Intervju ministra pravde Miraša Radovića dnevnom listu "Pobjeda" od 21. januara 2008. godine

NN: INTERVJU: MIRAŠ RADOVIĆ, MINISTAR PRAVDE

N: NEMA OPRAVDANJA ZA DUGO TRAJANJE SUDSKIH PROCESA


Podgorica, 20. januara - Crnogorski parlament uskoro će usvojiti Predlog zakona o sudskom savjetu, koji će prema novom Ustavu Crne Gore birati sudije i predsjednike sudova, najavio je crnogorski ministar pravde Miraš Radović.
- Ovim zakonom predviđene su mnoge mjere iz nedavno usvojenog Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa, koje su usmjerene na jačanje nezavisnosti i samostalnosti crnogorskog pravosudnog sistema. Crna Gora u narednom periodu treba da ostvari značajne pomake na ovom planu, jer samo stvaranjem pouzdanog i efikasnog sudstva, može se obezbijediti vladavina prava i osnažiti borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, što su ključni faktori za napredak zemlje ka evropskim i evroatlantskim integracijama, kazao je Radović u intervjuu za Pobjedu.
- U posljednjem izvještaju Evropske komisije o ostvarenom napretku Crne Gore konstatovan je visok stepen političkog uticaja na pravosudni sistem. Da li će inplementacija novog Ustava, kojim se definiše izbor sudskog i tužilačkog savjeta, odnosno sudija i tužilaca, obezbijediti nezavisnost crnogorskog pravosuđa?
- Tvrdnje o postojanju političkog uticaja na sudsku vlast bazirane su na ranijem ustavnom rješenju da parlament bira sudije i predsjednike sudova. Novim ustavnim rješenjem, da sudije bira Sudski savjet, stvaraju se pretpostavke za jačanje nezavisnosti sudstva. Savjet će utvrđivati kriterijume za odabir sudija, njihovo napredovanje i vrednovanje. Nakon donošenja zakona, sudski savjet će bliže definisati kriterijume koji se tiču stručnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti sudija i predsjednika sudova. Analogno tome, postupiće se i u slučaju državne tužilačke organizacije.
Iako, prema novom Ustavu, članove Tužilačkog savjeta bira Skupština, treba očekivati će se to tužilačko tijelo u budućem radu pridržavati kriterijuma koji budu utvrđeni za izbor tužilaca, a koji će se odnositi na stručnost, kredibilitet, efikasnost i odgovornost. Stoga, smatram da se dosljednom primjenom Ustava i zakona može postići eliminacija političkog uticaja na rad sudova.
- U sudstvu, prema inostranim i domaćim analizama, postoji visok stepen korupcije. Da li crnogorsko sudstvo ima snage da se izbori sa ovom pojavom?
- Navodi o visokom stepenu korupcije u sudstvu više su zasnovani na percepciji ove izrazito negativne društvene pojave, nego na konkretnim analizima. Analize se mogu temeljiti samo na procesuiranim slučajevima. Ovim ne osporavam tvrdnju o postojanju korupcije, ali vjerujem da problem nije više izražen nego u drugim zemljama. Mišljenja sam da je percepciji o visokom stepenu korupcije doprinosilo ukupno negativno stanje u crnogorskom sudstvu, odnosno njegova neefikasnost i nedovoljna organizovanost na polju zalaganja da se građani uvjere da se u jednakim slučajevima jednako postupa. U ovom trenutku stvaraju se pretpostavke da se otklone nedostaci u radu sudova, kako bi se i sama sudska vlast oduprla korupciji u vlastitim redovima. Sa afirmacijom ustavnog načela o obavezi Vrhovnog suda da obezbijedi jedinstvenu primjenu zakona, dosljednim ostvarivanjem funckije Sudskog savjeta u praćenju rada sudova i sa podizanjem nivoa efikasnosti i efektivnosti u sudovima, stvaraju se pretpostavke za preventivno djelovanje prema korupciji u sudstvu. S druge strane, kroz mogućnost proširenje primjene mjera tajnog nadzora, koja će biti predviđena novim Zakonikom o krivičnom postupku, doprinijeće se otkrivanju pojave korupcije u svim oblicima društvenog djelovanja i aktiviranju represivnog aparata da se ona suzbije.
U Crnoj Gori imamo procesuiranih postupaka koji se odnose na krivična djela korupcije uopšte, ali ja nemam njihovu potpunu analizu. To će se konkretnije znati u narednom periodu, jer je novi predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica naložila sudovima da se ti predmeti, kao i oni iz oblasti organizovanog kriminala, okončaju u što kraćem roku.
- Efikasnost je bolna tačka našeg pravosudnog sistema. Da li će novi zakon o suđenju u razumnom roku doprinijeti da se to stanje popravi i izbjegnu višegodišnji sudski procesi, čak i za neke, laički posmatrano, veoma proste sudske slučajeve?
- U ovom trenutku zaista je nezadovoljavajuća efikasnost u radu sudova. Ona se ogleda u dugotrajnim sudskim postupcima i mnogim zaostalim predmetima. Donošenjem zakona o suđenju u razumnom roku i njegova dosljedna primjena biće važna poluga u podizanju nivoa efikasnosti. Predvidjeli smo i donošenje novog Zakonika o krivično-pravnom postupku, kojim će se istraga izmjestiti iz sudova i prepustiti državnoj tužilačkoj organizaciji. Na ovaj način stvara se mogućnost podjele uloga u samoj istrazi i kvalitetnijeg rješavanja slučajeva. Planirana je izrada programa za rješavanje zaostalih sudskih predmeta, kao i rasterećenje sudija od administrativnog rada. Važan korak u podizanju efektivnosti sudova trebao bi da bude i podsticanje na alternativno rješavanje sporova vansudskim putem, kroz posredovanje i arbitražne postupke.
- Da li crnogorsko pravosuđe ima dovoljno kapaciteta da iznese cjelokupnu reformu. Kako funkcioniše Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije?
- Svi državni organi moraju se aktivirati na jačanju svojih administrativnih kapaciteta i ljudskih resursa kako bi na zadovoljavajući način i očekivanom dinamikom savlađivali reformske procese koji su uslov evropskog puta Crne Gore.
U pravosudnim organima su prihvaćene brojne međunarodne obaveze, a naročito one koje zahtijevaju prihvatanje evropskih pravosudnih standarda. To podrazumijeva, ne teorijski pristup standardima, već njihovu djelotvornu primjenu. Obuka nosilaca pravosudne funkcije u tom smislu je bitan uslov da uspiju reformski procesi i da pravosuđe pruži kvalitetnu zaštitu ljudskih prava. U tome Centar za obuku sudija treba da odigra veliku ulogu, jer se potrebe za edukacijom intenziviraju.
- Da li se popravlja materijalni status nosioca pravosudnih funkcija?
- Početkom prošle godine donijeli smo Zakon o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, kojim su njihovi koeficijenti izjednačeni sa koeficijentima nosilaca visokih funkcija u drugim organima vlasti. Između ostalog, imaju i pravo na dodatak na platu od 30 odsto. Donošenjem ovog Zakona, ali i sa ukupnim ekonomskim prosperitetom u narednom periodu, vjerujem da će materijalni položaj nosilaca pravosudnih funkcija biti samo bolji.

