Brisel: Izlaganje Predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na Sastanku Sjeverno-atlantskog savjeta

MILO DJUKANOVIĆ, PREMIJER CRNE GORE:
(Sastanak Sjeverno-atlantskog savjeta, Brisel, 09.03.2009.)



Gospodine predsjedavajući,
Ekselencije,
Dame i gospodo,

Sve vas pozdravljam u ime delegacije Crne Gore, u kojoj su i ministri inostranih poslova i odbrane. Izuzetno mi je zadovoljstvo da se danas obratim visokim predstavnicima jedne od najznačajnijih medjunarodnih političkih i bezbjedonosnih organizacija u svijetu. Kao što vam je poznato, integracija u evro-atlantske strukture je prioritet spoljne politike moje zemlje. Za Crnu Goru evropske i evro-atlantske integracije se neodvojive. Reformske aktivnosti koje sprovodimo na putu integracija u EU i NATO su jedinstvene i nezaustavljive. Zato ovaj susret sa vama i mogućnost da vam se obratim za Crnu Goru, i za mene lično ima izuzetnu važnost. To je svojevrstan dokaz da je Crna Gora na dobrom putu da postane punopravan član organizacije koju vi predstavljate.

Učiniću na samom početku malu istorijsku digresiju. Prije 131 godinu Crna Gora je priznata kao 27 nezavisna evropska država. Od Berlinskog kongresa, do sada, ona je prošla dug, trnovit, vrlo neizvjestan put. Od nezavisnosti 1878., do brisanja sa geografske karte svijeta 1918., mimo svoje volje, iako je bila država saveznica pobjedničke koalicije u Prvom svjetskom ratu, i pripajanja Srbiji i Kraljevini Jugoslaviji do Drugog svjetskog rata. Nakon toga bila je jedna od šest ravnopravnih republika Titove Jugoslavije, sve do njenog raspada početkom 90-tih godina prošlog vijeka. Od tada, do sticanja nezavisnosti na demokratskom referendumu 2006. godine bila je u zajednici sa Srbijom. Bila je kolateralna šteta sankcija UN, i u vrijeme NATO intervencije 1999. Prošla je, dakle, put od slobodne, nezavisne zemlje, etapu poništenja njenog identiteta, kroz sistem komunizma, koji je doživio krah, da bi početkom ovog vijeka ponovo postala nezavisna, slobodna zemlja, i našla svoj ideal u evropskim demokratskim principima. Te pomenute 1999. godine, na Samitu NATO u Vašingtonu stvoren je MAP, i u članstvo su primljene tri nove države, što je bio ključni politički iskorak Alijanse u odnosu na proces proširenja. Danas, kada smo ponovo na evropskoj sceni, naš je strateški cilj da se uključimo u zajednicu demokratskih država Evrope, tamo gdje smo oduvijek pripadali. Mi u potpunosti dijelimo vaše ideale. Poštujemo vaše vrijednosti i principe i činimo sve da ih što bolje sprovedemo u praksi. Kao i mnogi medju vama, cije su drzave prosle slično iskustvo, i koje su ne tako davno postale članice Alijanse, mi vjerujemo da NATO pruža demokratski odgovor na brojne izazove sa kojima se suočava Evropa i savremeni svijet, kao i naš region, i Crna Gora.

Sa ponosom mogu da istaknem da je Crna Gora posljednjih godina napravila velike iskorake na putu demokratskog razvoja. Nakon sticanja nezavisnosti postali smo politički stabilna i ekonomski dinamična zajednica. Proces demokratskih reformi je ubrzan. Usvojen je novi Ustav i veliki broj reformskih zakona. Ubrzano radimo na prilagodjavanju zakonodavstva i implementaciji evropskih standarda. Kao rezultat toga potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i primjenjuje se Privremeni sporazum. Konačno, Crna Gora je u decembru prošle godine predala zahtjev za članstvo u EU.

Želimo da stvorimo pravni, politički i društveni osnov za jačanje demokratije u multikulturalnoj i višenacionalnoj Crnoj Gori, koju smo sačuvali od rata i ratnih razaranja u vrijeme jugoslovenske tragedije. Jedino demokratska, evropska Crna Gora, gdje na malom prostoru, ravnopravno, uz uvazavanje, zive predstavnici tri velike svjetske religije, ima smisao svog postojanja i predstavlja kljucni motiv zbog kojeg smo obnovili svoju državnost.

