Saopštenje sa 37. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je na danas održanoj, 37. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, usvojila Usmenu informaciju o štetama nastalim usljed poplava na sjeveru Crne Gore. Tim povodom, članovi Vlade su upoznati sa problemima i štetama koje su izazvane obilnim padavinama posljednjih dana, kao i hitnim mjerama sanacije i podrške stanovništvu i lokalnim samoupravama koje u kontinuitetu preduzimaju sve nadležne institucije. Naglašeno je Vlada čini sve što je njenoj moći na ublažavanju posljedica elementarne nepogode i pružanju direktne pomoći stanovništvu na ugroženim područjima. Svi raspoloživi resursi Direktorata za zaštitu i spašavanje su stalno na terenu, a stavljene su u pripravnost i medicinske i inženjerske jedinice Vojske, koje će se po potrebi uključiti u akciju. Pored ostalog, zaključeno je da nadležni resori u najkraćem roku predlože Vladi model i obim finansijske pomoći za saniranje nastalih šteta, kao i da se formira Operativni tim koji će na međuresornom nivou koordinirati sve aktivnosti nadležnih institucija.

Usvojena je Usmena informacija u vezi eventualnog odlaganja početka drugog polugodišta školske 2022/2023. godine. Na zahtjev turističke privrede, Privredne komore i resornih ministara, Vlada je razmotrila predlog da se zbog kašnjenja zimske turističke sezone produži zimski raspust. Ocijenivši zahtjev opravdanim, Vlada je zadužila Minisatrstvo prosvjete da izmijeni Školski kalendar za 2022/2023. godinu tako da treći kvalifikacioni perod počne 30. januara 2023. godine.

Vlada je usvojila Usmenu informaciju o mjerama na zaustavljanju nelegalne eksploatacije šljunka i zaštite vodoizvorišta Bolje sestre. U raspravi je naglašeno da Vlada pruža čvrstu podršku svim institucijama sistema, uključujući i Tužilaštvo, da nastave beskompromisnu borbu protiv svih nelegalnih aktivnosti u rječnim koritima. U tom cilju, Vlada zahtijeva preduzimanje drastičnih mjera, u zakonskim granicama, kako bi se trajno zaštitili ovi vrijedni prirodni resursi, jer se ne smije dozvoliti da pojedinci koji ostvaruju enormnu dobit ugrožavaju ne samo turističku privredu, nego i normalan život građana koji koriste vodu iz regionalnog vodovoda.

Usvojena je Usmena informacija o efektima ekonomske politike i stanju javnih finansija. Predsjednik Abazović je informisao članove Vlade da je, prema podacima Centralne banke, Crna Gora do kraja novembra 2022. godine, premašila milijardu eura stranih direktnih investicija, te da se procjenjuje da će prošla godina, što se tiče stranih direktnih investicija biti najbolja godina u istoriji Crne Gore. On je čestitao svima koji su doprinijeli takvom rezultatu i istakao podatak da je od toga 10 posto iz Njemačke, koja je lokomotiva i glavni privredni pokretač cijele Evropske unije.

