Kreiramo i sprovodimo javne politike u skladu sa svim preporukama Evropske komisije

Strategija reforme javne uprave, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i set medijskih zakona uključujući i Medijsku strategiju, koji se izrađuju na transparentan i inkluzivan način, što naši evropski partneri i prepoznaju, poboljašaće kvalitet i učinkovitost pružanja usluga, optimizovati javni sektor i urediti oblast medija.

U narednom periodu nastavljamo da, sa partnerima iz civilnog sektora, medija, javne uprave i akademske i međunarodne zajednice, dovršavamo, usvajamo i sprovodimo strateška dokumenta koja po evropskim standardima uređuju resore i procese kojima upravljamo.

U agendi Vlade, reforma javne uprave jedan je od tri ključna stuba u procesu integracija Crne Gore u Evropsku uniju. Vlada i Savjet za reformu javne uprave pružaju snažnu podršku za postizanje ključnih rezultata u oblasti reforme javne uprave kako bi funkcionisala po principima dobre javne uprave.

Nizom akcija, djelovanjem Vlade i Savjeta za reformu javne uprave, usvajanjem Dinamičkog plana akcija do kraja ove godine, kroz radne timove obrazovane u saradnji sa civilnim sektorom, Univezitetom, zajednicom opština, posvećeno se radi i realizuju aktivnosti usmjerene na postizanjue rezultata u oblasti proaktivnog objavljivanja informacija, kadrovskog planiranja i razvoja sistema ocjenjivanja zaposlenih u javnoj upravi, kao i mjera koje se odnose na uspostavljanje jedinstvenih registara o zaposlenima u javnoj upravi koji će omogućiti dalje mjere u pravcu efikasnijeg rada javne uprave.

Strategijom reforme javne uprave 2022-2026 kao ključni ciljevi definisani su razvijanje kompetencija zaposlenih u javnoj upravi, potreba da na pravom mjestu budu pravi ljudi, evaluacija njihovog rada, profesionalizacija, odgovornost, transparentan i odgovoran rad institucija.

U ovom trenutku, Nacrt Strategije reforme javne uprave 2022- 2026 je u Evropskoj komisiji i nakon pažljivog sagledavanja inputa dobijenih od naših evropskih partnera, Strategija će se naći na javnoj raspravi.

Izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, iz januara ove godine, koji je izrađen i usvojen prijedlog poslanika parlamentarne većine, uvedeni su niži kvalifikacijski zahtjevi za zapošljavanje višeg rukovodećeg osoblja, navodi se u Izvještaju.

Podaci u praksi pokazuju da je primjena Zakona znatno povećala konkurentnost kandidata/kinja na konkursima i to u ovoj godini za preko 70% u odnosu na raniju 2020. godinu, što potvrđuje da je od formiranja ove Vlade postala otvoren dostupan i primamljiv poslodavac za sve, a ne samo odabrane. Javni pozivi za imenovanja u v.d. stanja postali su praksa, a po prvi put, pored kvalifikacija i ekspertiza, zahtijevani su i vrijednosni i organizacioni standardi kandidata.

Izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) još jedan su veliki prioritet Ministarstva. Nakon detaljnog i širokog konsultativnog procesa sa predstavnicima civilnog sektora i međuresornih sastanaka, pripremili smo nacrt Zakona i Akcionog plana koji je dobio pozitivno mišljenje Evropske komije. Ovo nam je jasan signal da su principi otvorenosti i inkluzivnosti, koje smo utkali u proces izrade ovog dokumenta, već prepoznati i da će za nas postati standard i praksa i u budućim procesima. Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama do kraja mjeseca će biti predložene Vladi, a potom i Skupštini na usvajanje. Paralelno sa izmjenama Zakona, prethodnih mjeseci smo analizirali sve izazove u ostvarivanju prava na SPI i s tim u vezi, zajedno sa izmjenama Zakona o SPI, predložićemo Vladi Akcioni plan sa konkretnim akcijama za jačanje kapaciteta organa, povećanje transparentnosti i osnaživanje kapaciteta Agencije za SPI kao nadzornog organa.

Razvoj demokratskog društva temelji se na dobroj saradnji organa državne uprave sa nevladinim sektorom, i u Vladi smo svjesni korektivne uloge organizacija civilnog društva, kao i ekspertske podrške koju pružaju institucijama. Ove godine je za projekte i programe nevladinih organizacija iz državnog budžeta opredijeljeno 4,6 miliona eura, u odnosu na 4,3 miliona koliko je izdvojeno prošle godine. Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija nastavio je sa radom u 2021. godini i održao jednu sjednicu, nakon čega mu je istekao mandat. U toku je priprema nove Odluke o Savjetu.

U proteklom periodu naglasak je, takođe, stavljen na modernizaciju i digitalizaciju javne uprave stvaranjem neophodnih temelja i preduslova za unapređenje interoperabilnosti i pružanja digitalnih usluga usmjerenih na korisnika. Stavili smo na raspolaganje 18 registara koji omogućavaju povezivanje podataka između različitih organa po službenoj dužnosti, uz smanjenje administrativnih procedura, kao i novi portal Vlade osmišljen u skladu sa potrebama korisnika. U narednom periodu će se intenzivno raditi na daljem unapređenju usluga za potrebe građana.

Kroz buduće osnivanje i djelovanje Montenegro Digital-a, Kancelarije za inovacije i digitalne servise, po uzoru na modele koji već postoje u vladama Amerike, Kanade, Velike Britanije, imamo za cilj da gradimo interne ljudske i infrastrukturne kapacitete za razvoj digitalnih servisa, kako bi pružali bolje javne digitalne usluge i politike građanima Crne Gore. Ovim projektima smanjujemo zavisnost u implementaciji nekih servisa od strane eksternih dobavljača, a gradimo internu pokretačku razvojnu snagu.

Posvećeni smo stvaranju ambijenta za uređenje medijske sfere u skladu sa najvišim međunarodnim i evropskim standardima što smo potvrdili odlukom da u saradnji sa medijskom zajednicom, civilnim sektorom pripremimo Medijsku strategiju do 2026., prvi takav dokument u Crnoj Gori. Cilj nam je doći do rješenja koja su optimalna, imajući u vidu složenu situaciju i oštru polarizaciju u društvu što je primjećeno i u ovom Izvještaju.

Namjera nam je da do rješenja dolazimo dijalogom, da ona budu primjenjiva, zbog čega želimo da u konsultacije u fazi pripreme seta medijskih zakona uključimo medijsku zajednicu i predstavnike organizacija civilnog društva.

I dalje smo jako zabrinuti zbog učestalih napada na novinare i nerješavanja ranijih slučajeva, kao što je ubistvo glavnog u odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića. Nastavićemo da pružamo podršku Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, jer napadi na novinare i imovinu medija moraju dobiti pravni epilog, medijske slobode moraju biti zaštićene, a novinarima omogućeno da se, bez pritisaka i cenzure, profesionalno bave svojim poslom.