Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Izlaganje, ministra uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimira Gvozdenovića na plenarnom bloku 2 Izazovi investicione ekspanzije u crnoj Gori sa pozicija održivog razvoja, održanog u okviru FREI 2009 - FESTIVAL OF REAL ESTATE

Objavljeno: 11.11.2009. 21:38 Autor: Naslovna strana
FREI FESTIVAL OF THE REAL ESTATE INVESTMENT
11. NOVEMBAR 2009.

IZAZOVI INVESTICIONE EKSPANZIJE U CRNOJ GORI SA POZICIJA ODRŽIVOG RAZVOJA

Branimir Gvozdenović, ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Crne Gore
(PLENARNI BLOK 2)

Najveći kvalitet Crne Gore je njen zanimljiv i raznovrstan prostor. Istovremeno to je lako potrošan i nepovratan resurs, a veličina Crne Gore traži da se potencijalne greške svedu na minimum. S druge strane, sve su intenzivniji zahtjevi da se pojedini prostori valorizuju, međutim obaveza svih nas je da nađemo pravovremen i izbalansiran odgovor na ove izazove, odgovor baziran na suštinskim principima održivosti kao beskonačne ravnoteže uzimanja i davanja.

Ekološka država Crna Gora jeste jedno od mogućih rješenja, ali taj put nije jednostavan, s obzirom da Crna Gora spada u zemlje sa nevelikim BDP koje nemaju dovoljno razvijenu komunalnu, putnu i druge oblike infrastrukture. Korektno je i pitanje da li smo, do sada, na pravi način tretirali ideju ekološke države. Najprecizniji odgovor je - i da i ne. Kompromisi su, svakako, pravljeni. No, sigurno je da svaki budući odgovor na ovo pitanje mora biti pozitivan. Naime, svijest o neophodnosti pravilne valorizacije prostora dostigla je kritični nivo. Ta svijest sa sobom nosi saznanje o neophodnosti zaštite životne sredine, prirodne i stvorene kulturne baštine ili najopštije rečeno identitetu jednog prostora. Identitet i specifičnost Crnogorskog prostora je ono što možemo ponuditi globalnom tržištu.

Sa svojoj otvorenom ekonomijom, Crna Gora mora imati jasan stav u odnosu na investicione zahtjeve, odnosno jasne odgovore što je dozvoljeno, a što nije, koristeći se smjernicama preporukama i iskustvima zemalja koje su se u prethodnom periodu suočavale sa sličnim iskušenjima.

Dalje, moramo obezbijediti da je u Crnu Goru lako doći. Trebaju nam veći i novi aerodromi. Počela je izgradnja auto-puta, treba inovirati željezničku infrastrukturu, mnogo bolje iskoristiti pomorske puteve, jednom riječju integrisati Crnu Goru u regionalnu i evropsku saobraćajnu mrežu.

Razvoj lokalnog real estate sektora, Crna Gora će, u budućnosti, zasnivati na novim i visokim standardima. Svaki novi kvadratni metar prostora u Crnoj Gori treba biti planiran, projektovan, izgrađen i korišćen poštujući visoke standarde održivosti, kvaliteta uklopljenosti u postojeći kontekst i okruženje. Svi koji su na tom putu, u Vladi Crne Gore, imaju i imaće partnera.

Naša ponuda mora biti zasnovana na visokom kvalitetu i specifičnostima Crne Gore. Samo u Crnoj Gori možete, za jedan dan, obići jedini fjord na Mediteranu, najdublji kanjon u Evropi, najveće stanište ptica na Balkanu... ili, u istom danu, plivati u moru skijati na planinama, uživati u divljoj ljepotu prirode, ali i diviti se kulturnom naslijeđu ovog podneblja.

Svjesni svega navedenog u prethodnih nekoliko godina trudili smo se da stvorimo planske pretpostavke na strateškom nivou kako bi stvorili uslove za ravnomjerni regionalni razvoj u Crnoj Gori kao i za dinamičan razvoj pojedinih sektora, u prvom redu infrastrukture koja tome treba doprinjeti. Još puno posla nas očekuje na usavršavanju zakonskih rješenja koja će ostaviti prostora za razvoj pojedinih djelatnosti, pa i real estate sekora koji je predmet ovog festivala.