Vlada je usvojila Informaciju u vezi sa dodjeljivanjem direktne budžetske podrške Evropske komisije Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize. U sklopu paketa podrške, EK je Crnoj Gori dodijelila 30 miliona eura. U postupku stvaranja uslova za realizaciju podrške, Ministarstvo kapitalnih investicija je ostvarilo široki proces konsultacija sa svim elektro-energetskim subjektima i nadležnim institucijama i nakon sagledavanja dobre međunarodne prakse, definisana je okvirna struktura potrošnje dodijeljenih sredstava. Za pomoć penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja koji su pogođeni inflacijom usled rasta cijene električne energije i energenata je opredijeljeno cca 8,5 miliona eura. Paketom jednokratne pomoći u iznosu od 150 eura biće obuhvaćeno: 40.550 korisnika najniže penzije (6.082.500 eura), 219 korisnika privremene nadoknade kod Fonda PIO (32.850 eura) i 454 korisnika novčane naknade materijalnog obezbjeđenja boraca (68.100 eura), dok će jednokratna pomoć u iznosu od 350 eura biti opredijeljena za 6.350 porodica koje koriste materijalno obezbjeđenje (2.222.500 eura). Za unapređenje energetske efikasnosti biće usmjereno cca 13 miliona eura. Pored ovih aktivnosti, kroz druge dostupne mehanizme obezbijeđena je i dodatna podrška EK za realizaciju tzv. mekih reformskih mjera energetskog tržišta, preliminarne procijenjene vrijednosti od oko cca 3 miliona eura bespovratnih sredstava. Ova komponenta uključuje aktivnosti koje su usmjerene na pripremu potrebnih analiza i studija, u cilju unapređenja poslovnog i investicionog ambijenta u sektoru energetike, uz podršku EBRD. U komunikaciji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori i EK definisan je sistem indikatora za praćenje realizacije dodijeljenih sredstava prikazan u formi Mape puta / Akcionog plana, kojim se na raspolaganje stavlja 90 % od ukupnog iznosa, što je 27 miliona eura, dok će se ostatak od 10%, tj. tri miliona eura dodijeliti nakon što budu realizovani svi obuhvaćeni indikatori.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Državnom tužilaštvu. Donošenju izmjena i dopuna Zakona pristupilo se na inicijativu Tužilačkog savjeta, u cilju unapređenja zakonskih odredbi koje se odnose na prestanak mandata vrhovnog državnog tužioca i određivanje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Važećim zakonskim  rješenjem, vršilac dužnosti određuje se na period od 6 mjeseci, a u slučaju da u roku od 6 mjeseci ne bude izabran vrhovni državni tužilac, isto lice može još šest mjeseci obavaljati funkciju vršioca dužnosti. Predloženim rješenjem, predviđena je izmjena člana 48 stav 6 važećeg zakona, na način da u slučaju da u roku od šest mjeseci ne bude izabran vrhovni državni tužilac, isto lice može biti određeno za vršioca dužnosti do izbora vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu. U raspravi je konstatovano da je u cilju obezbjeđenja nesmetanog funkcionisanja Državnog tužilaštva u punom kapacitetu i efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije neophodno omogućiti kontinuitet u radu vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, jer česte personalne promjene na tim pozicijama mogu negativno uticati na rad institucije, budući da je neophodno određeno vrijeme da se lice koje obavlja tu funkciju, pa i u kapacitetu vršioca dužnosti, upozna sa svim okolnostima, infomacijama i drugim pitanjima neophodnim za efikasno vršenje nadležnosti.

Vlada je usvojila Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2023-2025. godina (PER 2023). Radi se o dokumentu u kome Vlada predstavlja svoju ekonomsku politiku za 2023. godinu i srednjoročni period i osnova je za ekonomski dijalog sa Evropskom komisijom u procesu EU integracija. Sastoji se iz tri ključna poglavlja: makroekonomski okvir, fiskalni okvir i poglavlje o strukturnim reformama. Makroekonomske i fiskalne projekcije u PER-u 2023-2025 praćene su setom od 19 prioritetnih reformskih mjera u odgovoru na tri najveća strukturna izazova crnogorske ekonomije:

• visoka nezaposlenost, naročito žena i mladih, kao i problem dugoročne nezaposlenosti,
• nepovoljan regulatorni okvir i
• postojanje neformalne ekonomije, kao i izazov zelene trazicije reflektovan u zaštiti životne sredine i klimatskim promjenama.

Reformske mjere obuhvataju izmjene zakonodavnog okvira, finansijskih ulaganja i sektorske podrške, kao i nova institucionalna rješenja, kojima se stvaraju preduslovi za ulaganja privatnog sektora i proširenje proizvodne baze. Naročito su značajne mjere digitalizacije i podsticanje razvoja inovacionih djelatnosti po konkurentnost i produktivnost domaće privrede. Generalno, mjere ekonomske i fiskalne politike, kao i strukturne reforme sadržane u PER-u za naredni srednjoročni period su u funkciji postizanja inkluzivnijeg ekonomskog rasta, a u određenoj mjeri i usklađenosti sa zajedničkim zaključcima EU i Crne Gore nakon sastanka ministarskog dijaloga 2022. godine.

Donijeta je Odluka o obračunskoj vrijednosti koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru za fiskalnu 2023. godinu. Odlukom je utvrđena bruto obračunska vrijednost koeficijenta u iznosu od 90 eura, kao i do sada.

Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o specijalnom dodatku kojom se mijenja iznos specijalnog dodatka na osnovnu zaradu policijskim službenicima u Specijalnom odjeljenju sa 45% osnovne zarade na 60%.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o otpremnini zaposlenih u javnom sektoru, kojom je propisano da zaposlenom, prilikom odlaska u penziju, pripada otpremnina u visini od 17, umjesto dosadašnjih 14, obračunskih vrijednosti koeficijenta koji utvrđuje Vlada.

Vlada je donijela Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama savjeta Evropske 2019/797/ZVBP od 17. maja 2019. godine, 2020/651/ZVBP od 14. maja 2020. godine, 2020/1127/ZVBP od 30. jula 2020. godine, 2020/1537/ZVBP od 22. oktobra 2020. godine, 2020/1748/ZVBP od 20. novembra 2020. godine, 2021/796/ZVBP od 17. maja 2021. godine i 2022/754/ZVBP od 16. maja 2022. godine, zbog sajber napada koji predstavljaju prijetnju Evropskoj uniji i njenim državama članicama.

Donijeta je Odluka o obrazovanju Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Odlukom se personalni sastav Radne grupe prilagođava nastalim potrebama iz aktuelne faze pregovaračkog procesa, u kojoj se očekuje ispunjavanje zadatih završnih mjerila u ovom poglavlju, kako bi se stekli uslovi za dobijanje zelenog svjetla za zatvaranje ovog poglavlja.

Vlada je donijela Odluku o objavljivanju Sporazuma između Evropske unije i Crne Gore o učešću Crne Gore u „Fiscalis“-u, Program Unije za saradnju iz oblasti oporezivanja.

Donijeta je Odluka o odbijanju zahtjeva privrednog društva “Džek pot” DOO, za produženje koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu “The Queen of Montenegro”, na lokaciji Hotel “Falkeinsteiner Hotel Montenegro”, Narodnog fronta BB, Bečići – Budva. Prema odredbama Zakona o igrama na sreću, koncesija za priređivanje igara na sreću u kazinu dodjeljuje se za period do 10 godina, a po zahtjevu koncesionara, može se produžiti odlukom Vlade za period do pet godina, ukoliko ispunjava uslove propisane zakonom. S obzirom na to da je koncesija za predmetni kazino dodijeljena na period od 10 godina, te nakon toga na period od pet godina, a zatim zbog vanrednih okolnosti izazvanih epidemijom COVID-19 produžena za još dva mjeseca i pet dana, zahtjev je odbijen jer stranka ne ispunjava uslove za dalje produženje koncesije.

Vlada je donijela Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Ulcinj i Odluku o izmjeni Odluke o određivanju rukovodioca izrade Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Ulcinj i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Izmjena i dopuna Prostorno- urbanističkog plana. Naknadnim sagledavanjem problematike koja se odnosi na izradu ovog planskog dokumenta i potrebom za detaljnijom razradom određenih lokaliteta, procijenjeno je da treba pristupiti izmjeni Odluke u odnosu na uvećanje finansijskih sredstava potrebnih za njegovu izradu. U postupku analize i ocjene postojećeg stanja uvrđeno je da je neophodno dodatno korigovati važeći Plan u pogledu uspostavljanja održivog planskog rješenja i dodatno detaljnije preispitati urbanističke parametre za određene zone. Izmjenom je umjesto 50.000 eura, za ovu namjenu opredijeljeno 80.000 eura.

Donijeta je Odluka o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Bjelila-Rutke-Gorelac“, opština Bar i Odluka o određivanju rukovodioca izrade Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Bjelila-Rutke-Gorelac“, opština Bar i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Izmjena i dopuna Detaljnog - urbanističkog plana. Dosadašnja izgradnja na ovom prostoru, kako se navodi u materijalu, se odvijala dijelom stihijski, bez građevinskih dozvola i valjane projektne dokumentacije. U cilju iznalaženja što kvalitetnijeg i funkcionalnijeg urbanističkog rješenja, kroz Izmjene i dopune Plana će se ažurirati stanje na terenu i definisati uslovi za legalizaciju postojeće nelegalne izgradnje, kao i predložiti mehanizmi za suzbijanje nove, a sve u cilju poboljšanja uslova za razvoj turizma i kvalitetnijeg života građana. Takođe, predvidjeće se i ostali neophodni prateći sadržaji u naselju. Kako je konstatovano na sjednici, prostor Izmjena i dopuna DUP-a kao važan prostorni, ekonomski i društveni resurs Opštine Bar, treba da se usmjereno i kontrolisano razvija, koristeći na održiv način svoje stvorene potencijale. Za rukovodioca izrade je određena Gordana Raičević, a neophodna sredstva u iznosu od 35.000 eura planirana se Budžetom.

