pažnju na izvjesnu atipičnost i ove situacije u kojoj crnogorskoj javnosti predstavljam učinke Vlade za 100 dana njenog rada.

Programski i personalno, to je Vlada potpunog kontinuiteta u odnosu na prethodnu Vladu, čiji smo posao nastavili krajem februara ove godine. Više godina uoči referenduma, a od obnove nezavisnosti i formalno, u punom kapacitetu, Crna Gora je na magistralnom kursu evropskih i evroatlanskih integracija sa krajnjim ciljem punopravnog članstva u NATO i EU. Ne samo ova, nego vjerujem niti jedna sljedeća Vlada neće imati potrebu da preispituje ta strateška opredjeljenja. Jednostavno, takva određenja su datost koja slijedi globalne i regionalne društvene procese.

Zato je Vlada koju vodim u proteklih 100 dana pokušala, vjerujem i uspjela, da tim procesima da novu, realno moguću dinamiku. Da pojača samopouzdanje i optimizam građana Crne Gore, da učvrsti povjerenje međunarodne javnosti, posebno investicione u pouzdanost crnogorskog demokratskog i poslovnog ambijenta, da u front posvećenih evropskoj budućnosti Crne Gore uključi što širi krug ne samo političkih subjekata, nego građana pojedinaca koji žele da iskoriste šansu i da preuzmu odgovornost da svoj kvalitet života upodobe razvijenoj Evropi 21.vijeka.

Siguran sam da se demokratski razvojni procesi u Crnoj Gori veoma dinamično odvijaju u željenom smjeru. Dozvolite da se i ovom prilikom zahvalim ranijem premijeru Željku Šturanoviću koji je sa prethodnom Vladom postavio stabilne temelje Vladine politike, na kojim danas, sigurno i efikasno izgrađujemo našu evropsku kuću Crnu Goru.

Zahvaljujem na pažnji.

Ovdje možete naći prezentaciju sa konferencije za novinare.
DownloadAudio
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?