Intervju potpredsjednika Vlade i ministra finansija dr Igora Luksića za Cafe Montenegro

1. U posljednjih nekoliko mjeseci svjetska tema broj jedan je globalna ekonomska kriza. Vlada Crne Gore je usvojila mjere kojima je Upravi za kadrove naložila da obustavi prijem svih zahtjeva za novo zapošljavanje u državnim organima. Usvojene su i mjere kojima se obustavlja nabavka putničkih i privrednih vozila, kao i nove informatičke opreme za njene potrošačke jedinice. Kroz Vladine mjere biće ukinuta i službena putovanja, reprezentacije, a troškovi goriva i telefona smanjeni su na neophodni minimum. Realizovaće se samo ona službena putovanja koja odobri Vlada.
Priprema li Vlada još neke mjere u cilju bezbolnijeg prevazliaženja krize?

Danas je globalna ekonomska situacija takva da nijedno rješenje nije konačno i da sva rješenja, zbog neizvjesnosti i neispitanosti krize, podliježu korekciji i unapređenju. Mi smo posljednjih mjeseci donijeli osnovni paket mjera koji iznosi 10% BDP-a i sve ostale mjere su podrška tom paketu. Program mjera za štednju u Vladi je jedna od mjera koju smo predložili u cilju preventivnog djelovanja i dodatnog stimulansa za naše građane, privredu i lokalne samouprave. Kao što smo puno puta isticali, domaćinsko i odgovorno ponašanje u situaciji finansijske krize je obaveza svih. Trenutno radimo na programu mjera kojim ćemo obezbijediti podršku bankarskom sektoru i privredi. Takođe, ovih dana razmatramo i mogućnost odlaganja plaćanja uvoznog PDV-a i carina, kako bismo dodatno stimulisali privredu. Naravno, da, prateći globalna dešavanja i situaciju u Crnoj Gori, spremni smo i na nova rješenja.

2. Kako se do sad ekonomska kriza reflektovala na crnogorsku privredu?

Globalna kriza u aluminijskoj industriji odrazila se i na našu industrijsku proizvodnju, što je za posljedicu imalo trenutna dešavanja u KAP-u, Željezari i dr. preduzećima. Ipak najveći šok je preživio naš bankarski sektor, koji je, uprkos odlivu novca, opstao i sačuvao stabilnost. Ovo je za posljedicu imalo smanjenje kreditne aktivnosti i likvidnosti naših banaka, što se, po prirodi stvari, odrazilo i na smanjenje kupovne moći građana, a što je uticalo na smanjenje kupovne aktivnosti i u sektoru građevinarstva. Ipak, mjerama koje implementiramo nastojimo da, u okviru naših mogućnosti, pomognemo svim pogođenim subjektima u ublažavanju posljedica krize.

3. Možete li objasniti da li se crnogorska privreda i u kojoj mjeri razlikuje od ostalih zemalja jugoistočne Evrope i da li te razlike mogu da utiču na to da se kriza drugačije reflektuje u Crnoj Gori nego u ovim zemljama?

Crna Gora je, prema svim izvještajima MMF-a i Svjetske banke jedna od najbrže rastućih ekonomija u svijetu. Posljednjih godina uređivali smo naše zakonodavstvo u skladu sa EU standardima da postiče preduzetništvo i investicije u turizam, energetiku, građevinarstvo i druge strateški važne sektore. Kreirali smo stimulativan ambijent za ulaganje, pa je Crna Gora danas, u uslovima krize, privlačna investitorima. Uvođenjem eura kao zvanične valute, takođe, smo obezbijedili dodatnu sigurnost za građane i investitore. Čvrsta i stabila valuta je osnov svakog zdravog ekonomskog sistema. U uslovima krize, pokazalo se da zemlje, tu, prije svega, mislim na bivše jugoslovenske republike, koje nemaju svoju valutu trpe veći pritisak krize, valuta je nestabilna, a posljedica svega je negativan uticaj na životni standard građana.

Uspjeli smo prethodnih godina da sigurnom politikom Crnu Goru učinimo atraktivnom i bezbjednom destinacijom i jednom od najkonkurentnijih zemalja u Evropi. Mislim, da je u tome naša najveća prednost!

4. Koji je poželjan model kako bi se država Crna Gora trebala postaviti u kriznim situacijma?

Država odvajkada predstavlja simbol zaštite, a naročito danas u situaciji kada je veliki broj privrednih subjekata i građana svjestan krize ili pogođen krizom, država ima ulogu da na najbolji način iznađe rješenja kako bi se kriza osjetila u što manjoj mjeri, odnosno ublažila. Ipak, i mogućnosti države su limitirane. Nastojali smo da prethodnih mjeseci budemo realni i predstavimo građanima sve moguće oblike i scenarije krize. Pokušali smo, onoliko koliko je to moguće, da predvidimo situaciju i da donosimo rješenja u pravom trenutku. Mislim da smo reagovali blagovremeno i adekvatno i na najbolji način zaštitili bankarski sektor, a samim tim našu privredu i građane. Ipak je finansijski sistem svake države stub stabilnosti jedne države. Nastojali smo da našim odgovornim ponašanjem, uvođenjem mjera štednje, pokažemo i drugim subjektima kako treba da se ponašaju u ovoj novoj ekonomskoj situaciji.