Vlada je donijela Odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Nova Varoš 2“ u Glavnom gradu - Podgorica i Odluku o određivanju rukovodioca izrade Izmjena i dopuna DUP-a i visini naknade za rukovodioca i stručni tim. Kako se navodi u materijalu, DUP "Nova Varoš 2" u Podgorici zahvata značajan dio padina brda Gorica, koje su opterećene intenzivnom gradnjom stambenih i stambeno - poslovnih objekata, a kako je riječ o spomeniku prirode, potrebno je kroz izmjene i dopune ovog planskog dokumenta korigovati postojeće plansko rješenje. Takođe, kroz izradu Izmjena i dopuna DUP-a, potrebno je preispitati postojeće urbanističko rješenje, kako u dijelu parcelacije i urbanističkih parametara, tako i u dijelu saobraćajne i ostale infrastrukture, te u skladu sa postojećim stanjem planirati izgradnju i uređenje površina. Izmjene i dopune DUP-a rade se u granicama važećeg plana, odnosno obuhvataju područje površine cca 43.8 hektara. Za rukovodioca izrade DUP-a određena je Miroslava Vujadinović, a naknada rukovodiocu i stručnom timu za izradu plana, u iznosu od 22.000 eura predviđena je Budžetom.

Usvojena je Informacija o sprovođenju Programa subvencioniranja računa za električnu energiju. U skladu sa Uputstvom o postupku i načinu sprovođenja Programa, a kojim su jasno propisane ranjive kategorije kao i iznosi subvencija, nastaviće se primjena ove vrste podrške do 31.12.2023. godine.

Vlada je usvojila Informaciju o procesu osnivanju Fonda Ujedinjenih nacija za ubrzanje razvoja Crne Gore i finansijskom doprinosu Vlade Fondu. U Informaciji se navodi da će Fond biti dodatni mehanizam i izvor finansiranja predstojećeg petogodišnjeg okvira saradnje Vlade i UN sistema u pravcu dostizanja ciljeva Agende 2030 i ubrzavanja postizanja nacionalnih prioriteta u domenu evropske integracije, imajući u vidu da su ova dva procesa kompatibilna. Ovaj finansijski mehanizam se uspostavlja kako bi se privukla i plasirala sredstva u prioritetne oblasti za Crnu Goru, u skladu sa Nacionalnom strategijom za održivi razvoj, Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i UNSDCF za period 2023-2027. Fond će se finansirati iz donacija, dok će Crna Gora podržati Fond u ukupnom iznosu od milion eura, raspoređenih u pet jednakih godišnjih anuiteta od 2023 do 2027. U skladu sa tim, zaduženo je Ministarstvo finansija da iz Tekuće budžetske rezerve obezbijedi 200.000 eura u cilju finansiranja Fonda za 2023. godinu. Konstatovano je da će godišnji doprinos pokazati nacionalnu opredijeljenost za uspjeh Fonda i omogućiti Vladi i Ujedinjenim nacijama kredibilan nastup u daljem prikupljanju sredstava i povećanju finansijske podrške za održivi razvoj Crne Gore.

Usvojen je Nacionalni izvještaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru četvrtog ciklusa Opšteg periodičnog pregleda Savjeta Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UPR). Izvještaj se fokusira na pregled stanja ljudskih prava i napredak ostvaren u implementaciji preporuka dobijenih u okviru trećeg ciklusa UPR u 2017. godini, koje je Vlada prihvatila da implementira u izvještajnom periodu 2018-2023, sa posebnom pažnjom na napredak u implementaciji preporuka nakon podnošenja tzv. Srednjeročnog izvještaja u julu 2020. godine. Izvještaj obuhvata prioritete, inicijative i obaveze na planu prevencije izazova u implementaciji preporuka i snaženju sistema zaštite i prakse poštovanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Ocjenu implementacije preporuka i preporuke Crnoj Gori u ovom ciklusu daće zemlje članice Ujedinjenih nacija u raspravi o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori na prezentaciji zakazanoj za 8. maj 2023. godine, u Ženevi.

