Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Uvodno izlaganje ministra finansija dr Igora Lukšića povodom sastanka analize projekata koje Vlada Crne Gore realizuje sa Svjetskom bankom

Objavljeno: 09.07.2008. 18:56 Autor: Naslovna strana
Poštovana gospođo Ermitidž
Poštovane kolege
Dame i Gospodo,

Izuzetno mi je zadovoljstvo da Vas pozdravim i zahvalim na prisustvu na Zajedničkoj analizi projekata koje Vlada CG realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom. Imajući u vidu značaj projekata koji se realizuju ili se njihova implementacija priprema smatram da je ovo pravi trenutak za takvu jednu analizu s obzirom na našu opredijeljenost da stvorimo uslove za dugoročni razvoj naše ekonomije.

Dozvolite mi stoga da na početku današnjeg sastanka učinim nekoliko uvodnih napomena.

Dugoročno stabilna i konkurentna ekonomija je osnovni garant razvoja tržišne privrede koja se zasniva na slobodnoj razmjeni svojinskih prava. U tom okviru, kao strateški razvojni prioriteti utvrdjeni su:

Implementacija principa održivog privrednog razvoja, uz rast ekonomskih sloboda i jačanje uloge privatnog sektora;
Jačanje vladavine prava kao preduslova izgradnje modernih institucija parlamentarne demokratije i zaštite osnovnih ljudskih vrijednosti i prava i
Poboljšanje životnog standarda, ponudom kvalitetnijih javnih usluga kroz efikasne i održive sisteme obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.

U uslovima "eurizovane" ekonomije fiskalna politika je praktično jedini instrument za vodjenje makroekonomske politike. Ona je naime jedini značajni instrument kojim ekonomska politika može obezbjediti efikasno upravljanje snažnim pritiscima tražnje. U periodima visokog privrednog rasta kao što je trenutna situacija u Crnoj Gori to bi značilo vodjenje restriktivnije fiskalne politike čime bi država doprinijela smanjenju pritisaka koji mogu rezultirati u pregrijavanju ekonomije.

Dodatni razlog za vođenje oprezne i restriktivne fiskalne politike je izloženost i ranjivost crnogorske ekonomije na eksterne šokove i globalna kretanja svjetske ekonomije. Nedavna kretanja na trištu nekretnina SAD dovela su do multiplikativnih negativnih efekata na svjetskom finansijskom tržištu što je dovelo do usporavanja rasta ili čak ulaska u recesiju. Ogroman skok cijene nafte na svjetskom tržištu, inflatorne tendencije u Euro-zoni, povećanje cijene struje i prehrambenih proizvoda u Evropi su potencijalni faktori nestabilnosti na crnogorskom tržištu.

Imajući to u vidu, potrebno je nastaviti sa zacrtanim kursom strukturnih reformi kada je u pitanju radno zakonodavstvo i daljem unapređenju poslovnog okruženja. Takođe, od značaja je kontinuirano analizirati srednjoročnu fiskalnu održivost koju determinišu politika zarada u javnom sektoru, implementacija poreskih reformi radi njihovog zaokruživanja, realizacija kapitalnog budžeta odnosno definisanje odgovora na visoke zahtjeve za investicijama u infrastrukturu i servisiranje domaćeg duga. Definisanje srednjoročnog cilja budžetske politike će pomoći usaglašavanju konkurentnih potreba za budžetskim sredstvima.

Eliminisanje infrastrukturnih uskih grla zahtijevaće alokaciju sve većeg obima sredstava namijenjenih finansiranju kapitalnih investicija, prije svega onih u fizičku infrastrukturu, čime će ojačati i kapaciteti zemlje za realizaciju standarda EU, što je moguće samo dugoročnom kontrolom tekućih izdataka.

Osim toga, Crna Gora kao potencijalni kandidat za ulazak u EU, ima za cilj jačanje institucionalnih kapaciteta, usklađivanje sa propisima Evropske Unije, razvoj građanskog društva, unaprijeđenje regionalne i prekogranične saradnje, kao i korišćenje strukturnih fondova.

Iz razloga koje sam naveo čini mi se da dijelimo stav da nam je u svim tim izazovima Svjetska banka strateški partner. Podsjetiću da je Crna Gora 2003. godine stupila u partnerski odnos sa Svjetskom Bankom potpisivanjem prvog kreditnog aranžmana. Od tada, prvo kroz institucije Državne Zajednice SCG, a zatim i kao samostalna država možemo reći da je iza nas jedna jako uspješna saradnja.

Broj projekata čija je implemantacija u toku, kao i broj projekata koji su u pripremi je pokazatelj značaja i posvećenosti Crne Gore saradnji sa WB.

Oblasti u kojima se projekti realizuju su pažljivo odabrane u skladu sa razvojnim ciljevima Crne Gore, uz naglašenu razvojnu komponentu uvažavajući socijalne potrebe. Pored sredstava koja WB opredijeljuje u ovu namjenu i Vlada Crne Gore u značajnom iznosu, iz budžetskih sredstava, participira na podizanju kvaliteta u odnosnim oblastima. Prema tome, Strategija saradnje sa Svjetskom bankom koja je usvojena jula 2007. godine od strane Vlade Crne Gore koncipirana je tako da pomogne postizanju strateških ciljeva Crne Gore neophodnih za njeno članstvo u EU.

Strategijom su predviđeni projekti koji bi trebali biti realizovani u referentnom trogodišnjem periodu, čija bi implemantacija trebala da doprinese ostvarenju već navedenih ciljeva. Rezultati implementacije projekata treba da unaprijede ukupnu društvenu klimu u Crnoj Gori. Svakako, strukturne reforme iziskuju određeno vrijeme i nose sa sobom niz poteškoća, ali podaci sa kojima raspolažemo nedvosmisleno nas upućuju da smo na pravom putu.

Posebno bih sa zadovoljstvom istakao da o kvalitetu naše saradnje, prije svega o efikasnosti implementacije projekata što je zasluga kako predstavnika SB tako i domaćih institucija, nesumnjivo govore podaci koji nas svrstavaju među lidere u grupi zemalja kojoj pripadamo, kako po kriterijumu povlačenja sredstava tako i po kriterijumu brzine implementacije projekata. To naravno ne znači da smo u potpunosti zadovoljni sa načinom na koji se projekti realizuju. Ima puno prostora za poboljšanje i zato je današnji razgovor posebno važan.

Na kraju, uz zahvalnost za pažnju, isticem da ce Vlada Crne Gore i Ministarsvo finansija nastaviti konstruktivnu saradnju sa Svjetskom Bankom na realizaciji kako započetih, tako i budućih projekata, i da u potpunosti ostaju posvećeni realizaciji ciljeva definisanih Strategijom saradnje sa WB, kao i definisanju modaliteta saradnje u narednom periodu.

Hvala na pažnji!
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?