Saopstenje: Realizacija projekta "Procjena potreba i predloženih aktivnosti za osnaživanje sigurnosti i bezbjednosti zatvorenih izvora zračenja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, Kosovu

U okviru Višekorisničkog IPA 2007 programa sprovodi se šest projekata iz oblasti nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja u zemljama Zapadnog Balkana. Projekte koordinira Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine, nadležno za poslove zaštite od zračenja, a korisnici projekta su sve relevantne institucije koje se bave poslovima zaštite od zračenja.

Realizacija projekta "Procjena potreba i predloženih aktivnosti za osnaživanje sigurnosti i bezbjednosti zatvorenih izvora zračenja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, Kosovu (po Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244), Crnoj Gori i Srbiji", čiji je donator Evropska Komisija sa ukupnom vrijednošću od oko 300.000 eura, počela je prije mjesec dana i trajaće godinu dana.

S tim u vezi, u periodu od 6. do 9. jula ove godine, Crnu Goru će posjetiti predstavnici implementacione agencije – Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji će sa predstavnicima relevantnih institucija iz Crne Gore razgovorati na teme iz oblasti zaštite od zračenja, prije svega o sigurnosti i bezbjednosti radioaktivnih izvora.

Na sastanku, koji je danas svečano otvorila Tamara Đurović, savjetnik u Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine, prisustvovali su predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva za evropske integracije, Sektor za vanredne situacije i civilnu bezbjednost, Kliničkog centra Crne Gore, JU “Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore”, Univerziteta Crne Gore, Prirodno-matematičkog fakulteta, Uprave policije, Uprave carina i Instituta za crnu metalurgiju.

"Polazeći od odrednice Ustava koja Crnu Goru deklariše kao ekološku državu, sa sigurnošću možemo istaći da Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine Crne Gore prepoznaje važnu ulogu Evropske Komisije i Međunarodne agencije za atomsku energiju, kroz čiju se tehničku i ekspertsku pomoć stvaraju uslovi koji će unaprijediti kvalitet životne sredine i na taj način omogućiti sveobuhvatan i dinamički razvoj Crne Gore, na principima održivog razvoja. Uspostavljanje efikasnog sistema zaštite životne sredine posebno dobija na značaju kada se dovede u vezu sa osnovnim strateškim opredjeljenjem Crne Gore – pristupom Evropskoj Uniji. S obzirom da je usklađivanje sistema tretmana i zaštite životne sredine sa evropskim standardima i praksom jedan od osnovnih uslova za pristup EU, jasno je da je pred nadležnim organima javne uprave u Crnoj Gori ogroman posao koji zahtijeva visok stepen organizovanosti, znanja i posvećenosti.", istakla je Đurović.

Podsjećajući da je u dijelu stvaranja institucionalnih pretpostavki za realizaciju navedenih zadataka, uz podršku Evropske Unije, Evropske agencije za rekonstrukciju, osnovana Agencija za zaštitu životne sredine, koja na sveobuhvatan način treba da ostvari ciljeve predviđene strateškima planskim dokumentima koje je usvojila Vlada Crne Gore, kao i primjenu evropskih standarda – integrisanog pristupa zaštiti životne sredine, profesionalizma i dobre uprave u oblasti životne sredine, Đurović je naglasila da ostvarivanje ovih ciljeva i principa, koji su izuzetno kompleksni, zahtijeva i adekvatnu unutrašnju kadrovsku, prostornu i svaku drugu osposobljenost. Institucionalni napredak značajno je unaprijedio sistem zaštite životne sredine i doprinio prevazilaženju nedostataka sistema, posebno u oblasti zaštite od zračenja.

Polazeći od činjenice da je svha projekta je da se poboljša zaštita od zračenja u zemljama korisnicama u skladu sa Direktovom Euratom-a 2003/122 i međunarodnim konvencijama, jasno je da tome svakako treba da prethodi analiza važeće prakse i propisa o upravljanju zatvorenim izvorima zračenja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu (po Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244), kako bi se utvrdila moguća područja u kojima bi bilo poželjno poboljšanje i/ili optimizacija u skladu sa Direktivom Euratom-a 2003/122 i međunarodnih konvencija.

Važeći Zakon o zaštiti od jonizujućeg zračenja donešen je još 1996. godine („Sl. list SRJ“, broj 46/96) i shodno tome ne uređuje cjelovito oblast zaštite od jonizujućeg zračenja, a posebno ne ona pitanja koja su predmet međunarodnih ugovora i konvencija čija je potpisnica i Crna Gora. Opredijeljenost Crne Gore da implementira najveće evropske standarde u svim oblastima, kao i nepostojanje adekvatne pravne regulative, nametnuli su potrebu reformisanja zakonodavstva u oblasti zaštite od jonizujućeg zračenja. S tim u vezi Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 25. decembra 2008. godine utvrdila je Predlog zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnosti i isti proslijedila u skupštinsku proceduru o kome će se u Parlamentu raspravljati u narednim danima. Da bi se zaokružio zakonski ovir potrebno je izraditi i određeni broj pratećih pravilnika, u ovom slučaju iz Predloga zakona proističe njih 17, koje je potrebno pripremiti u što kraćem roku, kako bi se omogućilo efikasnije sprovođenje zakona, na koji se usljed objektivnih razloga čekalo više godina. Očekujemo da će se kroz ovaj projekat obezbijediti neophodna znanja i prakse kako na najbolji mogući način unaprijediti sistem zaštite od zračenja u Crnoj Gori, kada je riječ o zatvorenim izvorima zračenja, dodala je na kraju Đurović.

U okviru prvog dana posjete predstavnici IAEA posjetiće privremeno skladište za skladištenje radioaktivnog otpada, koje se nalazi u blizini JU „Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore“ i Klinički centar Crne Gore, gdje će prisustvovati redovnoj inspekcijskoj aktivnosti, dok će drugog dana, 8. jula, posjetiti Univerzitet Crne Gore.

Podsjećanja radi, Vlada Crne Gore je opredijelila sredstva izgradivši privremeno skladište za skladištenje radiaktivnog otpada, dok je kroz projekat MNE3002 "Strengthening Radioactive Waste Management" podržan od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju, u kojem je partner JU „Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore“, to skladište opremljeno.