Vlada je usvojila Informaciju o predlogu određivanja Nacionalnog službenika za ovjeravanje nadležnog za finansijsko upravljanje programima IPA i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola i Nacionalnog IPA koordinatora nadležnog za strateško planiranje, monitoring i evaluaciju programa pretpristupne podrške. Imajući u vidu da pridruživanje EU predstavlja najvažniji prioritet Vlade, kao i zahtjeve Evropske komisije, na temelju okvirnih sporazuma između Vlade i EK o pravilima za saradnju koja se odnose na finansijsku pomoć Crnoj Gori u okviru sprovođenja Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II i IPA III), proističe i obaveza imenovanja Nacionalnog službenika za ovjeravanje i Nacionalnog IPA koordinatora. U skladu sa tim, Vlada je odredila Anu Raičević, sekretarku u Ministarstvu finansija za Nacionalnu službenicu za ovjeravanje, nadležnu za finansijsko upravljanje programima IPA i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola, a Milenu Žižić, državnu sekretarku u Ministarstvu evropskih poslova za Nacionalnu IPA koordinatorku, nadležnu za strateško planiranje, monitoring i evaluaciju programa pretpristupne podrške.

Usvojena je Informacija o aktivnostima realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore koji je završen 31. decembra 2022. godine. U Informaciji se navodi da je uvođenje posebnog programa učinjeno u cilju razvoja Crne Gore, odnosno privlačenja stranih investicija koje će intenzivirati razvojne projekte u sektoru turizma, poljoprivrede i prerađivačke industrije, na ukupnom području Crne Gore, kao i intenzivnijeg razvoja manje razvijenih opština. Kada je riječ o razvojnim projektima, Vlada je na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma uvrstila 16 projekata. Radi se o planiranim ulaganjima ukupne visine od 444,32 miliona eura, kapaciteta 2,764 smještajnih jedinica visoke kategorije. U biznis planovima ovih projekata je definisano da će se u okviru njihove realizacije stvoriti mogućnost za otvaranje novih 1.847 radnih mjesta. Prema podacima Agencije za investicije, od početka realizacije Programa zaključno sa 30. decembrom 2022. godine, predato je ukupno 1.112 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, od kojih je, nakon detaljnih provjera, Ministarstvo unutrašnjih poslova za 244 aplikacije donijelo pozitivna rješenja. Ukupno je donijeto 807 rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo, i to za 244 aplikanta i 563 za članove porodice. U diskusiji je naglašeno da se u proceduri nalazi još 240 aplikacija (za 240 aplikanata i 547 članova porodice). Kada je riječ o finansijskog strukturi generisanoj tokom implementacije Posebnog programa zaključno sa 30. decembrom 2022. godine, u svrhu troškova postupka uplaćeno je 43.900.000 eura. Imajući u vidu da je realizacija Programa zaključena 31. decembra 2022. godine, Vlada je zadužila ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, pravde, finansija, unutrašnjih poslova, Agenciju za investicije Crne Gore i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore da formiraju Operativni tim koji će definisati pravni okvir i dati smjernice za dalje postupanje prema započetim projektima.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi povećanja broja kandidata za upis u prvu godinu obrazovnog programa višeg stručnog obrazovanja Policajac u JU Viša stručna škola „Policijska akademija“, Danilovgrad. Kako je Ministarstvo unutrašnjih poslova iskazalo potrebu za upisom većeg broja polaznika osnovnog policijskog obrazovanja od planiranih 60, zbog, kako su naglasili, većeg broja dobrovoljnih odlazaka policijskih službenika u penziju, Vlada je dala saglasnost da se proširi broj primljenih kandidata za dodatnih 30, a koji su uspješno završili proces regrutacije i selekcije. S tim u vezi, u XVI generaciji polaznika osnovnog policijskog obrazovanja - obrazovni program Policajac biće upisano 90 kandidata.

Pored ostalog, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.