Na nedavnom sastanku ESPON-a (Evropska mreža opservatorija prostornog planiranja) na visokom nivou, održanom u Londonu, zaključeno je da će do 2013. godine, privrede zemalja zapadne i sjeverne Evrope stagnirati u odnosu na centralnu i istočnu Evropu, s obzirom da su Kohezioni fondovi sve više usmjereni ka smanjenju razlika u razvoju u okviru Evropske Unije. Makro Strategija Evropske Komisije kojom se kombinuje kohezija i konkurentnost u sveobuhvatnom kontekstu održivog razvoja stvara velike mogućnosti, ali i izazove za Crnu Goru i ostale zemlje u našem regionu. Ukoliko želimo da se na pravilan način odnosimo prema ovim prilikama i izazovima, moramo prvo razumjeti da je evropski pristup održivom razvoju holistički, koji obuhvata društvene, ekonomske i faktore životne sredine, sa odgovarajućom reakcijom na klimatske promjene.

Postojeći trend da se svemu, počev od nekretnina pa do motornih vozila, doda prefiks eko obavezuje. Etimološki korijen prefiksa eko jeste antička Grčka riječ koja označava formiranje ljudskog staništa ili naselja, često korišćena u kontekstu suštinske harmonije, harmonije između čovjeka i njegovog prirodnog okruženja, ali takođe, i što je još važnije, harmoniju između samih ljudi. Sigurni smo da je u Crnoj Gori sazrela svijest koja će biti nosioc našeg budućeg harmoničnog razvoja, razvoja usklađenog sa našim potrebama, potencijalima, vizijama.

U ovom kontekstu postoji zajednički osnov za spajanje različitih kultura i društveno-ekonomskih grupa širom Evrope, i dok je tačno reći da globalna ekonomija zahtijeva pojedinačni konkurenti odgovor svih zemalja, zajednički izazov sa kojim se svi suočavamo prilikom traganja za održivim razvojem jeste da uklonimo vezu između ekonomskog razvoja i štete koja se nanosi životnoj sredini. Prostorno planiranje je jedan od osnovnih instrumenata koji nam stoje na raspolaganju u cilju postizanja ove suštinske razdvojenosti.

Iz tog razloga, Vlada se, obavezala da uvede u Crnu Goru najbolju evropsku praksu u pogledu prostornog planiranja, i to u što kraćem roku. U sprovođenju potpune implementacije okvira prostornog planiranja, naši ključni ciljevi će obuhvatiti:

 Integraciju ekonomske i prostorne održivosti kako bi se osigurao razvoj u onim oblastima koje omogućavaju maksimalne dugoročne društvene i ekonomske koristi dok se minimiziraju negativni uticaji na životnu sredinu;

 Korišćenje regionalnog i urbanog identiteta kao preduslova prilagođavanja na globalne promjene i procese;

 Razvoj originalnih održivih gradova i zajednica društveno uključeni, ekonomski dinamični i preduzetnički nastrojeni, a ipak sa zrelom sviješću o tome kako živjeti u granicama prirodnih kapaciteta --- ove zajednice biće karakteristične, raznovrsne i privlačne za život dobitna kombinacija koja će se pokazati kao atraktivna ljudima, korporacijama i investitorima;

 Maksimizaciju postojeće infrastrukture i pravilno usmjerene investicije u novu infrastrukturu;

 Kvalitet i ljepota izgrađenog prostora i arhitekture, posebno u obalnom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja;

 Postizanje održivog razvoja prilikom razvoja urbanih i ruralnih oblasti;

 Obezbjeđivanje jasnoće investitorima potencijali i proces koji će dovesti do većeg nivoa domaćih i stranih direktnih investicija;

 Stvaranje integrisanog okvira za investicije i razvoj, podržanog jakim vođstvom i upravom, uključujući efikasnu saradnju između samih ministarstava i između ministarstava i opština;

 Njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti;

 Zaštita kulturnih dobara i vrijednosti;

 Razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita prirode i prevencija od rizika zagađenja;


Nedavna kriza na tržištima, uključujući i tržište nekretnina, sa sobom je donijela mogućnost novog pristupa planiranju, i to u cilju snažnije i održive budućnosti. Moramo razumjeti i biti sposobni da brzo odgovorimo na tržišne cikluse, da razvijemo nove i inovativne forme odgovarajućeg partnerstva, uključujući i partnerstva između javnog i privatnog sektora, kao i ona između opština i gradova. Moraju se pronaći novi načini finansiranja infrastrukture, učeći na iskustvima drugih. I možda najvažnije, moramo prihvatiti da se nekretnine više ne mogu tretirati kao roba kojom se trguje kratkoročno, već treba da budu prepoznate kao razvijena vrsta robe koja se zasniva na povjerenju i dugoročnim odnosima. Ukoliko naučimo ovu lekciju, možemo zajedno da radimo na razvijanju čvrste platforme za uspješan oporavak i održivu budućnost.

Siguran da će ovaj festival prvi u nizu doprinjeti sprovođenju zacrtanih ciljeva, još jednom Vas pozdravljam i zahvaljujem se na pažnji.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?