5. Mislite li da je realno očekivati da će se ove godine realizovati najavljene velike investicije?

Crna Gora je već nekoliko godina u regionu vodeća po direktnim stranim investicijama po stanovniku i nadamo se da ćemo nastaviti taj trend rasta u narednim godinama. Ipak, ostavljamo otvorenu mogućnost da se neke planirane investicije ne realizuju, usljed situacije na globalnom finansijskom tržištu. Nadamo da ćemo završiti započete privatizacione procese, dokapitalizovati Elektroprivredu, postoji veliko interesovanje za realizaciju ovog projekta, finalizovati pregovore za Lušticu i druge turističke komplekse, pronaći strateškog partnera za Veliku plažu. Dolazak Erste banke na crnogorsko finansijsko tržište, kao i ponude koje su dostavljene na tenderu za auto put Bar-Boljare su indikator da smo privlačni i interesantni investitorima.

6. U javnosti se puno pominjao kredit koji je Vlada Crne Gore odobrila Prvoj banci. Imate li saznanja kakva je trenutna situacija u ovoj banci?

Kredit koji smo pozajmili Prvoj banci, u skladu sa Zakonom o mjerama za zaštitu bankarskog sektora, je kratkoročna pozajmica sa mogućnošću produženja. Sredstva koja smo im pozajmili doprinijeli su poboljšanju likvidnosti banke i, prema našim saznanjima, situacija u banci je sada stabilna. U skladu sa uslovima koje je Vlada definisala prilikom odobravanja ovog kredita, banka trenutno radi na donošenju plana restrukturiranja. Ovih dana im ističe rok za vraćanje kredita. Očekujemo da će vratiti jedan dio kredita.

7. Smatrate li da je zbog smanjenog priliva stranog kapitala ugrožena likvidnost privrede?

Nedostatak ne samo stranog kapitala, već kapitala uopšte bi bila bolja formulacija. Danas je situacija takva da se sigurnost i povjerenje u ocjene rejting agencija i međunarodnih finansijskih institucija znatno pogoršalo. Svi su obazrivi, investitori, bankarski sektor. Jako je teško naći novac za investicije i na međunarodnom tržištu. Jednostavno, globalna situacija je takva. Činjenica je da se negativne posljedice već osjećaju, u kojoj mjeri će naša privreda biti pogođana ne možemo sa preciznošću reći. Nisu sve kompanije iste i nisu poslovale isto. U nekim kompanijama bi se problemi osjetili i da nije bilo krize. Ipak, činimo sve da taj udar na privredu bude što manji.

8. Koje su promjene predložene u Budžetu za ovu godinu u odnosu na prethodnu?

Zakon o budžetu Crne Gore za 2009. godinu je kreiran na način da predstavlja nastavak vođenja ekonomske politike koja ima za cilj očuvanje makroekonomske stabilnosti i povoljnog ekonomskog ambijenta u situaciji globalne ekonomske krize.

Jedna od novina u Zakonu u budžetu za 2009. godinu je povećanje kapitalnih izdataka u iznosu od 217 miliona eura u odnosu na 85 miliona eura koliko je bilo opredijeljeno u 2008. godini. Takođe, predvidjeli smo naš garantni portfolio u iznosu oko 150 mil eura, čime će Vlada Crne Gore obezbijediti dugoročne kreditne linije bankarskom sektoru od međunarodnih finansijskih institucija (EIB, KfW) u cilju podrške malim i srednjim preduzećima u turizmu, poljoprivredi i drugim sektorima. Za realizaciju projekta Posao za Vas opredijeljena su finansijska sredstva u iznosu od 18,15 miliona eura u cilju podsticanja aktivnog zapošljavanja i stvaranja uslova za lakši pristup izvorima finansiranja za fizička i pravna lica koja žele da se bave malim i srednjim biznisom.

Smanjenjem poreza na dohodak fizičkih lica sa 15% na 12%, kao i smanjenjem stopa doprinosa za obavezno socijalno i zdravstveno osiguranje, stvoren je prostor za povećanje neto zarada. Iznos od 53 mil. , koji je ranije predstavljao primitak budžeta, biće dodatan impuls jačanju privrede i individualne potrošnje. Takođe, od januara 2009. godine ukinute su naknade za auto-puteve i korišćenje građevinskog zemljista, pa sredstva u iznosu od od 28 mil eura, koja su, takođe, predstavljala primitak budžeta, ostavljena na nivou ekonomije za jačanje investicione potrošnje.

Donošenjem odluke o smanjenju cijena električne energije za sektor male i srednje privrede i najugroženije građane, Vlada Crne Gore će, kroz umanjenje poreskih potraživanja koje država ima prema Elektroprivedi, u 2009. godini subvencionisati 8 miliona eura u cilju jačanja likvidnosti za malu i srednju privredu Crne Gore.

9. MMF prognozira manji rast BDP-a u Crnoj Gori nego što je Vlada planirala, pa samim tim očekuje budžetski deficit? Kakve su Vaše ocjene?

Crna Gora je mala ekonomija i realizacija manje investicije mogla bi da značajno izmijeni situaciju. S druge strane, u najgorem scenariju, izostanak velikih planiranih investicija mogao bi da se negativno odrazi na budžet. Mi smo pripremili različite scenarije ekonomskog rasta i spremni smo za svaku situaciju. Iako je danas teško bilo šta predvidjeti, puno se situacija promijenila od oktobra, kada se kriza, počela prelivati do danas. Ipak, optimista sam, vjerujemo da ćemo realizovati velike projekte planirane za ovu godinu, što će doprinijeti i stabilnosti i likvidnosti budžeta.