Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Predavanje Branke Lakočević, pomoćnika ministra pravde, na seminaru "Reforma pravosuđa u Crnoj Gori, u svjetlu procesa evropskih integracija", održano 24. marta 2008. godine, u Institutu za medije Crne Gore

Objavljeno: 02.04.2008. 20:05 Autor: Naslovna strana
Reforma pravosuđa u procesu evropskih integracija je jedan od osnovnih procesa koji treba izvesti brzo i cjelovito, jer nezavisno i efikasno pravosuđe je garant vladavine prava, a vladavina prava predstavlja osnovu pravne sigurnosti građana i ekonomskog razvoja države.

Reforma pravosudnog sistema Crne Gore započela je još 2000. godine, međutim, do momenta sticanja državne nezavisnosti bila je ograničena često političkim događanjima i mogućnostima da se određene oblasti urede na republičkom nivou. Sticanjem nezavisnosti i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i u skladu sa planiranim procesom evropskih intergacija, prva i osnovna aktivnost u oblasti pravosuđa bila je usvajanje Strategije reforme pravosuđa, koja je odredila strateške ciljeve dalje reforme pravosuđa za naredni petogodišnii period, u skladu sa članom 80 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kojim je propisano sledeće: U saradnji u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, ugovorne strane će pridavati poseban značaj konsolidaciji vladavine prava, jačanju institucija na svim nivoima u oblasti administracije uopšte i sprovođenju zakona i sudskoj upravi. Saradnja će prvenstveneo imati za cilj jačanje nezavisnosti sudstva i unapređenje njegove efikasnosti, poboljšanje rada policije i drugih organa koji se bave sprovođenjem zakona, obezbjeđivanje adekvatne obuke i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Upravo je od posebne važnosti ovaj strateški dokument koji treba da bude polazište za pravilno praćenje reforme pravosuđa i prezentiranje javnosti. Ukratko ću vam izložiti koncept Strategije; ključni ciljevi dalje reforme pravosuđa su :
- jačanje nezavisnosti i samostalnosti pravosuđa,
- jačanje efikasnosti
- jačanje dostupnosti
- jačanje javnog povjerenja u pravosuđe

Takođe, Strategijom su prepoznate i određene oblasti u kojima treba preduzeti aktivnosti u funkciji ostvarivanja osnovnih ciljeva: edukacije u pravosudnim organima, međunarodne i regionalne pravosudne saradnje, alternativnog rješavanja sporova, sudske prakse, pravosudnog informacionog sistema i zatvorskog sistema.

U skladu sa Strategijom donijet je i Akcioni plan za implementaciju Strategije kojim su predviđene konkretne mjere koje treba preduzeti za ostvarenje strateških ciljeva, nadležni organi za njihovu realizaciju, precizni rokovi i potrebna finansijska sredstva.

Posmatrajući obaveze Crne Gore iz Evropskog partnerstva koje treba ispuniti u pogledu pravosuđa, ono što se zahtijeva na nivou političkih kriterijuma jeste uspostavljanje nezavisnog pravosuđa. Za pravilno i pravovremeno informisanje o aktivnostima koje se preduzimaju, posebno značajno u normativnom dijelu je ustavno određenje sudske vlasti, Zakon o Sudskom savjetu i Zakon o sudovima, koji uređuju postupak i kriterijume za izbor i razrješenje sudija, nadležnosti i sistem sudova. Kada je riječ o državnom tužilaštvu to je Zakon o državnom tužilaštvu. Dobro poznavanje ovih propisa omogućava Vam da pratite njihovu implementaciju naročito u dijelu izbora i razrješenja nosilaca pravosudne funkcije. Ono što je u ovom momentu posebno interesantno jeste konstituisanje Sudskog savjeta, koji u skladu sa Ustavom treba da bude samostalan i nezavisan organ koji obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.

