Izlaganje potpredsjednika Vlade i ministra finansija dr Igora Lukšića na panel diskusiji Zaštita depozita trenutno stanje i izazovi

Poštovane kolege,
Dame i gospodo,

Svjetska finansijska kriza, koja se prelila i na našu ekonomiju, alarmirala je posljednjih mjeseci svjetsku i stručnu javnost u pronalaženju odgovora kako izaći iz krize i kako se nositi sa izazovima koje je kriza donijela. Svjedoci smo dešavanja na međunarodnoj sceni - velike i razvijene svjetske ekonomije, priznate renomirane finansijske institucije i rejting agencije koriguju svoje procjene iz dana u dan. Čini se, da gotovo niko do kraja nije u mogućnosti da da odgovore kako izaći iz krize ili, makar, kako izaći sa što manje negativnih posljedica za javne finansije, bankarski i finansijski sektor, privredu i građane.

Za nas je prethodna godina bila uspješna rast BDP-a od 7-8%, 102% ostvarenja poreskih prihoda, suficit u državnoj kasi, rast priliva stranih direktnih investicija i drugih ekonomskih indikatora. Nastojali smo da kao odgovorna Vlada odgovorimo potrebama bankarskog sektora, privrede i građana i donesemo najbolja rješenja i mjere za prevazilaženje posljedica ekonomsko finansijske krize, koje su, po mnogima, čak i iznad evropskih. Vođenje dugoročne monetarne i fiskalne politike, strogi institucionalni i zakonski okvir kojim je uređen naš bankarski sektor koji smo kreirali posljednjih godina, umnogome nam je olakšao posao.

Danas, u situaciji kad se iz 11 crnogorskih banaka odlilo 300 miliona eura depozita fizičkih lica, možemo reći da je crnogorski bankarski sektor koji je preživio najveći udar do sada, zdrav i stabilan. Reagovali smo blagovremeno, primjenom Zakona o mjerama za zaštitu bankarskog sistema doprinijeli većoj stabilnosti i sigurnosti banaka, unošenjem oko 90 miliona državnog novca u sistem, stvorili uslove da nijedna od crnogorskoh banaka ne dođe u situaciju da nije u mogućnosti da kreditira svoje obaveze. Takođe, u pregovorima smo sa renomiranim međunarodnim bankama za obezbjeđivanje kreditne podrške bankarskom sektoru vrijedne 150 miliona eura za koje će Vlada dati garanciju.

Ipak, svjesni smo da se, u ovoj vanrednoj globalnoj situaciji, od Vlade očekuje uvijek više. Privreda, bankarski sektor, investitori, građani sve zahtjeve upućuju na adresu Vlade. Ono što je izvjesno da Vlade ne može da izoluje našu ekonomiju od globalnih dešavanja, ali ćemo našu ekonomsku politiku usmjeriti u pravcu nastavka poreskih reformi, započetih investicija, privatizacionih procesa, smanjenja tekuće, a jačanja kapitalne potrošnje, subvencioniranja električne energije i podsticanja preduzetništva, što će dodatno doprinijeti da se poveća investiciona potrošnja i održi trend ekonomskog rasta i dugoročna stabilnost naše ekonomije.

Takođe, ovih dana, dogovorili smo sa Centralnom bankom mogućnost komercijalnim bankama da 20% obavezne rezerve iskoriste za kupovinu državnih zapisa, a Zakonom o budžetu za 2009. godinu predvidjeli smo i zaduživanje do 75 mil eura za finansiranje budžetske potrošnje, čime će se dati dodatni impuls našem bankarskom sektoru, pospješiti likvidnost platnog prometa i pojačati komponenta investicione potrošnje.

Zakonom o mjerama za zaštitu bankarskog sistema kao država garantovali smo građanima i privredi da su njihovi depoziti u u potpunosti zaštićeni do punog iznosa. Međutim, strah od neizvjesnosti krize, nasljeđe bankarskog sistema 90-tih godina, doprinjelo je da se građani odluče da svoj novac čuvaju negdje drugo, a ne u bankama. Čini se, da je potrebno više uraditi na promovisanju banaka i vraćanju povjerenja građana u bankarski sektor.

Vraćanje povjerenja u bankarski sistem mora, u narednom periodu, biti zajednički zadatak Ministarstva finansija, Centralne banke, Fonda za zaštitu depozita, a prije svega, svih komercijalnih banaka u Crnoj Gori.

Neophodno je da, zajedničkim snagama, sinhronizovano sa komercijalnim bankama, koje bi bile lideri ovog projekta, pokrenemo odgovarajuću kampanju koja bi imala za cilj da se novac vrati tamo gdje ima svoju funkciju i gdje se čuva, uvećava, pokreće druge investicione i ekonomske procese i pomaže restrukturiranju pojedinih pogođenih sektora privrede. U tom smislu je neophodno da svi pomenuti subjekti podjednako djeluju u cilju upoznavanja javnosti o mjerama koje se preduzimaju na planu ublažavanja efekata finansijske krize, a prije svega, u cilju očuvanja i sigurnosti depozita bankama.

Od dobre informisanosti deponenata zavisi i njihov odnos i povjerenje prema banci. To podrazumijeva da banke, na svojim šalterima i u javnosti, treba da budu glavni promoteri sigurnosti depozita.

U cilju očuvanja finansijske stabilnosti, Ministarstvo finansija, Centralna banka i Fond za zaštitu depozita su pripremili Memorandum o saradnji, koji treba da dodatno osnaži povjerenje deponenata u bankarski sistem.

Takođe, naš prijedlog je da Fond za zaštitu depozita i Udruženje banaka, formiraju operativni tim, koji bi usmjeravao i koordinirao promotivni nastup prema javnosti u funkciji podizanja svijesti javnostii o značaju bankarskog sistema i vraćanja povjerenja u banke.

Predlažem da, u narednim mjesecima, svi zajedno u potpunosti budemo posvećeni ovim ciljevima.