Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na otvaranju sastanka holandske Konstituence Međunarodnog Monetarnog Fonda i Svjetske banke

Objavljeno: 15.06.2009. 15:59 Autor: Naslovna strana
GOVOR PREDSJEDNIKA VLADE CRNE GORE MILA ĐUKANOVIĆA NA OTVARANJU SASTANKA HOLANDSKE KONSTITUENCE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA I SVJETSKE BANKE

(BEČIĆI, 15. JUN 2009. GODINE)




Postovani učesnici konferencije,

Dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je što imam priliku da vas sve pozdravim na otvaranju sastanka holandske Konstituence Međunarodnog Monetarnog Fonda i Svjetske banke koji se po prvi put održava u Crnoj Gori, najmlađoj državi - članici Konstituence, što potvrđuje našu posvećenost ispunjavanju ciljeva međunarodnih finansijskih institucija. Sastanak Konstituence je odlična prilika da razmijenimo mišljenja od zajedničkog interesa i da u diskusijama podijelimo iskustva o uticaju globalne krize na naše ekonomije i svijet uopšte. Naša Konstituenca ima dobro uspostavljen dijalog između svojih trinaest članica koji omogućava adekvatno predstavljanje i zaštitu interesa svake zemlje ponaosob.

Holandija predano radi na intenziviranju našeg dijaloga, nudeći značajnu tehničku pomoć na svim nivoima državne administracije, koja pokriva različite teme važne Centralnim bankama i Vladama zemalja članica. Holandska Konstituenca okuplja zemlje koje posuđuju od MMF-a i Svjetske banke i one koje ih značajno dotiraju. Usljed takve konstelacije snaga, pozicija ove Konstituence je dobro izbalansirani odraz interesa dužnika i kreditora ove dvije važne finansijske institucije. Ovo, vjerujem, pomaže da se premoste razlike i stimuliše multilateralna koherentnost. Time i svi mi značajno doprinosimo ovoj bogatoj razmjeni iskustava, održavanju bliskih bilateralnih odnosa, te dodatnom povezivanju regiona.

Dame i gospodo,

Dozvolite da napravim kratku retrospektivu onoga što je Crna Gora uradila na političkom, ekonomskom i finansijskom planu posljednjih godina. Nakon obnove nezavisnosti prije tri godine, Crna Gora je postala članica svih relevantnih međunarodnih političkih i finansijskih institucija, učvrstila unutrašnju bezbjednosnu, političku i ekonomsku stabilnost i u relativno kratkom periodu učinila svoju ekonomiju atraktivnom za investitore sa svih meridijana.

Obnovljena suverenost otvorila nam je nove šanse. Nakon teškog perioda u godinama izolacije zbog ratova u regionu, uspjeli smo da Crnu Goru vratimo na ekonomsku mapu svijeta i učinimo je jednom od najbrže rastućih ekonomija u Evropi. Podsjetiću da smo od 2006. do 2008. godine imali stope realnog rasta Domaćeg Bruto Proizvoda od 8,6%, 10,7% i 8,1%. U strukturi ekonomije dominiraju turizam i usluge, ali veoma odlučno radimo na njenoj diversifikaciji, imajući u vidu potrebu da na srednji i duži rok umanjimo u godinama rasta značajno narasli deficit spoljnotrgovinskog bilansa, koji je dominantno bio posljedica upravo velikog investicionog zamaha u protekle tri godine. U periodu koji je pred nama značajnu šansu vidimo u razvoju infrastrukture, posebno one kapitalne, kao i u nizu investicionih projekata u oblasti energetike koje namjeravamo, ili smo već počeli da realizujemo, što će doprinijeti obogaćivanju naše ekonomske strukture.
Kada govorimo o globalnoj krizi, zadovoljstvo mi je da vam saopštim da smo do sada relativno uspješno rješavali probleme koji su posljedica njenog dejstva na našu ekonomiju. Očuvali smo makroekonomsku stabilnost i izbjegli recesiju u prvom kvartalu 2009.godine realni rast BDP-a je negdje oko nulte stope. Naravno, to ne znači da smo u Crnoj Gori umješniji od drugih, još manje da su svi problemi ostali iza nas, ali činjenica da za ovo vrijeme nijesmo imali bankrote preduzeća i banaka, kao ni masovna otpuštanja radnika, govori da se kao Vlada i društvo sa krizom veoma odgovorno nosimo.
Kreirajući ekonomski ambijent otvorenog tržišta, sa jasnom vizijom potrebe uklanjanja preostalih biznis barijera, postali smo investiciona oaza za renomirane investitore u turizmu, industriji i energetskom sektoru. Svi trendovi ukazuju da je Crna Gora u regionu već nekoliko godina vodeća po nivou stranih direktnih investicija po stanovniku, a unapređivanjem regulatornih okvira i jačanjem institucija nastojaćemo da održimo trend rasta i u godinama nakon krize. Drugim riječima, radićemo tako da, figurativno rečeno, dan nakon izlaska razvijenih zemalja iz krize iskoristimo te impulse i nastavimo dinamične razvojne procese. Naše opredjeljenje je da tranzicioni proces privedemo kraju, privatizujemo i restrukturiramo preostale kompanije u državnom vlasništvu, modernizujemo upravljačke strukture i unaprijedimo infrastrukturu od opšteg značaja.

