Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Izjava predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića povodom 20. juna - Svjetskog dana izbjeglica

Objavljeno: 19.06.2009. 21:57 Autor: Naslovna strana
Podsjećanje visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice Antonia Guteresa povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana izbjeglica, 20.juna, da treba imati na umu da su izbjeglice stvarni ljudi sa stvarnim potrebama, suštinski odslikava i pristup Vlade Crne Gore rješavanju ovog kompleksnog i osjetljivog problema.

I danas, 18 godina od početka sukoba na prostorima bivše Jugoslavije problem raseljeništva je prisutan u regionu, ali i u Crnoj Gori koja je svoja vrata tada otvorila za hiljade prognanika. Tokom 1999. godine u Crnoj Gori je bilo 140.000 raseljenika, što je predstavljalo oko 25% u odnosu na broj stanovnika. Danas, u Crnoj Gori boravi oko 24. 000 raseljenika što je 4% u odnosu na domaće stanovništvo. I to nije samo statistička brojka, već se radi o bolnim sudbinama pojedinaca i čitavih porodica.

Vlada Crne Gore je svih ovih godina preko svojih institucija pomagala ovim licima.
Donošenje Nacionalne Strategije za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih lica u Crnoj Gori 2005. godine rezultiralo je implementiranjem projekata čiji su rezultat trajna i održiva rješenja za raseljeničku populaciju.

Crna Gora je i dalje dio procesa Sarajevske deklaracije (regionalnog dokumenta koji su usvojili Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska uz prisustvo UNHCR-a, OEBS-a i Evropske komisije, 31. 01. 2005. godine) u cilju rješavanja preostalih pitanja izbjeglištva na ovim prostorima.

Crna Gora je ispunila svoj dio obaveza, i Mapa puta koja je završena je pozitivno ocijenjena od predstavnika Evropske komisije, OEBS-a i UNHCR-a.

U temelju Deklaracije je stav kako pravedno rješenje ovog važnog pitanja mora biti prvenstveno u interesu bezbjednosti, dostojanstva, i dobrobiti pojedinaca i naroda, kao i da to mora dodatno doprinijeti miru i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi i naporima zemalja na individualnom pristupanju EU.
Crna Gora će se i dalje zalagati da se temeljni principi ove Deklaracije implementiraju, i podržaće trajna rješenja, te u tom smislu i brže rješavanje preostalih otvorenih pitanja.

U tom smislu, međutim, neophodna je koordinirana akcija sa vladama zemalja iz kojih su izbjeglice stigle u Crnu Goru. Kao što je Vlada Crne Gore uložila značajan napor da stvori uslove za povratak izbjeglih lica sa naše teritorije, tako je neophodno da i vlade zemalja regiona iskažu brigu za ljude koji su u Crnu Goru izbjegli sa svojih ognjišta, stvarajući im bar minimalne uslove za povratak.

Crna Gora je pokazala svoje gostoprimstvo i solidarnost za hiljade raseljenika bez obzira na vjeru i naciju. Naša zemlja je i od strane međunarodne zajednice ocijenjena kao pozitivan primjer u regionu. Sudbine ljudi, međutim, za nas u Crnoj Gori nikada nijesu mogle stati u statističke podatke i ovom problemu pridajemo posebnu pažnju ne zbog toga što je ispunjavanje standarda u ovim oblastima bitno za Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji.

Na današnji dan Svjetski dan izbjeglica kada se podsjećamo da je evidentirano 34 miliona ljudi na svijetu o kojima brinu Agencija UN za izbjeglice i njeni partneri, mi u Crnoj Gori ne zaboravljamo da svaki od njih ima svoju tragičnu priču. U Vladi Crne Gore smatraćemo da smo ispunili svoju dužnost onda kada bude sklopljen i posljednji raseljenički dosije na našoj teritoriji.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?