Nadalje, prateći obaveze iz Evropskog partnersta u dijelu sposobnosti za preuzimanje obaveza, iz članstva u EU proizilazi obaveza uspostavljanja efikasnog pravosudnog sistema. Razlozi pravne sigurnosti svih onih koji se obraćaju pravosuđu za zaštitu prava i sloboda, i potreba da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe, opredjeljuje da ostvarivanje efikasnosti pravosuđa ima prioritet u reformi pravosuđa. Kada je riječ o efikasnosti, problem sa kojim se susrijeće pravosudni sistem jestu zaostaci sudskih predmeta i dužina trajanja sudskih postupaka. Mjere koje treba preduzimati za povećanje efikasnosti pravosudnog sistema su:

1. Rasterećenje sudova od predmeta koji po svojoj prirodi nisu sudski ovdje je značajno istaći uvođenje instituta notara i praćenje promjena u sistemu izvršenja sudskih predmeta, naročito u pogledu neplaćenih računa za strujju, vodu, telefon, da sud ne bi bio inkasant preduzeća koja pružaju navedene usluge.

2. Podsticanje alternativnih načina rješavanja sporova u tu svrhu je i osnovan Centar za posredovanje, kao ustanova koja treba da promoviše posredovanje, organizuje edukaciju posrednika i obezbijedi uslove za vođenje postupaka posredovanja.

Ovdje ću posebno naglasiti donošenje Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku koji je donijet u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudksih prava, kojom se traži da se na nacionalnom nivou obezbijedi djelotvoran pravni lijek za prava garantovana Konvencijom. Pravo na pravično suđenje, odnosno pravo na suđenje u razumnom roku, kao jedan od aspekata pravičnog suđenja, ovim zakonom zaštićeno je sa dva pravna sredstva: zahtjevom za ubrzanje postupka, tzv. kontrolnim zahtjevom, i tužbom za pravično zadovoljenje. Implementacija ovog zakona je posebno značajna sa aspekta jačanja efikasnosti pravosuđa. Tako smatram značajnim promovisanje zakonskih rješenja i upoznavanje građanstva sa mogućnostima koje im pruža ovaj zakon u pogledu ostvarivanja njihovih prava u postupcima pred sudovima.

Kada je riječ o dostupnosti pravosudnih organa ono što se očekuje na planu ostvarivanja ovog cilja jeste obezbjeđivanje jednakog pristupa pravosudnim organima bez obzira na lične posebnosti i materijalne prilike. Ono što se od pravosudnog sistema Crne Gore očekuje u procesu evrospkih integracije jeste uspostavljanje sistema besplatne pravne pomoći.

Kada sagledamo prethodno navedene ciljeve (nezavisnost, efikasnost i dostupnost) i ako imamo nezavisno, efikasno i dostupno pravosuđe, onda je i ostvaren i četvrti cilj, a to je jačanje javnog povjerenja u pravosuđe, gdje je svakako posebno značajna uloga medija i izvještavanje o prethodno navedenim aktivnosti koje su preduzete na planu reforme pravosudnog sistema i njegovog uspostavljanja u skladu sa evropskim standardima i praksom.

Ono što je značajno za pravilno izvještavanje o aktivnostima u oblasti pravosuđa jeste jasna vizija o nadležnosima institucija koje čine pravosudni sistem. Tako treba imati u vidu da je za normativni okvir, dakle zakone i podzakonske akte kojima se uređuje oblast pravosuđa, u okviru Vlade nadležno Ministartsvo pravde, koje pri realizaciji normativnih aktivnosti, po uobičajenoj praksi, nakon pripreme radnih verzija zakona u čijoj izradi uvijek učestvuju profesori univerziteta, sudije, državni tužioci, advokati, konačne radne verzije dostavlja na ekspertizu Savjetu Evrope, a vrši se i procjena niovoa usaglašenosti za zakonodavstvom EU. Nakon dobijene ekspertize, Ministarstvo pravde organizuje okrugle stolove za upoznavanje šire stručne javnosti sa predloženim zakonskim rješenjima da bi se sagledali komentari, primjedbe i sugestije koje su iznijete tom prilikom. Upravo ove aktivnosti su značajne da se o njima javnost informiše, a da bi novinar mogao pravilno izvijestiti o ovom skupu dobro je da se prethodno obrati Ministarstvu kako bi došao do teksta predloga zakona koji je predmet te rasprave.

Kada je riječ o izvještavanju o radu sudova, informacije možete zatrašiti od: Sudskog savjeta, Vrhovnog suda, kao najvišeg u hijerarhiji sudova, i, ako je riječ o konkretnom sudu, onda je najpozvaniji za pružanje traženih informacija predsjednik suda. Kod državnog tužilaštva to je Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet i državni tužioci.









Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?