Stabilizacija javnih finansija iz prethodnih godina dala nam je prostora da u godini ekonomske krize lakše podnesemo balast globalnih ekonomskih dešavanja. Prethodni period obilježila su velika fiskalna usklađivanja. Sa 5% budžetskog deficita iz 2004. godine u posljednje tri godine ostvarili smo suficit koji je u prosjeku iznosio 4%, što je ojačalo naše domaće instrumente za nepredvidive situacije kakva je ekonomska kriza.
Kao rezultat uspješnog aranžmana sa MMF-om u 2005. godini, kvalitetnog sporazuma sa Pariskim i Londonskim klubom povjerilaca, kao i plaćanja unaprijed neizmirenog duga Svjetskoj banci u 2007. godini, državni dug je smanjen sa 80% u 2002. godini na 26,8% BDP-a na kraju 2008. godine. Crna Gora je danas, možemo reći, gotovo najmanje zadužena zemlja u Evropi.

Odluka o eurizaciji, odnosno najprije uvođenje njemačke marke kao zvaničnog sredstva plaćanja 1999.godine, pa automatska konverzija u euro 2002. godine, doprinijela je trajnoj stabilizaciji naše ekonomije, ispunjavanju jednog od mastrihtskih kriterijuma i zaštiti naših građana od valutnog pritiska, odnosno oscilacija kursa domaće valute, što je jedna od posljedica ekonomske krize u mnogim zemljama.
Ipak, kriza je učinila da crnogorska ekonomija koju je karakterisao dinamičan rast prethodnih godina, koji je, kako sam već rekao, u prosjeku iznosio 9%, podijeli globalni usud i da se u 2009. godini zaustavi takav njen uzlazni trend.
Naš prvi potez donošenje Zakona o mjerama za zaštitu bankarskog sektora, dao nam je mogućnost da intervenišemo kratkoročnim pozajmicama, bankarskim garancijama za kreditnu podršku i da našim građanima i privredi garantujemo depozite u bankama do punog iznosa. Kriza u crnogorskoj ekonomiji počela je krizom u bankarskom sistemu. Smanjeno povjerenje kao posljedica loših iskustava iz vremena Ex Jugoslavije, učinilo je da se značajan novac odlije iz banaka. Crna Gora je adekvatno odgovorila na ovaj finansijski potres i već ohrabruju podaci koji ukazuju da se situacija u bankama stabilizovala i da naš finansijski sistem nesmetano funkcioniše.

Pomenuti Zakon i mjere obuhvaćene Budžetom za 2009. godinu dio su Vladinog paketa vrijednog 10% BDP-a, što nam je dalo mogućnost da obezbijedimo dugoročnu garanciju za kreditnu podršku bankarskom sektoru i privredi u iznosu od 150 miliona eura. Suština ovih mjera je jačanje komponente potrošnje, unapređenje konkurentnosti preduzetništva kroz smanjenje troškova inputa i stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva. Uz ove mjere, predstojeći početak radova na izradi auto puta prema sjeveru Crne Gore i dalje ka Centralnoj Evropi, dokapitalizacija i prodaja manjiskog paketa akcija Elektroprivrede Crne Gore, zatim predstojeća turistička sezona, daju nam čvrstu osnovu za uvjerujenje da ćemo spriječiti da Crna Gora u 2009. godini bude u minus zoni kada je u pitanju kretanje BDP-a.

U tom smislu, očekujemo da i politika međunarodnih finansijskih institucija prema Crnoj Gori bude usmjerena ka ostvarivanju razvojnih ciljeva crnogorske ekonomije, što podrazumijeva fleksibalniji pristup u defiinisanju naših budućih ugovornih odnosa i aranžmana. Smatramo da je ovo naše očekivanje realno, imajući u vidu rezultate koje je Crna Gora postigla u prethodnom periodu, pogotovu sa aspekta sprovođenja konzistentne i zdrave fiskalne politike.


Dame i gospodo,

Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se Svjetskoj banci i MMF-u zahvalim na dosadašnjoj saradnji u realizaciji razvojnih projekata, kao i iscrpnoj tehničkoj i konsultantskoj pomoći u svim oblastima ekonomije. Posebnu zahvalnost upućujem Holandskoj Konstituenci za njihovu podršku, zalaganje i uvijek prisutnu spremnost za pomoć Crnoj Gori kao članici.

Još jednom, dobrodošlicu želim našim dragim prijateljima iz Holandije, Jermenije, Izraela, Bugarske, Kipara, Gruzije, Moldavije, Rumunije, Ukrajine, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pozdravljam vas i sa zadovoljstvom otvaram ovaj skup sa željom da današnji razgovori za ovim stolom o aktuelnoj ekonomskoj situaciji i posljedicama negativnih globalnih kretanja daju doprinos ponovnom uspostavljanju rastućih ekonomskih trendova.

Zahvaljujem na pažnji.




Audio zapis: Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na otvaranju sastanka holandske Konstituence Međunarodnog Monetarnog Fonda i Svjetske banke...Audio
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?