Vodjena istim, demokratskim, reformskim motivima, Crna Gora je novembra prošle godine podnijela zahtjev za ulazak u Akcioni plan za članstvo NATO-a. Ovo je bio logičan sljedeći korak Crne Gore na putu u NATO. Korak koji će nam donijeti konsolidaciju aktivnosti i pomoći da ubrzamo reformu u cjelokupnom društvu. Ulaskom u Akcioni plan za članstvo imaćemo jasnije vremenske okvire, kao i zadatke koji su pred nama, te samim tim i monitoring procesa reforme društva i napretka koji postižemo.

Proces reforme nije lak i pravolinijski. On zahtijeva strpljenje, odlučnost, političku mudrost i spremnost da se donose i teške političke odluke. Jedna od takvih odluka bila je i priznanje Kosova. Učinili smo to vodjeni motivima da se prizna politička realnost u našem susjedstvu, i željom da se otvore vrata za novu vrstu regionalne saradnje, bazirane na jednakosti svih aktera, uz puno uvažavanje zajedničkih interesa, ali i pojedinačnih razlika. Naš cilj je razvijanje dobrih odnosa sa svim susjednim zemljama, uz uzajamno poštovanje i stalnu izgradnju političkih, ekonomskih, bezbjednosnih, kulturnih kontakata i saradnje, te izuzetno važnog infrastrukturnog povezivanja. Crna Gora sa svojim susjedima ne dijeli samo zajednički geografski prostor, nego i većinu spoljnopolitičkih ciljeva, što je veoma značajno i za sveukupnu stabilnost regiona, a time i Evrope.

Takav način povezivanja, razmjena iskustava i medjusobna koordinacija, jedan je od puteva koji garantuju članstvo u Alijansi. Mi smo spremni da učimo od naših susjeda koji su korak ispred nas u NATO integracijama. Zato je jedan od naših ciljeva bilo uključivanje u Jadransku povelju, koja je, nesumnjivo, igrala i igraće značajnu ulogu u promociji saradnje, solidarnosti i visokih standarda koji čine osnovu vaše organizacije. Sada, kao punopravni član, Crna Gora je spremna da se aktivno uključi u dalju promociju principa na kojima Jadranska povelja počiva.

U ovom procesu, od presudne vaznosti je da naši napori dobiju vasu podrsku. Ekspertiza NATO i iskustvo zemalja članica je nešto što je u Crnoj Gori više nego dobrodošlo. Naša saradnja nije od juče, ona traje već nekoliko godina, ali je snažno intenzivirana u protekloj godini. Kroz Intenzivirani dijalog u pet poglavlja: bezbjednost i odbrana, ekonomska pitanja, zaštita podataka, pravna pitanja i komunikaciona strategija uspjeli smo da definišemo koje aktivnosti Crna Gora treba da sprovede, odredili vremenske okvire za sprovodjenje zadataka, projektovali prioritete... Uporedo, Crna Gora je ambiciozno sprovodila obaveze iz IPAP-a i PARP-a.

Istovremeno, Crna Gora je nastavila s reformama i unapređenjem sektora bezbjednosti. Spremni smo da učestvujemo i u aktivnostima Alijanse i dijelimo odgovornost u najtežim zadacima, kao partner i zemlja koja želi da bude saveznik i djeluje aktivno. Želim zato da vas obavijestim da će naš medicinski tim u avgustu biti upućen u Avganistan, a Skupština će uskoro odobriti i upucivanje pješadijskog voda koji bi u doglednoj budućnosti postao dio ISAF-a.

Za nas je veoma ohrabrujuće da su ovi pozitivni trendovi prepoznati u Izvještaju o sprovodjenju Individualnog partnerskog akcionog plana. To nas uvjerava da smo na dobrom putu i pruža dodatni motiv da nastavimo sprovodjenje obaveza koje proizilaze iz ovog procesa. Želim da vas obavijestim da će Vlada Crne Gore, kao odgovoran partner, posebnu pažnju posvetiti djelovima izvještaja koji ukazuju na oblasti gdje je dalji napredak i intenziviranje naših aktivnosti neophodno. Vaše preporuke i savjeti biće ugradjeni u planove naših predstojećih aktivnosti. Vlada Crne Gore svoju pažnju usmjerava na implementaciju mjera protiv korupcije i organizovanog kriminala i izgradnju administrativnih kapaciteta, u čemu permanentno postižemo sve bolje rezultate.

