Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Saopštenje: Proslava ''Dana obale'' u regionu Mediterana

Objavljeno: 24.10.2009. 01:44 Autor: Naslovna strana
Dan obale Mediterana ustanovljen je pod okriljem Regionalnog centra za program priritetnih akcija iz Splita koji djeluje u okviru UNEP/MAP-a i oblježava se 24 oktobra. Riječ je o jedinstvenom dogadjaju kojim se podiže svijest javnosti o vrijednostima obalnih područja i značaju primjene integrisanog pristupa u planiranju namjene i upravljanju obalnim područjima. Ovaj dan je posvećen proslavljanju života na obalama Mediterana, odnosno zaštiti prirodnih vrijednosti i održivosti interakcije čovjekovih aktivnosti i očuvanja životne sredine.Proslavu ovogodišnjeg Dana obale organizuje Regionalni centar za Program prioritetnih akcija (PAP/RAC) koji dejluje u okviru Mediteranskog akcionog plan (MAP) Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija (UNEP), u saradnji sa Ministarstvom za životnu sredinu i šumarstvo Turske, opštinom Datca-Mugla, Mugla Univerzitetom i Društvom za podvodno istraživanje iz Turske. Ovo je treća godina od kada se obilježava Dan Obale u regionu Mediterana. Glavni događaj će se održati u Datca-Mugli, u Turskoj, 24. oktobra 2009. godine. Povodom ovogodišnjeg Dana obale, g-din Žerom Binjon, član Parlamenta Francuske i političar koji je aktivan u oblasti upravljanja obalnim područijima biće imenovan za mediteranskog Ambasadora Obale. Proslavi ispred Crne Gore prisustvuje predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine.

U okviru manifestacije biće organizovana tehnička panel diskusija za eksperte i niz aktivnosti u cilju podizanja niva svijesti šire javnosti. Panel diskusija pod nazivom Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjima Mediterana- ICZM Protokol: za bolju budućnost naših obala ima za cilj promovisanje značaja ratifikacije i sprovođenja ICZM Protokola, kao i predstavljanje dostignuća zemalja Mediterana u oblasti upravljanja obalama. Manifestaciji će prisustvovati predstavnici strana ugovornica Barselonske konvencije, kao i niz eksperata, predstavnika vladinih i nevladinih organizacija, članova akademskih institucija, književnika i predstavniak medija iz Turske. Proslavi ispred Crne Gore prisustvuje predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine koji će tom prilikom prezentovati mjere nacionalne politike u obalsti zaštite životne sredine od značaja za integrisano upravljanje obalnim područjima.


Mediteransko obalno područje u dužini od 46 000 km ima niz značajnih i osjetljivih ekosistema kao što su: plaže, dine, grebeni, lagune, močvare, estuari, delte i stjenovite obale, što predstavlja jedno od najvažnijih bogatstava Mediterana. Međutim, mediteransko obalno područje je oduvijek bilo privlačno mjesto za podizanje naselja. Stopa urabnizacije 1995. godine bila je 62%, a predviđeno je da će 2025. godine dostići 72%; na sjeveru će doći do porasta stope urbanizacije sa 67% na 69%, dok se na jugu očekuje porast sa 62% na 74%. Ipak, najveći problem u vezi sa neprestanim rastom broja stanovnika i razvojem infrastrukture predstavlja linearna priroda obalne urbanizacije što ima za posljedicu da je gotovo 40% ukupne dužine obalnog područja već zauzeto.

Osim toga, Sredozemno more predstavlja jedan od najprometnijih plovnih puteva na svijetu, na kome se odvija 15% ukupnog brodskog saobraćaja, a tokom narednih deset godina očekuje se rast tranzita za 23%. Eksperti za klimatska pitanja predviđaju da će tokom 21. vijeka na Mediteranu doći do porasta temperature vazduha u rasponu od 2.2 C° do 5.1 C°, značajnog pada količine padavina, između -4 i -27%, porasta sušnih perioda, porasta učestalosti i jačine ekstremnih klimatskih nepogoda kao što su toplotni talasi, suše ili poplave, i porasta nivoa mora do 50cm. Svi ovi događaji će ostaviti teške posljedice na poljoprivredu i ribolov, zdravlje ljudi i energetski sektor.

Jedan od najvažnijih koraka kojim bi se zemljama omogućilo da bolje upravljaju svojim obalnim zonama i da izađu na kraj sa novonastalim izazovima koji se tiču zaštite životne sredine obalnih područja je usvajanje ICZM protokola. Smatra se da je novi Protokol, koji predstavlja jedinstveni zakonski instrument u čitavoj međunarodnoj zajednici, pravi put ka obezbjeđivanju održivog razvoja obalnih područja. Ovo naročito polazeći od činjenice da se na taj način osigurava usklađivanje ekonomskih, društvenih i ciljeva i prioriteta zaštite životne sredine u dugoročnoj perspektivi.

MAP i PAP/RAC podržava vlade Slovenije i Francuske zbog truda koji su uložile u procesu ratifikacije ICZM Protokola. Povodom ovogodišnjeg Dana obale, MAP i PAP/RAC pozivaju ostale ugovorne strane Konvencije o zaštiti životne sredine mora i obalnog područja Sredozemlja (Barselonska konvencija) da slijede primjer Slovenije i Francuske i da hitno ratifikuju ovaj važni zakonski dokument.

Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine pridružuje se naporima koje MAP i PAP/RAC preduzimaju u pogledu stupanja na snagu ICZM protokola koji pored toga što uvodi u primjenu praktične instrumente kojim se omogućava kontrolisanje intenzivne urbanizacije i održivi razvoj obale, istovremeno uanpređuje efikasnost primjene mjera adaptacije na klimatske promjene.

Od značaja za unaprjeđivanje okvira za implementaciju Protokola je i organizacija Radionica po pitanju upravljanja postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, praćenja kvaliteta morske vode za kupanje i rekreaciju, koje će biti organozovana u saradnji MAPa i Hidrometeorološkog zavoda i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, uz podršku Ministarstva uređenja prostora i zaštite životen sredine, u prvoj polovini novembra.

Pored Ministarstva proslavi Dana obale se pridružuju i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, Institut za biologiju mora i Zavod za zaštitu prirode Crne Gore.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?