Američka iskustva dobrodošla

- Šta mislite o najavi ambasadora SAD Roderika Mura, da će američki državni tužilac doći u Podgoricu kako bi pomogao crnogorskim vlastima da se počinioci krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije pošalju u zatvor?
- Svaka pomoć na planu jačanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala nam je dobrodošla, a iskustva Sjedinjenih Američkih Država, koje ostvaruju visok stepen uspjeha u ovoj oblasti, biće nam od velike koristi. Činjenica je da ove opasne društvene pojave koje predstavljaju globalan problem zahtijevaju adekvatan odgovor, ne jedne, već svih država. Zato se protiv korupcije i organizovanog kriminala možemo boriti samo uz postojanje saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama. U tom kontekstu vidim najavljenu misiju iskusnog američkog tužioca, čija kancelarija bi bila locirana u američkoj ambasadi u Podgorici. Takav vid pomoći već je pružen nekim zemljama u regionu i imao je pozitivne rezultate. Naravno, ne može se očekivati da bi angažovani tužilac bio involviran u neposredno sprovođenje radnji u pojedinim pravosudnim predmetima, jer ta aktivnost pripada samo nadležnim pravosudnim organinima, ali njegova iskustva u pogledu tehnika i metoda na otkrivanju teških krivičnih djela, bila bi od velikog značaja. Koliko sam ja upoznat, dolazak američkog tužioca u Crnu Goru očekuje se sredinom godine.

Brojni prigovori

- Iz evropskih institucija se, između ostalog, upozorava da dužina trajanja sudskog procesa u slučaju deportacije Muslimana izaziva zabrinutost. Da li se nazire kraj rješavanju tog i ostalih slučajeva vezanih za eventualne ratne zločine?
- Ne treba tražiti bilo kakvo opravdanje u neefikasnosti sudova, jer država je dužna da organizuje pravosudni sistem tako da on obezbijedi kvalitetnu i brzu zaštitu ljudskih prava. Zaista se čuju brojni prigovori sa nacionalnog i međunarodnog nivoa o dugom trajanju sudskih postupaka koji su vezani za slučaj deportacije Muslimana iz 1992. godine. Siguran sam da je osjetljivost ovih postupaka nalagala da sudovi sa više revnosti pristupe njihovom rješavanju, jer jedino pravosuđu pripada nadležnost da razjasni krivično pravne aspekte pomenutog događaja i da odluči o osnovanosti zahtjeva za naknadu štete žrtava, odnosno njihovih bliskih srodnika. Zbog toga očekujem da će sudovi u bliskoj budućnosti imati ovo u vidu i dati prioritet rješavanju ovih predmeta, i to ne samo predmeta koji su vezani za pomenuti događaj, već i drugih iz oblasti ratnih zločina. Od njih se očekuje da na kvalitetan način primijene nacionalno i međunarodno pravo, jer samo takav pristup može doprinijeti podizanju kredibiliteta crnogorskog pravosuđa.

I. Anđelić