Govoreći o ovim aktivnostima, imam zadovoljstvo da vas obavijestim da je, u medjuvremenu, nakon posjete ekspertskog NATO tima Crnoj Gori, završen rad na tekstu novog Zakona o krivičnom postupku. Zakon je u redovnoj proceduri, i biće usvojen u Parlamentu. Ističem da je Zakon pripremljen u bliskoj saradnji sa medjunarodnim ekspertima i da slijedi evropske standarde u tom pogledu.

Narednih dana se planira potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između crnogorskih državnih organa: Vrhovnog državnog tužilaštva, Uprave policije, Uprave carina, Poreske uprave i Agencije za sprječavanje pranja novca, u cilju formiranja Zajedničkog istražnog tima za organizovani kriminal i korupciju. Tim ima zadatak da omogući saradnju različitih državnih organa, koordinira njihove aktivnosti i ojača državni kapacitet u ovom, za nas važnom segmetu. Tim takodje treba da ostvari saradnju sa medjunarodnim ekspertima i sličnim timovima u regionu.

Kao što sam istakao, proces o kome govorim traži kontinuiranu aktivnost sa jasnim ciljem, podjelom odgovornosti i objektivnom procjenom postignutog. Mi smo svjesni da su stalno potrebni novi rezultati kao dokaz posvećenosti Vlade ispunjenju svih obaveza koje proističu iz evroatlantskih integracija. Upravo stoga, parlamentarni izbori su raspisani za 29. mart 2009. kako bi nova Vlada dobila četvorogodišnji mandat za realizaciju obaveza u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, i za vodjenje ekonomske i ukupne unutrašnje politike, koja će učvrstiti stabilnost Crne Gore i obezbjediti bolji standard svih naših gradjana. Takva Crna Gora je važan činilac u očuvanju regionalne stabilnosti.

Gospodine predsjedavajući,

Želim još jednom da ukažem da Crna Gora vidi NATO kao najbolji bezbjednosti okvir i garant stabilnosti u regionu. To dokazuje i ozbiljnost kojom smo pristupili realizaciji IPAP-a i Intenziviranog dijaloga, kvalitetom sprovođenja ovih mehanizama. Vjerujem da će naše približavanje Savezu i buduće članstvo biti na dobrobit ne samo Crne Gore, nego će promovisati strateške ciljeve NATO i doprinijeti stabilnosti i miru u Jugoistočnoj Evropi. Stoga nas i raduje činjenica što će dva naša susjeda, Albanija i Hrvatska na predstojećem Samitu biti primljene u članstvo NATO. Vjerujemo da će se i za Makedoniju uskoro stvoriti uslovi za takav status. Kao što se nadamo da će i Bosna i Hercegovina napraviti dalji progres ka članstvu. Važno je da je otvorena mogućnost i za Srbiju, ako to želi, da brže napreduje na tom putu. Mi vjerujemo da region kojem pripadamo ima jasnu evro-atlantsku perspektivu i veliki politički, ekonomski i društveni potencijal i da će proces proširenja na Balkan biti zaokružen, kao i da će se vrednovati pojedinačni učinci zemalja, kako bi se proces integracije ubrzao za one koji pokažu da su postigli dobre rezultate. Zato očekujemo da će sljedeći Samit NATO, koji proslavlja vrijedan jubilej, 60 godina od svog nastanka, biti prilika da se još jednom potvrdi politika otvorenih vrata. Posao na Balkanu još nije završen, i zato naš dio Evrope treba da ostane jedan od prioriteta Alijanse.

Iako smo uvjereni da je implementacija preuzetih obaveza i standarda na kojima su utemeljeni evroatlantski procesi daleko važnija od nametanja rokova, očekujemo da će saveznici tokom Samita u Strazburu i Kelu prepoznati sve dosadašnje učinke Crne Gore i dati jasnu i konkretnu poruku ohrabrenja Crnoj Gori da nastavi na svom putu integracije u NATO.

Još jednom dozvolite mi da zahvalim na vašoj pažnji i prilici da se obratim ovako važnom skupu. Uvjerevam vas da u Crnoj Gori imate odgovornog partnera, spremnog da strpljivo radi u narednom periodu i još bliže saradjuje sa vama. Naši napori biće inspirisani vašim savjetima, iskustvom i efikasnošću. Nesumnjivo, to će nam pomoći da ubrzamo naš napredak i da se potpuno integrišemo u evro-atlantske institucije.

Hvala na pažnji!